Foto: Ilustracija (Pixsell)Posljednje izvješće ‘Nacije u tranziciji 2012' nevladine organizacije Freedom House u kojem se analizira demokratski razvoj država središnje i istočne Europe te Euroazije, pokazuje kako većina država spada u grupu polukonsolidranih demokracija, od kojih je najbolje rangirana Hrvatska, potom Srbija, Crna Gora te Makedonija.

U istoj grupi s Hrvatskom nalaze se još Bugarska i Rumunjska. U tranzicijske vlade, odnosno hibridne režime, spadaju Bosna i Herecegovina, Albanija, Ukrajina, Gruzija i Moldavija. Kosovo i Armenija spadaju u polukonsolidirane autoritarne režime.

Što se Hrvatske tiče, Freedom House podsjeća na kontroverzni Zakon o ništetnosti i na ljutitu reakciju javnosti na presude bivšim hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, uz upozorenje kako su u zemlji još uvijek jake nacionalističke tendencije. S druge strane, ponavlja se kako će Hrvatska uskoro pristupiti EU i kako je zabilježen pozitivan pomak u borbi protiv korupcije procesuiranjem bivših visokih državnih čelnika.

Medijska situacija u Hrvatskoj i dalje je, prema ocjeni Freedom Housea, dosta loša, pogotovo kad je riječ o neovisnosti medija. "Mediji nisu uložili napore za poboljšavanje svoga rada, već nastavljaju sa praksom promoviranja političkih i ekonomskih interesa nauštrb profesionalnih standarda."

Zahvaljujući protukorupcijskim kampanji, za čije pokretanje Freedom House ponajveće zasluge pridaje Jadranki Kosor (mada dvoji o njezinim motivima), ocjena o korupciji je blago poboljšana, uz napomenu kako građani Hrvatske tek očekuju presude za korupcijske slučajeve.

Države s najboljim ocjenama i konsolidiranim demokracijama su Slovenija, Estonija, Latvija, Poljska, Češka, Litva, Slovačka i Mađarska. Države s najlošijim ocjenama i autoritarnim režimima su Kirgistan, Tadžikistan, Rusija, Kazahstan, Azerbejdžan, Bjelorusija, Turkmenistan i Uzbekistan.

Posebno se upozorava na negativne antidemokratske trendove u Mađarskoj i Ukrajini, koji svojim širenjem prijete demokratskoj stabilnosti u susjednim državama i cijeloj euroazijskoj regiji.

"Mađarski premijer Viktor Orban i ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, pod izgovorom takozvanih reformi, sistemski ruše kritične kontrolne balanse", napisao je David J. Kramer, predsjednik Freedom Housea.

"Čini se kako oni pokušavaju ‘putinizaciju' svojih zemlja, što je ironično, budući kako su Rusija i sam putinizam u velikoj mjeri diskreditirani tokom protekle godine, a obični građani Rusije sve više traže ogovornost i transparentnost od Vlade", dodao je Kramer.

Kod pet drugih članica EU u regiji, Bugarskoj, Češkoj, Litvi, Rumunjskoj i Slovačkoj također je vidljivo odbacivanja demokratskih vrijednosti u proteklih pet godina.

Ključne reforme još nisu provedene u skoro svakoj državi Balkana. Hrvatska prikazuje svoju odanost priključenju u EU surađujući u istragama visoke korupcije, četiri druge balkanske države Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija nazaduju, posebno u područjima izbornih procesa, demokratske vladavine, nezavisnosti pravosuđa i nezavisnosti medija.

Problemi uloge novca u politici i ekonomska ranjivost medija aktualni su u novim EU državama. Izazovi demokracije se pogoršavaju s ekonomskom krizom, prijete im nepopularne mjere štednje. U svakoj regiji koja je bila pod monitoringom pogoršanja su najbrojnija kada je riječ o pravosudnom okviru i kategoriji nezavisnosti, stoji u izvješću.