Objavljeno u Nacionalu br. 862, 2012-05-22

Autor: Robert Bajruši

Vijećanje u Camp Davidu

Njemačka odolijeva zahtjevima 'saveznika'

Skup G8, na kojem se raspravljalo o cijeni nafte i pomoći nerazvijenim zemljama, te o povećanju plaća u Njemačkoj, bio je uvertira sastanku NATO-a

Sastanak u Camp Davidu
bio je 38. susret članova G8,
gospodarski najmoćnijih
zemalja svijetaSastanak u Camp Davidu bio je 38. susret članova G8, gospodarski najmoćnijih zemalja svijetaGotovo tragikomično izgledali su napisi u anglosaksonskim medijima ovog vikenda u kojima su izvjestitelji i komentatori, u nekoj čudnoj mješavini trijumfa i pohvale, popratili dogovor između najvećeg njemačkog industrijskog sindikata IG Metall i tamošnjih udruga poslodavaca o najvećem povećanju plaća u zadnjih 20 godina, od 4,3 posto. To je dvostruko više od njemačke inflacije i sasvim sigurno ono što su SAD i Britanija zagovarali kao nužnu "politiku plaća" u drugoj najjačoj ekonomiji na svijetu, koja bi trebala povećati kupovnu moć Nijemaca i od čije bi potrošnje trebao poteći snažan poticaj oporavku drugih zemalja Europe, ali i globalne ekonomije. Ta je "informacija" dobro došla Angeli Merkel, njemačkoj kancelarki u obrani od "napada" čelnika SAD-a, Britanije, Kanade, Francuske i Japana na summitu država grupe G8 krajem prošlog tjedna zbog rigidne politike štednje koju njena država zagovara, jer je tako barem nešto mogla "dati" kao prilog u svetoj borbi za obranu eura i izlazak iz eurokrize.


TRAGIKOMIČAN DOJAM proizlazi iz situacije u kojoj veliki igrači od država koje su gospodarski i makroekonomski neuspješne zahtijevaju smanjivanje plaća i famozno "razduživanje", a od najuspješnije gospodarske zemlje u Europi traže da - poveća plaće zaposlenima. Pa Njemačka se od "najvećeg gospodarskog bolesnika Europe", kako su joj do prije deset godina "tepali" ti isti "zapadni mediji", opet vratila na stare staze gospodarske slave baš zbog toga što je provodila politiku plaća koja nije dopuštala njihov rast iznad inflacije ili rasta BDP-a. Tako je povećala konkurentnost u odnosu na druge europske zemlje, uključujući Britaniju, ali i SAD, a sada svi od nje traže da smanji konkurentnost i tako pomogne "slabijima". Smiješno i tragično u isti mah, kao kapitalistički povratak planskoj privredi na globalnoj razini. Merkel još odolijeva zahtjevima svojih "saveznika" i financijske zajednice da dopusti ekspanzivniju politiku Europske središnje banke i da s više kapitala sudjeluje u Europskom financijskom stabilizacijskom fondu, premda vjerojatno u tome neće još dugo uspijevati, unatoč jakom otporu njemačkih birača.

A kad se to dogodi, što će biti neminovno ako se donese politička odluka o spašavanju Grčke i eventualno drugih zemalja, to će automatski značiti smanjivanje njenog kreditnog rejtinga, što su velike rejting agencije već najavile. Dakle, Njemačka će rješavanjem problema takozvanih perifernih europskih država i eurozone izgubiti konkurentnost i kreditni rejting, a najveću korist od toga će imati Britanija i SAD na globalnoj ekonomskoj sceni (cjelokupni udjel izvoza Italije, Španjolske, Grčke i Portugala u njihovu zajedničkom BDP-u iznosi 2,5 posto, pema Economistu). No, Njemačka je to djelomice i zaslužila kad na vrijeme nije učvrstila fiskalnu i financijsku disciplinu unutar eurozone, nego je i sama pretkriznim probijanjem fiskalnih deficita pridonijela dezavuiranju makroekonomskih pravila Europske unije.

UZ TO, EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA kupnjom državnih obveznica Grčke preuzela je na sebe najveći dio duga te države, koji je prije dvije godine bio najvećim dijelom u rukama privatnih banaka. Kako će se vjerojatno, na regularni ili "divlji" način otpisati još dio grčkog duga, te će "minuse" financirati Njemačka i ostale europske zemlje, pa će još jednom banke socijalizirati svoje gubitke na račun poreznih obveznika. I tu je Njemačka pogriješila prije dvije-tri godine kad su obveznice još bile najvećim dijelom u rukama privatnih banaka, nije jače pogurala plan o "defaultu" Grčke. Naravno, tako bi stradale i njemačke banke koje su kupovale grčke obveznice, ali bi kriza bila znatno prije riješena, a cijena koju bi trebalo platiti mnogo manja. Eto, to je dio naličja priče o summitu grupe G8 potkraj prošlog tjedna, iz kojeg su mediji pokupili "vrhnje" o velikoj ofenzivi Obame, Hollandea i Camerona na Angelu Merkel. "Potvrđujemo da ćemo poduzeti sve potrebne mjere da osnažimo i podupremo svoja gospodarstva, ali i provodimo politiku fiskalne konsolidacije, uviđajući da kvalitetne mjere nisu jednake za sve države", glasio je glavni zaključak država G8, uz dodatak da ta grupa podržava ostanak Grčke u eurozoni, uvažavajući sve probleme u kojima se nalazi ta država.

Druga najvažnija gospodarska tema sastanka odnosila se na visoke cijene nafte na svjetskom tržištu, što najviše zabrinjava Baracka Obamu zbog predstojećih predsjedničkih izbora, ali i Camerona, britanskog premijera, jer ih oporba u tim državama proziva da nisu napravili sve što su mogli da utječu na smanjenje cijena benzina na pumpnim stanicama. Stoga se u zasebnom priopćenju sa sastanka (o toj temi je postignut konsenzus) od Međunarodne energetske agencije zahtijeva da povede više računa o stanju ponude i potražnje na tržištu nafte, odnosno da otpuštanjem dijela naftnih rezervi utječe na smanjenje cijena. Jedna od tema bila je i financijska i druga pomoć tih država nerazvijenijem dijelu svijeta, a britanski premijer Cameron pozvao je ostale članova da realiziraju dogovor o tome da svaka zemlja mora na "inozemnu pomoć" potrošiti godišnje 0,7 posto BDP-a, što će Britanija učiniti 2013.

NADALJE, OVAJ SASTANAK poslužio je vodećim ljudima država G8 da dodatno pripreme sastanak NATO-a koji je počeo u nedjelju, a kako se moglo doznati, Cameron nije uspio dobiti podršku da se broj međunarodnih promatrača u Siriji poveća sa sadašnjih 300. Neslužbeno se moglo doznati da se razgovaralo i o problemima Irana, Afganistana, Sjeverne Koreje i Mijanmara. Navodno je postignut konsenzus da se Iran jače pritisne da poveća transparentnost svog nuklearnog programa, a Rusija se složila da su nužne političke promjene u Siriji, ali bez vojnog "uvjeravanja".

Vezane vijesti

'Njemačka ucjena'

'Njemačka ucjena'

Vrhovna koordinatorica borbe protiv europske financijske krize, njemačka kancelarka Angela Merkel, pravi razlog trenutnom jadnom stanju "Starog… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika