Tomislav Nikolić, novi srpski predsjednik“Rekao bih kako je izborna pobjeda Tomislava Nikolića mali problem za Hrvatsku, a puno veći za Srbiju i ostatak regije. Razumije se da smo, iz vrlo pragmatičnih razloga, željeli pobjedu Borisa Tadića, ali ispalo je drukčije nego što smo očekivali. Ali želim ponoviti kako će Nikolić izazvati puno veće probleme vlastitoj zemlji nego Hrvatskoj, iako nije isključeno da, ponajprije naš biznismeni, budu žrtve nove nacionalističke vlasti u Srbiji”, komentirao je već u nedjelju navečer član hrvatskog političkog vrha. Rezultati srpskih izbora izazvali su, najblže rečeno, nelagodu među ovdašnjim vodećim političarima. Pritom su izostale značajnije reakcije jer su Zoran Milnović i Vesna Pusić u Chicagu, a Ivo Josipović je, poput političara u EU, distancirano promatrao Nikolićev trijumf, ali nije želio započeti verbalni sukob s nekadašnjim zamjenikom Vojislava Šešelja. Slično su reagirali i u Bruxellesu.

Iako su predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso čestitali Tomislavu Nikoliću na izboru za predsjednika Srbije, naglasivši da od njega očekuju da pokaže privrženost duhu suradnje i pomirenja u regiji, EU će u idućim mjesecima voditi izrazito distanciranu politiku prema Beogradu. Ako će Srbija ekvilibrirati između Istoka i Zapada, lako je moguće da završi u poluizolaciji, a pregovori s EU budu usporeni. Slično će se ponašati politički vrh u Hrvatskoj. Drugo rješenje jednostavno ne postoji, a i u Zagrebu i u Bruxellesu jako sumnjaju u politiku koju će voditi Nikolić. Povod za sumnje dao je Nikolić – već krajem tjedna odlazi u Moskvu na kongres “Jedinstvene Rusije”, stranke predsjednika Vladimira Putina.

Kolikogod je novi srpski predsjednik u posljednje vrijeme pomirljivo najavljivao kako je ulazak u EU važan cilj Srbije, veliko je pitanje u kojoj je mjeri posvećen ovom projektu. Cjelokupna politička struktura kojoj pripada u suštini je duboko retrogradna i formirana na zasadama velikosrpskog nacionalizma – od kosovskog mita, preko neprijateljskog odnosa prema susjedima pa do skepse u odnosu na EU i SAD. Veliko je pitanje Nikolićeve sposobnosti mijenjanja dosadašnjih stavova, posebno ako Ivica Dačić i SPS odbace koaliranje s Demokratskom strankom, i priklone se nacionalističkoj Srpskoj naprednoj stranci. U tom slučaju, Nikolić će dobiti veliku vlast i biti u stanju provoditi politiku kakvu želi. Ovakav rasplet izaziva nelagodu i u političkom vrhu u Hrvatskoj.

Očekuje se da će se prvi na udaru naći ovdašnji poslovni krugovi koji su investirali u Srbiji. Za vrijeme Tadićeve vladavine, srpsko tržište bilo je, manje-više, otvoreno za plasman hrvatske robe. Unatoč napetostima, hrvatsko-srpska poslovna suradnja imala je uzlaznu putanju, no sada je pitanje kako će se situacija razvijati. Dobro je da je Hrvatska u NATO-u, a uskoro i EU. Hrvatska je zaštićena, a dolazak bivšeg četničkog vojvode na vlast u susjedstvu, valjda i najžešćim euroskepticima i antiglobalistima pokazuje koliko je euroatlansko partnerstvo važno za Hrvatsku.