Objavljeno u Nacionalu br. 865, 2012-06-12

Autor: Iva Krtalić

Želite li da stranci napuste zemlju? Pa ne baš...

Matthias Thieme suautor je knjige u kojoj je s novinarom Pittom von Bebenburgom objasnio kakve bi sve posljedice njemačka ekonomija, tržište rada i kultura pretrpjele zbog odlaska sedam milijuna stranaca

'Knjigom se obraćamo Nijemcima koji mogu vidjeti kako stranci njihovu zemlju čine ljepšom, uspješnijom, boljom i šarenijom', kaže suautor Matthias Thieme'Knjigom se obraćamo Nijemcima koji mogu vidjeti kako stranci njihovu zemlju čine ljepšom, uspješnijom, boljom i šarenijom', kaže suautor Matthias ThiemePrije dvije godine knjiga "Njemačka ukida samu sebe", što ju je napisao Thilo Sarrazin o tome kako muslimanski useljenici s niskim kvocijentom inteligencije i velikim natalitetom uništavaju tu zemlju, postala je najprodavanije publicističko djelo u poslijeratnoj Njemačkoj. Prema anketama, milijuni Nijemaca priželjkuju Njemačku bez stranaca. Ali kako bi ona - ili bilo koja druga industrijska zemlja - izgledala kad bi se to ostvarilo? Imala bi milijune ljudi manje, ali stotine problema više, pokazuju u novoj knjizi novinari Pitt von Bebenburg i Matthias Thieme, koji su scenarij izbacivanja stranaca iz zemlje promislili do kraja i statistički pokazali kakve bi posljedice pretrpjeli ekonomija, tržište rada, mirovinski sustav, kultura, obrazovanje i obitelji zbog odlaska 7 milijuna ljudi.

Na početku knjige "Deutschland ohne Ausländer" ("Njemačka bez stranaca") postavlja se fiktivna situacija: na vlasti je nova vlada, većinsko se stanovništvo osjeća ekonomski ugroženim, a strance vidi kao problematičan faktor. Na referendumu na pitanje "Želite li da stranci napuste zemlju?" tanka većina odgovori s "da" i to se i provede. "Dan kad stranci odlaze je sunčan i topao. Meteorolozi predviđaju do 30 stupnjeva, navečer s mogućnošću lokalnih pljuskova. Kraj je srpnja, nad Njemačkom je plavo nebo bez oblaka..." - početak knjige je idiličan, kraj će biti neka vrsta horora: financijski krah, međunarodna izolacija, izbacivanje iz EU-a, slom socijalnih sustava. "Nismo napisali ideološku knjigu, nego smo u knjizi strah ili predrasude prema strancima ozbiljno razmotrili i rekli: vaš san, da u Njemačkoj bude manje stranaca, u knjizi postaje stvarnost", kaže Matthias Thieme. Autori su na osnovi tog scenarija ispitali znanstvenike i stručnjake za kulturu, sport, bankarstvo, zdravstvo, poreze i demografiju i za svako to područje analizirali što bi nedostatak stranaca značio za Njemačku i Nijemce koji bi ostali.


Odlazak 8,8 posto stanovništva odmah bi se osjetio u gradovima - Berlin bi izgubio pola milijuna stanovnika, industrijski centri Sjeverne Rajne - Vestfalije dva milijuna (otišlo bi i 220.000 Hrvata). Više od pola milijuna djece napustilo bi škole i ostavilo poluprazne razrede. Raspalo bi se i 1,4 milijuna brakova između Nijemaca i stranaca.

Posljedice bi se, osim u nogometu, koji bi ostao bez Pizarra, Olića, Ribéryja, Huntelaara i još 224 igrača u Bundesligi, osjetile odmah u mnogim djelatnostima. U ugostiteljstvu radi 169.000 stranaca ili 21 posto zaposlenih. Njemačka bi postala zemlja bez pizze i kebaba, ali i poprilično prljava - tvrtke za čišćenje najveći su poslodavac stranih državljana u Njemačkoj. Dramatični nedostatak radne snage pogodio bi sektor njege, gdje je svaki šesti zaposlenik stranac, kao i automobilsku industriju, gdje je to svaki deseti - i to ne samo na pokretnoj traci, nego i u menadžmentu (trećina Daimlerovih menadžera su stranci). Pogoršalo bi se i stanje u granama koje su već sada pogođene oskudicom radne snage i koje se nadaju da će kvalificirane radnike dobiti iz inozemstva. Upravo je prošlog tjedna kancelarka Angela Merkel predstavila kampanju "Make it in Germany", koja bi trebala privući potrebne inženjere, bolničare, informatičare iz inozemstva.

Unatoč jasnim brojkama, instituti za istraživanje javnog mnijenja poput Allensbacha ili Emnida već godinama pokazuju da Nijemci većinski misle kako je stranaca previše. Jedna je studija sveučilišta u Bielefeldu lani pokazala da se 30 posto Nijemaca slaže s izjavom: "Kad ponestane radnih mjesta, Njemačka bi strance trebala poslati kući." Predrasuda o strancima koji kradu njemačka radna mjesta vrlo je raširena, kao i ona da je među njima visoka stopa kriminala, ili da žive na socijalnim jaslama. "Jednostavno nije istina da stranci povećavaju pritisak na socijalne sustave. Oni su u prosjeku mlađa skupina od Nijemaca i razmjerno više njih uplaćuju u te sustave. Kad bi otišli, davanja na dohodak bila bi veća, a mirovine manje", kaže Thieme.

Naslovnica knjige kojoj je Thieme suautorNaslovnica knjige kojoj je Thieme suautorOd dolaska prvih gastarbajtera iz Turske, nekadašnje Jugoslavije, Italije prošlo je 50 godina - dovoljno vremena da u Njemačkoj zaživi multikulturalnost. Ali političke rasprave pokazuju da nije tako - zakon koji uopće dopušta useljavanje stupio je na snagu tek 2005. Njemačka je ukinula barijere za dolazak državljana "novih" članica EU tek lani, a vječite diskusije o stupnju integracije ovih ili onih useljenika i proglašavanje "smrti multikulturalizma" i dalje su na dnevnom redu. Ipak, svi oni milijuni štovatelja Sarrazinovih teza mogli bi biti iznenađeni nakon što pročitaju "Njemačku bez stranaca". I nakon odlaska 7 milijuna ljudi ostalo bi još 8,6 milijuna onih koji su porijeklom stranci, ali imaju njemačku putovnicu. Ili, kako zaključuju autori: "Iznenađenje u Njemačkoj bit će veliko. Mnogi koji su smatrani strancima to uopće nisu."

O svemu tome porazgovarali smo s Matthiasom Thiemeom.

Lani je Njemačka obilježila pola stoljeća od dolaska prvih turskih gastarbajtera. Zar je još potrebno isticati pozitivne aspekte useljeništva?
- Polazište knjige bila su istraživanja javnog mnijenja, koja već godinama pokazuju odbojnost prema strancima kod otprilike pola Nijemaca. Oko 30 milijuna odraslih Nijemaca ima snažne predrasude prema ljudima drukčijeg porijekla.

Što bi bile prve posljedice naglog odlaska svih ljudi stranog državljanstva?
- Za mnoge Nijemce velik bi problem bio što bi 228 igrača Bundeslige napustilo Njemačku, udio stranaca u Bundesligi je 43 posto. U subotu navečer utakmice Bundeslige postale bi vrlo dosadne predstave lošeg nogometa. U mnogim slučajevima momčadi više ne bi mogle skupiti 11 igrača pa bi se možda morala razmotriti promjena pravila kako bi se omogućileutakmice s momčadima od po osam igrača.

Što bi još, osim lošeg nogometa, odmah pogodilo Njemačku?
- Mnogi Nijemci s predrasudama o strancima uopće ne misle na to da bi osobno mogli biti pogođeni u sferi njege, gdje je svaki šesti zaposleni stranac. Kad tih ljudi ne bi bilo, u sustavu njege nastalo bi izvanredno stanje. Njemačko je stanovništvo vrlo staro i postaje sve starije, starci koji trebaju njegu ostali bi ležati u krevetima, ne bi imali dovoljno vode i hrane, vjerojatno bi ranije umrli jer su zapostavljeni. Osoba u tim zanimanjima jednostavno nema. Njemačka bi ostala i bez 50 milijardi eura poreza. Upravo to ruši kliše stranca koji živi od socijalnih privilegija, konkretne brojke pokazuju da je ta predodžba pogrešna, kao i ona da se stranci "odmaraju u socijalnoj mreži".

Što bi takav scenarij značio na međunarodnom planu?
- Mnogim Nijemcima nije jasno ono što su nam pokazali burzovni i bankovni stručnjaci - mnoga poznata i velika njemačka poduzeća dobrim dijelom imaju strane vlasnike. Čak 60 do 80 posto dionica Daimlera, E.on-a, Bayera i drugih posjeduju strani investitori. Više od 60 posto njemačkih državnih obveznica pripada stranim investitorima. Izbacivanje stranaca na međunarodnom bi planu odmah dovelo do izolacije Njemačke, zemlja bi bila kažnjena na financijskim tržištima i doživjela privrednu katastrofu.

U knjizi "Njemačka ukida samu sebe" Thilo Sarrazin tvrdi da Njemačka propada zbog useljavanja iz islamskih zemalja. Desni populisti sve više islam povezuju s negativnim aspektima.
- Sarrazin argumentira da neki useljenici i grupe stranaca na osnovi genetike nisu u stanju dosegnuti određeni nivo inteligencije, ali se zbog velikog nataliteta pretvaraju u problem za većinsko društvo pa postaju faktor smetnje koji se treba eliminirati. Strance hijerarhiziraju, otprilike: "dobri Nizozemci, Francuzi, Amerikanci", možda "srednje dobri" Hrvati i Talijani, "loši Turci i Afrikanci". Pretočiti to u politiku ili zakone mogla bi jedino fašistička država, jer u pravnoj državi dolazi u obzir samo kriterij državljanstva. Ako želite izbaciti strance, morate izbaciti sve, pa i "dobre" Nizozemce. Mi u knjizi krećemo od točke gdje je Sarrazin stao, izjave da je određena grupa stranaca prijeteći problem za Nijemce. On ne kaže što treba učiniti, a mi pokazujemo što bi to značilo pretočeno u politiku - izbacivanje svih stranaca, bez obzira na rasu, gene ili neki drugi kriterij.

Milijuni ljudi kupili su Sarrazinovu knjigu. Mislite li da možete utjecati na bilo koga od njih da promijeni mišljenje?
- Mi nemamo misiju, kao novinari držimo se distancirano i neutralno, a stručnjaci s kojima smo radili ravnaju se prema znanstvenim kriterijima. Radimo s brojkama, statistikama, podacima koje ne vrednujemo. Gdje Sarrazin izriče poluistine, u našoj se knjizi može pročitati cijela istina.

U Njemačkoj živi 7 milijuna stranaca, ali još 8,6 milijuna ljudi ima "migracijsku biografiju", stekli su njemačko državljanstvo ili su potomci stranaca. Oni bi prema vašem scenariju ostali, ali i oni su predmet predrasuda.
- U knjizi pokazujemo kako bi Njemačka osiromašila, oglupjela, ostarjela i raspala se cijela njena konstrukcija kad bi otišli ljudi bez njemačke putovnice. Pribrojite li njima i sve s "migracijskom biografijom", bila bi to mračna osakaćena država koja više ne bi mogla preživjeti u suvremenom svjetskom društvu, koje se temelji na razmjeni ljudi i ideja, na ekonomskoj isprepletenosti. U zajedničkom životu, a to je konkretno iskustvo, stranci, ljudi s migracijskom biografijom ili ljudi koje zbog neke osobine prepoznaju kao strance, predrasuda se gotovo ne mogu riješiti. Takva iskustva pri traženju stana ili posla imaju i ljudi koji ovdje žive već desetljećima i plaćaju porez ili su se izborili za visoke položaje. Naša se knjiga obraća Nijemcima koji mogu vidjeti kako stranci njihovu zemlju čine ljepšom, uspješnijom, boljom i šarenijom, ali je zanimljiva i ljudima bez njemačkog državljanstva kojima dajemo argumente za odgovor na predrasude. Oni puno mogu saznati o tome kako važnoj grupi pripadaju i koliko ona pridonosi društvu.

Vezane vijesti

'Njemačka ucjena'

'Njemačka ucjena'

Vrhovna koordinatorica borbe protiv europske financijske krize, njemačka kancelarka Angela Merkel, pravi razlog trenutnom jadnom stanju "Starog… Više

Komentari

registracija
23/12/11

jebokomunjare, 12.06.12. 08:31

doce dan kad ce Stranci ---bjezat iz Njemacke --da spase ZIVU GLAVU...bute vidli......


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika