Tomislav Nikolić"Tek što je izabran, a već na naslovnicama: novi šef države u Srbiji, Tomislav Nikolić, izložen je kritikama nakon provokativnih izjava o masakru u Srebrenici", piše u svome izdanju od ponedjeljka (4.6) Süddeutsche Zeitung (SZ). List podsjeća da je Nikolić u intervjuu crnogorskoj TV kazao da se u Srebrenici 1995. nije dogodio genocid, navodeći da se radilo tek o "događanjima" i da je riječ o "nekolicini Srba".

"Reakcija iz glavnog grada BiH Sarajeva je došla veoma brzo: predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je Nikolićeve izjave nazvao uvredljivima i korakom unazad u regionalnoj suradnji. Izetbegović ne želi sudjelovati na inauguraciji srbijanskog predsjednika sljedećeg tjedna. Za međunarodno pravosuđe međutim nema sumnje u to da su snage bosanskohercegovačkih Srba u lipnju 1995. godine počinile genocid u Srebrenici. Izjavu da je u masovnom ubijanju u Srebrenici sudjelovalo samo 'nekoliko Srba', kako to tvrdi Nikolić, borci za ljudska prava u regiji nazivaju iskrivljavanjem povijesti. Čak i srpska vlada u BiH priznaje da je u osvajanju Srebrenice sudjelovalo oko 20.000 Srba", piše SZ.

Ovaj list se u članku pod naslovom "Predsjednik i provokator" osvrće i na reakcije iz Hrvatske na Nikolićeve izjave: "Od Nikolića se distancirao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, nakon što je Nikolić Vukovar nazvao 'srpskim gradom' - izjava koja je već 20 godina dio Nikolićevog stalnog repertoara. U Hrvatskoj je sve veći pritisak na državnog čelnika Josipovića da bojkotira Nikolićevu inauguraciju. Izbor Nikolića za predsjednika je, kao i očekivano, jasno zahladnio odnose sa susjednim zemljama."

Pusić: Daytonski sporazum se mora modificirati

Nikolić je i tema intervjua kojega je Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) vodio s hrvatskom šeficom diplomacije Vesnom Pusić. U intervjuu Vesna Pusić ocjenjuje hrvatsko-srpske odnose koji su suradnjom bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića i hrvatskog predsjednika Ive Josipovića postali bolji te navodi da sada, s novim predsjednikom u Srbiji, treba pričekati i tek vidjeti kako će se odnosi razvijati. Hrvatska ministrica vanjskih poslova navodi da dugo vremena nitko nije očekivao bi Nikolić mogao postati predsjednikom, "pa čak ni on sam", kazala je Pusić i dodala: "U svojim političkim izjavama se stoga nije ni obazirao kako će se to 'vani' prihvatiti. Moguće međunarodne ili regionalne posljedice ga nisu zanimale, koncentrirao se stopostotno na publiku u Srbiji. Njegove prijašnje izjave, koje su sve dijelom šokirale, otežavaju mu sada pozitivan početak predsjedništva. U regiji mora istovremeno izaći na kraj s tri vrste odnosa: prvo s Hrvatskom, onda s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, i na koncu s Kosovom."

Vesna Pusić se u intervjuu osvrnula upravo na zadnje dvije spomenute zemlje: Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Na pitanje vjeruje li da će uskoro biti potrebno ponovno razmisliti o sporazumima o BiH i Kosovu, ona je kazala da se "Daytonski sporazum mora modificirati. Republika Srpska i njezin predsjednik Milorad Dodik u njemu (Daytonskom sporazumu, op.a.) vide jamstvo za visoki stupanj autonomije, na koju polažu pravo. Taj sporazum međutim ne bi trebao utemeljiti jednu novu državu. Bosni i Hercegovini treba jedan novi, prema budućnosti orijentiran izazov u smislu reformi, koje su povezane s pristupom EU-u. U slučaju Hrvatske taj se pristup pokazao ispravnim, iako se EU-euforija samo još blago osjetila. Svugdje u regiji imamo mlade ljude s novim sposobnostima, novim interesima i novim ambicijama. Europski projekt im daje cilj i ubrzava potrebnu smjenu stare generacije", zaključuje u intervjuu FAZ-u ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić.

Nikoliću nedostaju kompetencije

U komentaru, kojega donosi Frankfurter Rundschau, autor se također osvrće na Nikolića, ujedno naglašavajući da se Europa ne treba brinuti zbog njega. "Najveći uspjeh predsjednika u odlasku Borisa Tadića leži u tome što si Srbija sada može priuštiti da ga ne izabere", navodi se u komentaru Frankfurter Rundschaua i nastavlja: "Izborni pobjednik Tomislav Nikolić u Europi nailazi na nepovjerenje prije svega zbog svoje prošlosti sljedbenika ekstremista Šešelja. No, to je neopravdano. Ako nešto kod novog srbijanskog predsjednika treba zabrinjavati, onda to nije nedostatak dobre volje, već nedostatak kompetencije."

U komentaru ovoga lista se objašnjava da je Nikolić tijekom izborne kampanje već pokazao da je nespretan u pitanjima izbora ljudi koji ga okružuju te da je to do sad uspijevao vješto prikriti, ali da je sada s tim gotovo. "Čim Srbija započne pregovore o pristupanju EU-u, bit će potrebno pokazati iskustvo u vođenju jedne administracije kojom je teško upravljati. Već kod njegovih savjetnika u izbornom stožeru nalazili su se sporni likovi, kojima porijeklo iz desne scene uvijek iznova predstavlja kočnicu na njihovom putu. O Nikoliću sad ovisi koje stranke će ubuduće sastavljati vladu. Velika koalicija bi bila najbolje rješenje", zaključuje se u komentaru Frankfurter Rundschaua.

Autor: Marina Martinović