24.05.2012. / 12:49

Autor: Diana Robaš

Zygmunt Bauman

Generacija Y susreće prekarijat

Po svom stanju uma generacija Y vrlo je slična prekarijatu, sve brojnijoj novoj klasi našeg nesigurnog, krizom razorenog svijeta koja u sebe rapidno uvlači nekadašnje pripadnike radničke i srednje klase. Četvrtina populacije mlađe od 25 godina je nezaposlena, a većini se nude jedino ugovori na određeno vrijeme i „stručna osposobljavanja" ili stažiranja, što najavljuje i hrvatska Vlada. Trenutno u Francuskoj ima blizu 1.5 milijun stažista kojima je prihvaćanje takvih ponuda jedina šansa da možda, negdje oko 30. godine, dobiju stalno zaposlenje, ističe čuveni sociolog Zygmunt Bauman

Ilustracija (Photo: Patrik Macek/PIXSELL )Ilustracija (Photo: Patrik Macek/PIXSELL )Sociolog Zygmunt Bauman piše o generaciji Y u kolumni za Social Europe Journal, dijelu projekta o nezaposlenosti mladih u Europi. U Le Mondeu od 19. svibnja izašao je članak Natalie Brafman pod naslovom „Generacija Y: od marketinškog koncepta do stvarnosti" u kojem je naraštaj iz naslova opisan kao skloniji individualizmu i nepoštivanju autoriteta, ali ono što ga izdvaja od njegovih prethodnika - „boom generacije" i „generacije X" - prije svega je svijest o neizvjesnosti vlastite egzistencije.

„Novinari, marketinški stručnjaci i društveni istraživači" u generaciju Y svrstavaju mlade u dobi od 20-ak do 30-ak godina, rođene otprilike između sredine 1980-ih i sredine 1990-ih godina. Bauman smatra da se radi o „kulturno specifičnoj 'formaciji'" koja pažnju gore navedenih interesenata privlači ponajprije činjenicom da su njezini pripadnici „prvi ljudi koji nikada nisu iskusili svijet bez interneta" i kao takvi predstavljaju prekretnicu u kulturnoj povijesti čovječanstva. Engleski izgovor slova „Y", identičan izgovoru riječi „why" (zašto), posve je prikladan za generaciju koja, kako sugerira Brafman, preispituje sve i nikada ništa ne uzima zdravo za gotovo.

Objašnjenja s neta

Bauman, međutim, ističe da generacija Y pitanja više ne upućuje tradicionalnim autoritetima poput roditelja, nadređenih ili „javnih autoriteta", već ih otpisuje kao nepouzdane i irelevantne i okreće se traženju objašnjenja od „anonimnih autora Wikipedije, prijatelja s Facebooka i ovisnika o Twitteru". Njezina bezbrojna pitanja, tipično za današnje potrošačko društvo, rezultat su naizgled neograničene ponude odgovora: „s iPhoneom praktički presađenim na tijelo, 24 sata dnevno i 7 dana u tjednu tu su neprekidno gomile odgovora u grozničavoj potrazi za pitanjima kao i mnoštvo trgovaca odgovorima u mahnitoj potrazi za potražnjom svojih usluga".

Bauman se pita i jesu li silna pitanja generacije Y izraz istinske želje za znanjem ili tek ono što je Bronislaw Malinowski nazvao „fatičkim izrazima" - kurtoazne fraze namijenjene ne toliko dobivanju informacija koliko obznani vlastite prisutnosti i želje za druženjem, poput ćaskanja na kakvom društvenom događaju kojim se „razbija dosada" i izbjegava „otuđenje i usamljenost". Generacija Y nenadmašna je u surfanju bespućima interneta i umijeću „povezivanja", postavši „prvi naraštaj u povijesti čiji se prijatelji (što se danas prvenstveno prevodi kao sudruzi-u-povezivanju) broje u stotinama, ako ne i u tisućama". Oni većinu vremena provode u međusobnoj komunikaciji iako je i ona poprimila posve drugačije oblike od onih koje su poznavali njihovi prethodnici: rijetko je verbalna i rijetko se sastoji od „punih rečenica". Generacija Y navikla je svijet promatrati posredstvom digitalne tehnologije, što se može pokazati problematičnim u neizbježnom trenutku izravnog sudara s nekim njegovim aspektima o kojima joj u značajnoj mjeri ovisi budućnost.

'Mrsićevsko' stažiranje mladih

Druga dimenzija života mladih generacije Y njihov je položaj u stvarnom svijetu koji je također posve specifičan u odnosu na njihove prethodnike, a čija je osnovna značajka „neizvjesnost položaja koji im nudi društvo čijim dijelom, s mješovitim uspjehom, još uvijek nastoje postati". Četvrtina populacije mlađe od 25 godina je nezaposlena, a većini se nude jedino ugovori na određeno vrijeme i „stručna osposobljavanja" ili stažiranja - trenutno u Francuskoj, prema procjenama, ima blizu 1.5 milijun stažista kojima je prihvaćanje takvih ponuda jedina šansa da možda, negdje oko 30. godine, dobiju stalno zaposlenje.

Ponude namijenjene generaciji Y na tržištu rada odraz su „dubinske promjene stava prema pojmu 'posla' - a osobito stabilnog posla, posla dovoljno sigurnog i pouzdanog da odredi srednjoročni društveni položaj i životne izglede zaposlenika". Alexandra de Felice, stručnjakinja za francusko tržište rada, procjenjuje da će svaki pripadnik generacije Y u tijeku svog radnog staža promijeniti u prosjeku 29 poslodavaca; Jean Pralong, profesor u poslovnoj školi u Rouenu, tvrdi da će „poslovni cinizam" koji je generacija Y razvila kao odgovor na nestabilnost svog položaja na tržištu rada biti učinkovito neutraliziran trenutnom krizom koja većinu tjera da se drže posla koji imaju čak i ako njime nisu pretjerano zadovoljni.

Lišenost iluzije vezane uz posao

Ali generaciji Y nedostupni su čak i takvi nezadovoljavajući poslovi trajnije prirode, a oni koji ih imaju nikada ne znaju koliko dugo će na njima ostati i neće li preko noći postati višak. Stoga je ona, za razliku od „boom generacije" i generacije X", gotovo posve lišena „iluzija vezanih uz posao", osjeća vrlo slabu povezanost s trenutnim radnim mjestom i poslodavcem te duboko vjeruje „da je život negdje drugdje" i želi što prije na to drugo mjesto i otići. Neki poslodavci svjesni su da i oni snose dio krivice za to. 45-godišnji poduzetnik Gilles Babinet kaže da se generacija Y odrekla „moralnih, intelektualnih i ekonomskih načela" koja su njegovali njihovi očevi kao uzorni članovi društva zasnovanog na istim načelima. Današnje društvo sušta je suprotnost tome i ničime ne motivira mlade da se poistovjećuju s njegovim zahtjevima i principima. Babinet tvrdi: „da sam njihovih godina, ... ponašao bih se potpuno isto kao i oni."

Kad si rođen?

Mladi današnjice vrlo su svjesni da nemaju pojma što im budućnost donosi. Život je postao rizik i „nemamo izbora nego da budemo kockari", bilo vlastitim izborom ili silom prilika. Po svom stanju uma generacija Y vrlo je slična prekarijatu, sve brojnijoj novoj klasi našeg nesigurnog, krizom razorenog svijeta koja u sebe rapidno uvlači nekadašnje pripadnike radničke i srednje klase. Domovi prekarijata izgrađeni su „na živom pijesku", oni znaju da ništa ne znaju i vjeruju u vlastitu nemoć pred silama izvan svoje kontrole. Širenje prekarijata, zaključuje Bauman, nije samo stvar promjene „klasne strukture", već i „generacijske strukture" te je situacija u kojoj će vrijediti pravilo „reci mi godinu svog rođenja i reći ću ti kojoj društvenoj klasi pripadaš" samo pitanje vremena.

Vezane vijesti

Nezaposlenost, potplaćenost, podcjenjivanje

Nezaposlenost, potplaćenost, podcjenjivanje

Sociolog Zygmunt Bauman piše za Guardian o autsajderskom položaju sve većeg broja mladih ljudi u Europi. Iako je određen postotak izopćenika… Više

Komentari

registracija
11/10/10

agaSovulj, 24.05.12. 16:05

a u koja bi se to moralna, intelektualna i ekonomska načela Y-ovci trebali ugledati? Valjda u ona koja se ogledaju u ponašanju crkve. Ili ona kojima se vodio George Bush i širi NATO. Ili ona koja podržavaju financijske institucije i velike korporacije. Y-ovci nisu slijepi. Sistem je složen ne da osigurava blagostanje za sve, nego da omogući, sačuva i zaštiti bogatstvo manjine. Sistem je složen ne da zbližuje ljude, nego da ih razdvaja. Jer ljudi kao individue takvom sistemu ne mogu ništa. Razglabanja preko interneta ili Facebooka ništa neće promijeniti. Ali pokreti kao Occupy može.


registracija
28/1/12

Bvalen16, 27.05.12. 16:43

Revolucija je izlaz,treba korporacijama i eliti stati na rep,dosta je bilo bahate nemilosrdne vladavine i pljačke.Problem je što su vojska i policija uvijek na strani elite tj.onih koji pišu zakone a isti većinu građana planete obespravljuju i odgovaraju samo korporacijama i bogatoj manjini ali kad' krene lavina ništa je ne može zaustaviti i sve su šanse da će se u dogledno vrijeme takva lavina i dogoditi


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika