Hongjoo HahmInstitut za Inovacije pripremio je još jedan zanimljiv i britak Thinkers Impact Series govor koji je održao Voditelj ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, dr. Hongjoo Hahm potaknuvši na razmišljanje sve prisutne sudionike.

Hongjoo Hahm pojasnio je kakvu ulogu imaju inovacije u privatnom sektoru te koji je njihov utjecaj na gospodarstvo u Hrvatskoj, istaknuvši kako su inovacije i istraživanje i razvoj najvažniji izvori rasta BDP-a u post-kriznom razoblju. Istaknuo je da u Hrvatskoj ne postoji samo problem iznosa investicija (koje su na razini 0,8% BDPa) već, još značajnije, strukturni problem investicija gdje država znatno više investira u istraživanje i razvoj od poduzeća. Ovaj strukturni problem moguće je rješiti pravilnim politikama Vlade RH kojima bi se oslobodila sredstva za privatni sektor posebno sada u vrijeme krize.

Najrazvijenije zemlje kao što su Francuska, Norveška, Japan, SAD i Korea osigurale su dodatne izvore financijske potpore za istraživanja i razvoj upravo u vrijeme krize. OECD procjenjuje da će povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj od svega 0,1% dovesti do povećanja BDP-a za 1,2% u dužem roku. Dakle, ostvarujući ciljeve EU koja potiče ulaganja u R&D na razini 3% BDPa, očekuje se generiranje rasta od čak 13% za BDP i 16% za izvoz. Na hrvatskom primjeru, zbog hrvatskih specifičnosti, to bi značilo da, ako Hrvatska poveća ulaganja u istraživanje i razvoj na 3%, to će rezultirati povećanjem BDP-a od 6% te 12,9% porast izvoza.

U cijeloj priči neminovnu ulogu ima inovacijska politike i njen utjecaj na konkurentnost drugih zemalja, što bi potaknulo ulaganja u istraživanja i razvoj u privatnom sektoru. U slučaju Hrvatske, ta su ulaganja na razini 0,8% BDP-a, dok je volumen istraživanja i razvoja u privatnom sektoru jako nizak oko 35%, u usporedbi sa Slovenijom koja u R&D ulaže 100% više u apsolutnom iznosu od RH, a u tim ulaganjima privatni sektor sudjeluje s čak 62%.

Voditelj ureda Svjetske banke, još jednom je ukazao da je potrebna reforma postojećih inovacijskih politika koje za posljedicu imaju povećanje inovacija u poduzetništvu i produktivnost mlađe radne snage. Osvrnuo se na tri glavne točke: rebalansiranje javnih i privatnih R & D rashoda (osnovna vs. primjenjena istraživanja), poticanje komercijalizacije istraživanja: osiguranje podrške javnog sektora u privatnom R & D-u (povećati porezne olakšice, osigurati R & D u malim i srednjim poduzećima), jačanje start-up poduzeća uz podršku ureda za financiranje istraživanja u ranom stadiju te poboljšanje kvalitete javnih izdataka za R & D (koordinacija, evaluacija postojećih programa i sudjelovanje privatnog sektora u odlučivanju).