Željko Jovanović (Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL)Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) ključni je reformski instrument koji će iz temelja promijeniti obrazovanje u Hrvatskoj, omogućiti usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada te povećati socijalnu uključivost i zapošljivost, rekao je ministar znanosti obrazovanja i sporta Željko Jovanović na današnjem predstavljanju Nacrta prijedloga zakona o HKO-u.

U razvoju reformi obrazovnog sustava prvi se put pristupa sagledavajući sve razine obrazovanja u cjelini, istaknuo je Jovanović, dodavši da će se tim okvirom stvoriti pretpostavke da se jasno odredi koja su zanimanja, znanja i kompetencije potrebne hrvatskom društvu za brži razvoj.

Više se neće proizvoditi kadar za zavod za zapošljavanje nego za tržište rada, točno će se znati što svaki poslodavac dobiva s čovjekom koji dolazi s određenim kompetencijama, dodao je.

Kvalifikacije se više ne bi određivale prema sadržajima koji su obrađivani kroz proces učenja, nego prema ishodima učenja, odnosno onome što učenik na kraju obrazovanja zna. U tom smislu se uvode standardi kvalifikacija, dok standardi zanimanja iskazuju kompetencije za određeno zanimanje. Sektorska vijeća prepoznaju trendove na tržištu rada i daju preporuke Nacionalnom vijeću za razvoj ljudskih potencijala o upisnim kvotama, koje potom Ministarstvu donosi preporuke o upisnoj politici.

Novina je što se omogućuje stjecanje kvalifikacija neformalnim putem (primjerice tečajevima) i informalnim (primjerice na radnom mjestu), a uspostavlja se i Registar HKO-a, sustav vođenja podataka o skupovima ishoda učenja, standardima zanimanja, standardima kvalifikacija.

Uz Ministarstvo znanosti u HKO su uključeni Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a gospodarstvo i obrazovanje povezuje se s ministarstvom nadležnom za regionalni razvoj koje na regionalnoj razini prati učinke kvalifikacijskih struktura stanovništva i potrebe tržišta rada.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je da se obrazovni programi mogu razlikovati, ali je cilj da imaju iste ishode učenja ako žele biti uvršteni u HKO, čime se otvaraju vrata konkurenciji među obrazovnim institucijama i jača inovativnost u obrazovanju.

HKO bi trebao promijeniti i da učenici strukovnih škola na svom prvom poslu ne dobivaju priliku steći radnu praksu u okviru svojih kvalifikacija. Po Mrsićevim riječima, manje od pedeset posto učenika koji završavaju srednje strukovne škole uspije naći posao u okviru kojega koriste znanja stečena tijekom obrazovanja, odnosno njih oko 60 tisuća, dok bi HKO omogućio integraciju struke, zanata, zanimanja i obrazovanja.

Mrsić je najavio da će do velikih promjena doći i u nacionalnoj kvalifikaciji zanimanja, lakše će dolaziti do subspecijalizacija, a novina je i što bi se stečene kvalifikacije, umjesto u 'sivu radnu knjižicu' automatski upisivale u elektronsku radnu knjižicu.

Dosad su se upisne politike uglavnom temeljile na tradiciji ili dojmu, a sada bi se vodile jasnim kriterijima i konkretnim potrebama u određenom vremenu i prostoru, primjerice regiji, ali i potrebama poslodavca i tržišta rada, rekla je Marija Lugarić, predsjednica Povjerenstva za izradu Nacrta. Ključno načelo HKO-a je partnerstvo i dobrobit svih građana Hrvatske, istaknula je, pozvavši sve da se uključe u javnu raspravu koja je otvorena danas i trajat će dva mjeseca.

Do kraja godine o prijedlogu zakona u dva čitanja raspravljat će se u Hrvatskome saboru, a idućih nekoliko tjedana održat će se četiri okrugla stola o HKO-u, s predstavnicima sindikata, akademske zajednice, osnovnim i srednjih škola te tržišta rada.