Objavljeno u Nacionalu br. 341, 2002-05-29

Autor: Željka Godeč

DOSSIER: EURO POSKUPIO EUROPU

Vodič kroz euro cijene

U Hrvatskoj se za 100 eura mogu kupiti proizvodi koji bi u Austriji stajali 147 eura

Pet mjeseci nakon uvođenja eura 293 milijuna stanovnika, koliko ih živi u 12 zemalja Europske monetarne unije, suočilo se s porastom troškova života. Prva istraživanja koja se bave posljedicama uvođenja eura pokazuju da jedinstvena moneta ne samo da nije donijela jedinstvo cijena, kako su laici gajili iluziju o euru, nego je pokazala frapantne razlike među zemljama koje su svoje nacionalne valute zamijenile eurom. Te disproporcije, koje u nekim slučajevima dosežu i više od 100 posto, izazvale su seriju prosvjeda udruga potrošača diljem Europske unije, koje zahtijevaju da se plaće povećaju s novonastalim troškovima života. Ekonomisti tvrde da nema razloga za zabrinutost, da standard građana nije ugrožen, budući da inflacija ne doseže ni jedan posto. Povećanje cijena jednostavno pripisuju trgovačkim spletkarenjima: trgovci su, grubo rečeno, preračunavajući nacionalnu valutu u euro nerijetko zaokruživali cijene na veće iznose.
Otkad je euro zaživio u praksi, potrošački putokazi i izračunavanja u kojoj zemlji što i koliko stoji postali su jedna od popularnijih novinarskih tema u tim zemljama. Činjenica da je istim proizvodima u različitim zemljama EU cijena različita, ekonomiste nije iznenadila – ona je jednostavno rezultat specifičnosti porezne politike za svaku zemlju.
Oni koji su uvođenje jedinstvene monete doživjeli kao najveći integracijski potez u europskoj povijesti, danas u raznolikim cijenama vide znak dezintegracije. Iako bi bilo naivno očekivati da će odmah nakon ukidanja nacionalnih valuta jedan euro značiti isto u svim zemljama EU, razlike su, ipak, mnoge iznenadile. Jedan euro
ne vrijedi jednako u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Belgiji, Irskoj… U Španjolskoj se za 100 eura mogu kupiti proizvodi koje bi se u Austriji platilo 126 eura. Različite vrijednosti eura, kako su pokazala nedavna europska istraživanja, osjećaju se i izvan zone EU: 100 austrijskih eura pri kupnji u Turskoj i Mađarskoj vrijedi više od 180 eura, u Hrvatskoj 147 eura, a najmanje vrijede u SAD – 82 eura i Švicarskoj – 73. Euro je, ukratko, građanima skuplji no što je bila njemačka marka, talijanska lira, francuski franak, kao i monete još devet visokorazvijenih država, jer su cijene značajno porasle.
Iz perspektive EU, gdje prosječni dohodak po stanovniku iznosi 22.250 dolara, Hrvatska se doima kao potrošački raj na zemlji. Tu su cijene mnogih proizvoda, uz neke iznimno skupe, znatno jeftinije, a ovo ljeto mnogima će biti prilika da te pogodnosti i praktično konzumiraju.
Posljedice uvođenja eura osjećaju i Hrvati. Od 1. siječnja, otkad je euro postao jedinstveno sredstvo plaćanja, sa svojih shopping tura iz susjedne Austrije i Italije sve se češće vraćaju praznih vrećica. Žale se kako su cijene u prosjeku dvadesetak posto više i kako komparativne prednosti domaće kupnje – plaćanja na rate i odgoda plaćanja, više nisu za odbacivanje. Oni, pak, koji su posljednjih mjeseci turistički krstarili Europom nemalo su ostali iznenađeni cijenom croissanta za osam kuna u Haagu, kave s mlijekom od osamnaest kuna u Grazu, cijenom od gotovo osamsto kuna za tajlandski ručak u jednom sasvim običnom restoranu u Parizu, ulaznicama za izložbe koje premašuju stotinjak kuna…
Čak i bolje stojećim građanima Hrvatske mnoge obične stvari u Europi doimaju se nedostižnima: limenka coca-cole u Finskoj stoji devet kuna, u istoj zemlji bila bi ludost potrošiti 960 kuna za parfem Opium, Levisice 501 u Portugalu stoje 666 kuna… U Irskoj Hrvati bi se pouzdano odrekli barem dviju stvari: Niveina mlijeka za sunčanje koje stoji frapantnih 419 kuna, a prosječni ovisnik o nikotinu, suočen s cijenom kutije marlbora od 38 kuna, pokušavao bi apstinenciju prevladati prizivanjem u sjećanje strašnih slika pluća iz antipušačke kampanje.
No u obrnutom slučaju, stranci bi mogli profitirati u Hrvatskoj. Nacional je usporedio cijene nekih proizvoda u Hrvatskoj s onima u zemljama Europske unije. Izabrali smo trideset proizvoda, poznatih marki u svim eurozemljama: od prehrambenih namirnica, alkoholnih pića, kozmetike, odjeće do elektronike, koje potpadaju u režim luksuznih, jer su na njima i razlike vidljivije. Iz tablice u kojoj su najveće cijene označene crvenom, a najniže žutom bojom, vidljive su razlike ne samo unutar EU, koje u nekim slučajevima premašuju i 100 posto, nego i u odnosu na Hrvatsku.
Situacija je u Hrvatskoj prilično šarolika. Kad bi se na cijene nekih proizvoda, poput primjerice sunčanih naočala, mars čokoladice ili pak na cijenu Nokia mobitela, najveću u Europi, primijenila ekonomska teorija prema kojoj je visina cijena proporcionalna razvijenosti zemlje, moglo bi se zaključiti da Hrvatska nimalo ne zaostaje za znatno bogatijim i razvijenijim europskim zemljama. S druge, pak, strane, građani zemalja Europske monetarne unije u mnogim bi stvarima profitirali da svoje plaće troše u Hrvatskoj: pivo, cigarete, cornflakes, tablete, benzin, DVD-i i vrhunski tehnički aparati znatno su povoljniji.
To više što stanovnici Eurolanda od ove godine brže i lakše troše novac, za iste stvari od 1. siječnja moraju izdvajati više eura nego što su to činili prošle godine plaćajući svojim nacionalnim valutama. Brojni primjeri svjedoče o poskupljenjima koja je donio euro. Primjerice, boca šampanjca Moet u Italiji lani je stajala 20,65 eura, a sada 23,99, CD u Španjolskoj se prije pet mjeseci plaćao 16,7 eura, danas 18 eura, u Njemačkoj, cijena Nescafea skočila je sa 5,92 na 6,69 eura, Austrijanci su DVD filmove plaćali 21,73 sada 24,99 eura… Ni jedna zemlja u Eurolandu ne izdvaja se kao osobito povoljna ili osobito skupa, nego razlike u cijenama proizvoda variraju od zemlje do zemlje.
Kad se uvodio euro, zagovornici su naglašavali da će ukidanje nacionalnih valuta izazvati pozitivne efekte i da građani promjene neće ni osjetiti. Protivnici su, pak, upozoravali da će jedinstvena moneta potkopati nacionalna gospodarstva. Kada su, uoči uvođenja eura, provedena ispitivanja javnog mišljenja, raspoloženje prema jedinstvenoj moneti bilo je podijeljeno. Građani slabije razvijenih zemalja nadali su se da će im monetarno jedinstvo donijeti višestruke koristi, a oni u razvijenijim zemljama pokazali su mnogo više skepse. Dok je u Italiji i Luksemburgu 80 posto stanovnika podržalo uvođenje eura, a veliku podršku dobio je i u Španjolskoj, Portugalu i Nizozemskoj, najveći otpor pružali su Finci. Najnoviji rezultati istraživanja sada dijelom pokazuju da su strahovi građana o prednostima i manama eura bili dijelom i utemeljeni. Ako je suditi po cijenama istih tridesetak proizvoda u raznim zemljama Europske monetarne unije, od eura su, barem zasad, profitirali slabiji, a moćniji izgubili.
Sada, pet mjeseci nakon što je euro zaživio u praksi, idealan shopping podrazumijevao bi proputovanje kroz sve zemlje EU, pri čemu bi se u nekim slučajevima, isplatilo svratiti u Hrvatsku. U pravilu dolazak u Hrvatsku omogućio bi uštede onima koji kupuju skupocjenu i vrhunsku tehniku: TV Plasma Philips 32 PF 9964 u prosjeku je petsto eura jeftiniji negoli u zemljama EU, tristo eura moguće je u prosjeku uštedjeti kupuje li se Digital-Camcorder Canon MVX1. Povoljnija je i digital-fotokamera Sony DSC-P5, te Microsoftov Xbox…
Coca-cola, jedan od najpopularnijih artikala u svakodnevnoj potrošnji, najjeftinija je u Luksemburgu – 0,32 eura (2,3 kn), a najskuplja u Finskoj, po cijeni od 1,20 eura (8,8 kn) i Irskoj 0,75 (5,5 kn). U Hrvatskoj je isti proizvod skuplji 0,63 eura (4,69 kn) negoli u većini zemalja EU: od Austrije, Njemačke, Italije, Francuske, Španjolske, Portugala, Grčke, Nizozemske…
Pivo Becks najjeftinije je u Hrvatskoj, jeftino je i u Njemačkoj, gdje stoji 1,3 eura (9,62 kn) za razliku od tri puta skuplje Finske – 5,64 (41 kn). Mars čokoladice u Nizozemskoj se mogu kupiti za samo 0,34 eura (2,5 kn), u Italiji, pak, vrijede 0,80 eura (5,9 kn), a po cijeni te slastice 0,60 eura (4,50 kn) Hrvatska se uvrstila u krug skupljih zemalja, u kojemu se nalaze Austrija, Njemačka, Irska… Ipak, hrvatska cijena mobitela Handy Nokia – 612 eura – nadmašuje sve zemlje EU. Po cijeni Nescafea 6,75 eura Hrvatska se nalazi negdje na pola puta, između skupe Austrije, Njemačke, Italije, Irske i Finske, te povoljnije Francuske, Španjolske, Grčke, Belgije…
Parfem Chanel 5 za 66,31 euro (490 kn) moguće je kupiti u Grčkoj, dok će, opet, u skupoj Finskoj iznositi 106,3 (786 kn). U Hrvatskoj on stoji 84 eura (624 kn). Isti model popularnih Ray Ban naočala najjeftiniji je u Njemačkoj – 42 eura (310 kn), a najskuplji u Francuskoj 106 eura (784 kn) i Hrvatskoj – 94 eura. Bocu whiskyja Finci plaćaju 28,10 eura (207 kn), Talijani 9,49 eura (70 kn), a Hrvati sa 18,91 (149 kn) konkuriraju skupljima.
L’Orealov ruž za usne različito se plaća: u Hrvatskoj 8,5 eura (62,90 kn), Austriji 8,69 (64 kn), Njemačkoj 9,19 (68 kn), Italiji 8,85 (65 kn), Francuskoj 9,34 (69 kn), Španjolskoj 9,75 eura (72 kn), u Nizozemskoj 7,25 (53 kn)… Najpovoljniji je u Portugalu – 5,20 eura, a najskuplji u Grčkoj – 10,42 eura.
Kupnju aspirina svakako bi trebalo izbjegavati u Italiji, gdje je cijena čak 1180 posto veća od one u Grčkoj – 0,50 eura (3,7 kn) za kutijicu sa 20 tableta, dok se Hrvatska kao zemlja izumitelja također može pohvaliti ponudom 1,7 eura (12,60 kn) boljom nego u ostalim zemljama.
Uz Hrvatsku, na tehničkom sektoru vode Nijemci: Sony PlayStation2, kao i u Francuskoj, stoji 299 eura, za dvadesetak eura više moguće ga je kupiti i u Hrvatskoj, dok u Grčkoj iznosi astronomskih 481 eura. Jednako je i s novim Microsoftovim Xboxom: u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Belgiji ta igraća konzola stoji 299 eura, dok će je Talijani, Španjolci i Finci plaćati mnogo više – gotovo 500 eura.
Ovo ljeto mnogi stanovnici Eurolanda prije odlaska na godišnji odmor vjerojatno će dobro razmisliti gdje će “tankati” automobile. Građani Hrvatske, ako se ne ostvare prijetnje o povećanju cijena benzina, mogu i dalje uživati u povlastici jednog od jeftinijih benzina u Europi. U Njemačkoj, Francuskoj i Italiji cijene benzina su čak i po 32 centa skuplje, a na listi povoljnih koje bi valjalo preferirati nalaze se Hrvatska, Austrija, Španjolska, Portugal, Grčka, Belgija…
Teško je reći koliko građani EU migriraju iz vlastitih zemalja da bi u susjednima uštedjeli: granice su otvorene, a promet roba i ljudi nesmetan. No koliko će stranci koji će idućih mjeseci stići na odmor u Hrvatsku iskoristiti povoljne mogućnosti kupnje moći ćemo izračunati tek najesen.

Vezane vijesti

Ronaldo zabio za polufinale Portugala!

Ronaldo zabio za polufinale Portugala!

Pogotkom Cristiana Ronalda u 79. minuti, reprezentacija Portugala zasluženo je u Varšavi pobijedila Češku 1-0 u prvoj četvrtfinalnoj utakmici… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika