Objavljeno u Nacionalu br. 862, 2012-05-22

Autor: Nina Ožegović

'Slike na krilima boje i voska'

Umjetnik ispred svog vremena

Izložba u Modernoj galeriji predstavlja 80 radova nastalih od 1960. do 2009. hrvatskog dizajnera Alfreda Pala koji je preživio Holokaust i dva puta robijao na Golom otoku

POSJETA S ONE STRANE,
1976. tempera papirPOSJETA S ONE STRANE, 1976. tempera papirU Modernoj galeriji otvorena je velika retrospektivna izložba "Slike na krilima boje i voska" Alfreda Pala, jednog od najvećih i često nagrađivanih hrvatskih dizajnera i plakatista, koji je u dugoj karijeri od 66 godina u svom izvanrednom opusu dosegnuo svjetske standarde, postavši poznat po izrazito humanističkim porukama i sjajnim likovnim rješenjima. Pal je preživio zbjegove i holokaust, u kojem je ubijeno 30 članova njegove obitelji, a dva je puta robijao na Golom otoku, a u svojim radovima, ponajviše na plakatima, apelirao je na savjest ljudi. Poznat je njegov plakat "Quo vadis, Europa?". Najpoznatiji je po plakatima, opremio je više od 1500 knjiga, najviše u bibliotekama izdavačke kuće Znanje - Hit i Evergreen, a radio je i po narudžbi, ostavši zapamćen kao umjetnik ispred svog vremena.


IZLOŽBU U MODERNOJ galeriji koncipirala je i postavila Biserka Rautar-Plančić, ravnateljica Moderne galerije, a postavljeno je 80 radova iz ciklusa Logoraši, Stratišta, Kažnjenici, Letjelice, Stabla, Beštije i Gorući grmovi, nastalih od 1960. do 2009. Tom retrospektivom organizatori su htjeli popuniti praznine iz njegova stvaralaštva, pogotovo slikarskog dijela, "u kojem je tijekom pet desetljeća tihog i samozatajnog stvaranja ostvario niz začudnih djela vatrenog kolorita i samosvojne asocijativne izražajnosti". Alfred Pal rođen je 1920. u Beču kao sin tvorničara paste za cipele i glumice u nijemim filmovima, osnovnu školu pohađao je u Krakówu, a nakon očeve smrti stigao je k tetama u Vukovar, gdje je brzo naučio hrvatski i završio srednju školu. Upisao se na studij arhitekture u Beogradu, a početkom II. svjetskog rata zbog židovskog podrijetla završio je u talijanskom koncentracijskom logoru u Kraljevici, pa na Rabu, a 1943. se pridružio partizanima, gdje je "kao odličan crtač imao vodeću ulogu u ilustriranju tiskovina i brošura za opismenjavanje boraca". Kad se vratio u Zagreb, radio je za Ilustrirani Vjesnik kao tehnički urednik, a bio je i jedan od osnivača Kerempuha, no 1949. je prvi put završio na Golom otoku. Izišavši s robije, bio je diskriminiran pa je morao raditi pod pseudonimom sve do 1961. kad je priredio prvu samostalnu izložbu Stratišta, koja je bila prijelomna u njegovoj karijeri. Počeo je raditi kao likovni urednik za Maticu hrvatsku, zatim naslovnice za izdavačku kuću Znanje i kao samostalni umjetnik. Isprva se najviše bavio ratnim zbivanjima, a poslije ga je zaokupljala tema ugroženosti čovjeka u suvremenom svijetu. Često se služio drevnom tehnikom enkaustike, koja mu je omogućavala raznovrsne efekte.

KAO GRAFIČKI DIZAJNER oblikovao je mnogo knjiga i publikacija, izradio brojne plakate za HNK, Dramsko kazališe Gavella i Modernu galeriju u Zagrebu. Sve do prometne nesreće, od čijih je posljedica preminuo 2010., nije dočekao pravdu za prometnu nesreću koju je 15. listopada 2010. oko 17.50, kako su tada izvještavali dnevnici, na raskrižju Boškovićeve i Petrinjske ulice skrivio Damir Pintek, bivši policajac Graničnog prijelaza Bregana svojom Hondom 1000. Proces je, blago rečeno, bio pun nedorečenosti i nejasnoća, policijski i sudski postupak od početka su pratile brojne kontroverze. Zapisnik o očevidu obitelji Pal nije dostavljen puna tri mjeseca, a dobili su ga tek kad je odvjetnica Lina Budak poslala dopis tadašnjem ministru Karamarku. U službenom zapisniku očevida Pintek je na alkotestu napuhao 0,00 promila alkohola, ali je toksikološko vještačenje uzoraka krvi i mokraće dalo pozitivan nalaz. Kako je tada izvijestio Nacional, Pintek je "već neko vrijeme bio pod sumnjom da surađuje sa švercerima narkotika, kad je 1993. ulovljen sa 100 grama teške droge", a poslije je "otpušten iz policije i protiv njega je podignuta kaznena prijava". Nakon nesreće velikan hrvatskog grafičkog dizajna prevezen je s teškim ozljedama u bolnicu, koja mu je postala drugi dom, a ljudi iz njegove okoline tvrdili su da bi i danas bio živ da nije bilo te nesreće. Pal je bio, unatoč visokoj dobi, vrlo aktivan, a njegov opus pokazuje "iznimno umijeće i neponovljivost njegova slikarstva posvećenog borbi za ljudsku slobodu i pobjedu stvaranja nad razaranjem".

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika