Slavko Linić (Foto: Marko Lukunić/PIXSELL)Ministar financija Slavko Linić i ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavili su danas u Banskim Dvorima prijedlog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Govoreći o trenutnom stanju u Hrvatskoj, ministri su istaknuli kako je prema podacima Fine od 30. travnja ove godine, blokirano gotovo 72,5 tisuća poslovnih subjekata s gotovo 43,4 milijardi kuna neizvršenih obveza. Zabrinjava što je više od 55 tisuća poslovnih subjekata u blokadi duže od 360 dana.

Studija Svjetske banke 'Doing Business' pokazale je da se u stečajnom postupku u Hrvatskoj naplati samo otprilike 30 posto potraživanja, a stečajni postupci u pojedinim slučajevima traju i dulje od 15 godina.

"Cilj nam je u 6 mjeseci riješiti postojeće stanje, riješiti brzo ono što se odugovlačilo na sudovima godinama", pojasnio je razloge za novi Zakon ministar Linić.

Kako je istaknuto na predstavljanju Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi trebao bi omogućiti poduzetnicima finacnijsko restrukturiranje radi ponovne uspostave likvidnosti i solventnosti, povećati razinu odgovornosti uprave prema vjerovnicima, povećati vrijednost imovine dužnika i osigurati primjerenu ravnotežu između prodaje imovine radi plaćanja dugova i financijskog restrukturiranja dužnika.

Također, tijekom postupka pokušao bi se smanjiti udio kredita i očuvati radna mjesta, pretvaranjem duga u vlasnički udio. Ukoliko se to ne uspije, pokušao bi se osigurati jednak tretman vjerovnika i uspostaviti jasna pravila za određivanje redoslijeda plaćanja potraživanja te na taj način izbjeći dugotrajne i skupe sudske postupke.

To znači da bi stečaj postao upravni postupak koji bi bio brži i jeftiniji, a ne bi narušio poslovanje dužnika.

Konačni je cilj ovog Zakona da tvrtka opstane nakon restrukturiranja te nastavi s djelatnošću uz zadržavanje radnih mjesta. Takvim pristupom ne umanjuje se vrijednost imovine, a ispunjavanjem obveza prema državi omogućuje se funkcioniranje i lokalne zajednice.

Osim ponašanja u slučaju stečaja, novi Zakon određivao bi i rokove plaćanja među poduzetnicima. On bi u načelu iznosio do 60 dana, a iznimno bi se mogao produljiti i to u slučaju trgovačkog kredita i pod uvjetom da je dužnik dao sredstvo osiguranja te u tom slučaju rok plaćanja ne može biti dulji od 360 dana.

Ministar Linić pojasnio je da po stupanju ovog zakona na snagu, svi oni ugovori koji su imali rok plaćanja dulji od 60 dana postaju nevažeći. Dodao je kako će biti moguće dogovoriti komercijalni kredit između dva subjekta ali ne na više od 360 dana.

"Svaki vjernovnik koji pristaje da umjesto potraživanja ima kredit sam pristao na to. I sve državne institucije morati će se prilagoditi tim rokovima", rekao je Linić.

Ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.

Poduzetnik je dužan u roku od 30 dana od nastanka nelikvidnosti poduzeti mjere financijskog restrukturiranja radi ponovnog uspostavljanja stanja likvidnosti. Tijekom nelikvidnosti poduzetnik ne smije ni na koji način smanjivati imovinu, ali mora obavljati plaćanja koja su nužna za redovno poslovanje (isplaćivati plaće, plaćati porez i doprinose, te operativne troškove poslovanja). Ukoliko on to ne može ispunjavati, postaje insolventan i dužan je pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.

Zakon propisuje i odgovornost za naknadu štete vjerovnicima koju je član uprave ili nadzornog odbora dužan nadoknaditi i to u dvostrukom iznosu od svoje godišnje naknade za obavljanje dužnosti.

"Vlada je jasno poslala poruku da je naša bitka da potraživanja stavimo u funkciju i kapitalnog jačanja tvrtki, a dobrim dijelom ćemo i otpisati svoja potraživanja, kako bismo spasili radna mjesta. Gdje god je moguća proizvodnja bez stvaranja novih dubioza, te ćemo tvrtke pokušati spasiti. Gdje nije moguće, neće se moći izbjeći zatvaranje", pojasnio je ministar Linić.

S obzirom na to da Zakon ide u dva čitanja u Sabor, a o njemu se još moraju izjasniti i sindikati, Udruge banaka i drugi partneri, Linić predviđa da bi on mogao krenuti u primjenu u listopadu.