Ravni Žakan na Kornatima je primjer tajkunske bespravne gradnje, ali je izjednačen s kućicama lokalacaIako novi zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata tek treba biti usvojen, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Ivana Vrdoljaka je počelo slati rješenja o rušenju. Iako je sam ministar najavljivao da će prvo rušiti najnovije izgrađene objekte, prvi na udaru su se našli oni koji su gradili u Nacionalnom parku Kornati.

U Ministarstvu kažu da je do kraja prošlog tjedna izdano 200 rješenja o rušenju. Ako vlasnici sami ne uklone svoje objekte, već krajem mjeseca bi trebali stići bageri. Svi oni su se nadali da će svoje objekte moći legalizirati i mahom se radi o domaćem stanovništvu koje je kuće gradilo i prije nego je prije 32 godine arhipelag Kornata proglašen nacionalnim parkom. Specifičnost Kornata koju je Ministarstvo izignoriralo je da je, za razliku od ostalih, cijeli NP Kornati u privatnom vlasništvu stotine osoba koje od davnine tamo obavljaju gospodarsku djelatnost. "U 30 godina nismo dobili nikakvu infrastrukturu, nikakvu naknadu i ne možemo raspolagati svojom imovinom, baviti se maslinarstvom i stočarstvom kao naši preci. Nemamo ni struju ni vodu. Pa ne možemo u Nacionalnom parku živjeti kao prije stotinu godina", kaže jedan od onih koji je dobio rješenje o rušenju. Kuća mu se nalazi u građevnoj zoni, ima nešto više od 65 četvornih metara i male pomoćne objekte. Zadnji put je dograđena prije 20 godina.

I da su željeli legalno napraviti kuće, to nisu mogli. Tek 2005. godine je donesen prvi prostorni plan, a izmjera pomorskog dobra još nije dovršena, što je ključni preduvjet za jasno određivanje zona gradnje, legalizacije ili uklanjanja. Sve to zbog sporosti same države, pa je na Kornatima većina toga bespravna. Ministarstvo je svojim rješenjima u potpunosti izjednačilo one koji su izgradili male kuće i koji su domaće stanovništvo s onima koji su izgradili restorane. Problem se opet rješava preko koljena. Udruga "Kurnatari", koja okuplja vlasnike zemljišta na Kornatima, zatražila je hitni sastanak u resornim ministarstvima. "Ne treba graditi nelegalno, ali treba napraviti sustav da se može graditi ili sanirati postojeća gradnja. Država nije donosila propise, administracija ne poznaje prostor, a opet ispadaju krivi oni koji žive u parku", kaže Vladimir Skračić, predsjednik Udruge. On napominje i da je državna marina Piškera bespravno izgrađena, i to na tuđoj zemlji, ali neće imati nikakvih sankcija.

Na upit zašto idu s rješenjima o rušenju kada je u proceduri zakon o legalizaciji, iz Ministarstva smo dobili kafkijanski odgovor. Inspekcija nam je odgovorila da oni rješenja izdaju po Zakonu o gradnji koji je odvojen. Vlasnik može podnijeti zahtjev za legalizacijom o kojem se onda odlučuje. Inače, kvaka je što će rješenje o uklanjanju biti pravomoćno prije nego stupi na snagu novi zakon. Također nisu odgovorili po kojim kriterijima izdaju rješenja jer se ranije spominjalo da će se moći legalizirati objekti do 65 četvornih metara i da će se paziti da se ne ugrozi gospodarska djelatnost lokalnog stanovništva. Samo su rekli da se drže zakona. Ni na pitanje hoće li ovaj put zaista rušiti nema konkretnog odgovora. Iz Ministarstva su poručili da će donijeti plan rada nakon provjere svih inspekcijskih postupaka. Ukratko, odgovori nisu dirnuli u bit problema na koji upozoravaju Kurnatari.

Na Kornatima zaista ima onih koji su napravili velike i nepripadajuće vile, širili se i uništavali prostor. Njih je jasno trebalo razdvojiti od domicilnog stanovništva, konačno rješiti sustav naknade za one čije je zemljište u Parku, donijeti prostorni plan prilagođen stvarnom stanju, te se u najmanju ruku savjetovati s vlasnicima Kornata. Ovako se državna inertnost zadnjih desetljeća sada rješava bagerima u turističkoj sezoni.