Foto: IlustracijaIako su prije nekoliko mjeseci dogovorili knjiženje vojne imovine, vladajuća šestorka nije realizirala dogovor u Parlamentu BiH. Postavlja se pitanje podrške vlasti u RS cijelokupnom programu priključenja NATO-u. "U RS su mišljenja da će se u trenutku, kada BiH bude u prilici da odlučuje o tom pitanju, RS o tome izjasniti na obavezujućem referendumu", kaže predsjednik RS-a Milorad Dodik: "Mi ćemo podržati da se o tome građani izjasne na referendumu i mi ćemo donositi odluku o tome".

Vojna sigurnost u regionalnom okviru

U takvoj situaciji vlast RS bi odluku o ulasku BiH u NATO mogla vezati za odluku Srbije u ovom procesu. Ukoliko Srbija bude neutralna, naveo je Dodik, RS će na referendumu predložiti i svoju neutralnost, a ukoliko Srbija promijeni svoju poziciju u pogledu NATO-a, RS će takvu poziciju pratiti. Sa tim se slaže i opozicija u RS.

"Ne može se pitanje vojne sigurnosti BiH staviti uzvan regionalnog okvira i u tom kontekstu smo suglasni da odnos prema NATO-u gradimo na principima regionalnog odnosa, a ne pojedinačnog odnosa BiH", kaže predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić.

Ipak Partija demokratskog progresa je mišljenja da su poruke o potrebi održavanja referenduma „jeftina politička priča, kojom se želi sačuvati naklonost biračkog tijela pred lokalne izbore". Činjenica je da političari u BiH nemaju dilemu oko toga da li zemlja treba ići ka EU ali kad je u pitanju NATO savez interesi dva entiteta su različiti.

O NATO-u ne odlučuju entiteti već država

"Bošnjački političari stava su da je pitanje ulaska BiH u NATO odavno riješeno odlukom Predsjedništva BiH", kaže član parlamentarne komisije za sigurnost Šefik Džaferović. "Ulazak u NATO je državna stvar BiH i ako treba referendum onda je to referendum na nivou države. To nije entitetska stvar i ne može biti entitetski referendum. A mislim da nam ne treba nikakav referendum, da je BiH već odlučila o ulasku u NATO. Postoje odluke Predsjedništva BiH ali i entitetskih organa", kaže Džaferović.

Vojni analitičar Gostimir Popović kaže da priča o priključenju BiH NATO savezu nema veze sa sigurnošću zemlje jer je cilj, kako kaže kontrola alijanse. Zbog toga Popović smatra da se referendum mora provesti u RS: "Referendum je kao kategorija obavezan prema dokumentima NATO saveza, a u RS ne da je obavezan, nego je jedino moguće rješenje".

Da je priča o utjecaju Srbije na proces pristupanja BiH NATO savezu ozbiljna govori i činjenica da je veliki broj građana Srbije protiv ulaska u NATO iako je Srbija članica programa Partnerstvo za mir. Zbog svega ovoga i Džaferović smatra da Srbija može imati ogroman utjecaj na procese u BiH kada je u pitanju NATO: "Kako vrijeme odmiče i događaji se nižu, imajući u vidu šta se sve događalo, sve više se može govoriti o takvom zaključku".

Vojna imovina još čeka Parlament BiH

Uvjet za početak primjene Akcijskog plana za članstvo u NATO je rješavanje pitanja vojne imovine, odnosno njena raspodjela i knjiženje na državu i entitete. Ministar obrane BiH Muhamed Ibrahimović je nedavno u Sarajevu izjavio da nažalost ovo pitanje još čeka rješenje u Parlamentu BiH.

Raspisivanje referenduma o pristupanju NATO savezu još je jedno u nizu referendumskih pokušaja vlasti u RS, koja ne bi bila obavezujuća za cijelu zemlju. Međutim, cijeli proces pristupanja mogao bi biti blokiran iz RS na razne načine u institucijama, ukoliko političari iz RS i dalje budu zahtjevali da pristupanje NATO-a savezu ovisiti od kretanja Srbije u ovom procesu.

Autor: Dragan Maksimović