Vladimir VukčevićSrbijanski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević rekao je u petak kako je u tijeku kazneni postupak protiv 13 osoba za koje se sumnja da su sudjelovale u pomaganju i skrivanju optuženih za ratne zločine pred Haškim sudom, istaknuvši da je informacija, nakon koje je haški optuženik hrvatski Srbin Goran Hadžić bio u bijegu, ''procurila'' iz Haškog suda.

Vukčević je na tiskovnoj konferenciji u beogradskom Posebnom sudu kazao kako je za pomaganje haškom optuženiku Ratku Mladiću u tijeku kazneni postupak protiv šest osoba, pri čemu je jedna od njih visoko pozicionirani pripadnik vojske u mirovini, dok su ostale u rodbinskim odnosima s Mladićem, u stupnju srodstva koji može biti procesuiran.

Govoreći o osobama osumnjičenim za pomaganje optuženiku Stojanu Župljaninu, Vukčević je naveo kako je u tijeku kazneni postupak protiv sedam osoba, od kojih su dvije imale ''na lokalu'' visoke funkcije.

Srbijanski tužitelj naglasio je kako su potpuno razotkrivena kretanja i sve osobe koje su bile u kontaktu ne samo s Mladićem i Župljaninom, već i s Goranom Hadžićem i Radovanom Karadžićem.

Vukčević je, govoreći o Goranu Hadžiću, jednom od vođa srpske pobune u Hrvatskoj, uhićenom u srpnju 2011. na Fruškoj Gori u Vojvodini, naveo kako je posebno istražen događaj kada je u danu donošenja optužnice protiv Hadžića iz Den Haaga u srpnju 2004., on napustio kuću u kojoj je bio do tada, te da je ''bilo očigledno'' da je Hadžić imao informaciju da je on na optužnici Haškoga suda.

''Informacija da je on na optužnici 'procurila' je iz tribunala u Den Haagu. Jedna bliska i veoma poznata suradnica Carle del Ponte obavještava uglednog beogradskog odvjetnika o tome da je Hadžić na optužnici. On poziva Hadžića i u restoranu hotela Metropol nudi mu svoje usluge pred tribunalom u Den Haagu'', ustvrdio je Vukčević.

Dodao je kako je o tome obaviješten Haški sud, da je riječ o osobi koja je strani državljanin i da će se vidjeti što će sud uraditi po tom pitanju, objasnivši kako, kada je riječ o pomagačima navedenim haškim optuženicima, još ne može govoriti o imenima i lokacijama jer istražni postupci još traju.

Tužiteljstvo, po riječima Vukčevića, smatra da je presudno za Hadžićevu odluku da se počne skrivati bio telefonski poziv, identificiran iz kabineta glavnog tajnika tadašnjeg Saveznog ministarstva vanjskih poslova. ''Ne znamo sadržinu razgovora, ali znamo da je nakon ovog poziva on napustio kuću. Istražili smo i moguće motive da mu netko iz tog kabineta javi da se skloni i ustanovili da su Hadžićeva majka i majka tadašnjeg glavnog tajnika, budućeg veleposlanika Srbije, veoma bliske'', naveo je tužitelj, objasnivši kako nema dovoljno dokaza da bi neka od tih osoba bila kazneno gonjena.

Govoreći o Mladiću, Vukčević je kazao kako se Mladić krio u srbijanskim vojnim objektima sve do potkraj travnja 2002., uz znanje tadašnjeg načelnika glavnog stožera vojske Nebojše Pavkovića, koji bi, po riječima Vukčevića, također bio procesuiran da se već ne nalazi u Den Haagu.

''Prije napuštanja objekata, potporu mu (Mladiću), osim voda za zaštitu, koji je sačinjen od njegovih vojnika i suradnika iz vremena kada je bio aktivan, daje i tada visoki funkcionar vojne sigurnosti, sada general u mirovini'', kazao je tužitelj, dodajući kako Mladića potom preuzima mreža suradnika iz Vojske Republike Srpske, omogućavajući mu da se krije na 11 lokacija u Beogradu i Sremskoj Mitrovici, a da se od siječnja 2006., uz pomoć rodbine njegove supruge, skrivao u jednom malom mjestu pored Beograda.

Mladić je uhićen potkraj svibnja 2011. u vojvođanskom selu Lazarevu gdje je, po riječima Vukčevića, boravio posljednjih pet godina do uhićenja.

Radovanu Karadžiću, uhićenom u Beogradu u srpnju 2008., u skrivanju su, kako je rekao Vukčević, pomagali članovi najuže bitelji koji ne mogu biti procesuirani. Tužitelj je dodao kako je, po informacijama koje ima tužiteljstvo, određeni broj ljudi, među kojima, primjerice, poznati srbijanski pisac Momo Kapor (preminuo početkom ožujka 2010.), znao tko je dr. Dragan Dabić, kako se u javnosti predstavljao Karadžić.

Najorganiziraniju mrežu pomagača je imao Stojan Župljanin, uhićen u lipnju 2008. u Pančevu, dodao je Vukčević te istaknuo kako će bivšeg šefa srbijanske obavještajne službe BIA (Bezbednosno informativna agencija) Radeta Bulatovića, koji je tu funkciju obavljao do sredine 2008., tužiteljstvo pozvati ''da objasni neke stvari'', pošto se vjeruje da je Bulatović imao informacije koje su mogle dovesti do Mladića i Župljanina.

Glavni tužitelj Haškog suda Serge Brammertz potkraj svibnja je u Beogradu ponovio kako je važno utvrđivanje činjenica o mreži pomagača u skrivanju haških optuženika i da je i dalje veoma bitno utvrditi kako su se oni mogli skrivati tako dugo.

Istaknuo je kako je veoma bitno da se zna jesu li oni koji su pomagali bjeguncima tako dugo izbjeći pravdu bili iz javnih službi ili iz obiteljskog okruženja, te napomenuo da istraga o mreži pomagača nije u izravnoj vezi sa suđenjima koja se vode u sudu i da to nije u nadležnosti ICTY-a.