Objavljeno u Nacionalu br. 353, 2002-08-21

Autor: Nina Ožegović

Ekskluzivno iz Sarajeva

Malezijci u Sarajevu grade najviši neboder na Balkanu

Sead Gološ (33), nova sarajevska arhitektonska zvijezda, projektirao je Bosmal City Centar, kompleks od dva luksuzna stambena nebodera koje u sarajevskom naselju Hrasno 2 gradi malezijsko-bosanska tvrtka 'Bosmal': ta zgrada s 24 kata i sedam podzemnih etaža, visoka 117 metara, već je popularno nazvana 'Stanlio i Olio', a njena se vrijednost procjenjuje na oko 50 milijuna eura

Bosmal City Centar bit će visok 117 metara, imat će 24 kata, a sveukupno će zauzimati 77.777 četvornih metara, što je za naša mjerila nevjerojatno golemi objektBosmal City Centar bit će visok 117 metara, imat će 24 kata, a sveukupno će zauzimati 77.777 četvornih metara, što je za naša mjerila nevjerojatno golemi objektU Sarajevu se ubrzanim tempom gradi Bosmal City Centar, najviši i najveći neboder na Balkanu, koji će, po mišljenju Seada Gološa, nove arhitektonske zvijezde grada, predstaviti sasvim drukčiji koncept urbanog života. Naime, kad netko spomene neboder, odmah pomislimo na jeftine stanove i mračna, prljava stubišta, no u ovom slučaju nije riječ o siromašnom nego vrlo luksuznom načinu stanovanja.

AMERIČKI KONCEPT STANOVANJA Bosmal City Centar zamišljen je na načelu kondominija, što znači da stanari nisu samo vlasnici stana nego i cijelog objekta: u originalu je to američki koncept stanovanja, u Europi relativno nepoznat, koji je u Sarajevo uvezen iz Azije HI-TECH NEBODER Neboder će imati sustav za održavanje koji će kontrolirati sve kvarove, od dizala do pokvarenih žarulja, zatim vlastitu recepciju, vratara, videonadzor i brza dizala u koja nitko neće moći ući bez posebne kartice Bosmal City Centar niče u Hrasnom 2, tipičnom socijalističkom naselju iz šezdesetih, koje se nalazi na lijevoj obali Miljacke, desetak minuta vožnje od sarajevske povijesne jezgre. Gradi ga bosansko-malezijska tvrtka “Bosmal”, a rokovi su gotovo neizvedivi: taj golemi objekt mora biti završen do kraja 2003. Vrijednost objekta procjenjuje se na oko 50 milijuna eura: u to ulaze i razna davanja državi od oko osam milijuna, te troškovi uređenja, što zajedno iznosi oko 20 milijuna. “Samo za temeljnu jamu utrošit ćemo pet milijuna eura”, ističe Gološ. Novac za gradnju osigurale su Islam Bank iz Malezije, te Bank of America, jedna od najjačih svjetskih banaka.

Kako objašnjava Gološ, Bosmal City Centar zamišljen je na načelu kondominija. To je pravni termin, ali se koristi i u arhitekturi i graditeljstvu, i označava “privatni hotel za stanovanje”. To znači da stanari nisu samo vlasnici stana nego i cijelog objekta. U originalu je to američki koncept stanovanja i u Europi je relativno nepoznat, a u Sarajevo je uvezen iz Azije.

Bosmal City Centar bit će visok 117 metara, imat će 24 kata, a sveukupno će zauzimati 77.777 četvornih metara, što je za naša mjerila nevjerojatno golemi objekt. Pod zemljom će još imati od pet do sedam etaža, što ovisi o kosini terena. Komercijalni dio prostirat će se na devet tisuća, a garažni na 15 tisuća četvornih metara, gdje će se moći parkirati 387 automobila. Stambeni dio s promenadom i hodnicima zauzimat će oko 53 tisuće četvornih metara za 307 stanova. Uz svijetle hodnike, dizajnirana je središnja promenada koja je više nalik na “ulice” u trgovačkim centrima. Sustav za održavanje kontrolirat će sve kvarove, od dizala do pokvarenih žarulja, koje će se moći zamijeniti za nekoliko sekundi. Imat će i vlastitu recepciju, vratara, videonadzor i vrlo brza dizala u koja nitko neće moći ući bez posebne kartice. “Bosmal City Centar će biti potpuno kontrolirani objekt, koji će stanarima jamčiti sigurnost i privatnost”, kaže arhitekt Gološ.

Sead Gološ (33) rođen je u Sarajevu u obitelji arhitekata – i majka i otac su arhitekti, a mlađi brat također studira arhitekturu. Njegov otac Mirza Gološ profesor je na Građevinskom fakultetu u Sarajevu, a u zagrebačkim arhitektonskim krugovima poznat je kao autor projekta zagrebačke džamije. Sead Gološ diplomirao je na sarajevskom fakultetu, a upravo završava postdiplomski studij u Ljubljani. Premda je još mlad, sa svojih 30 realiziranih objekata istaknuo se kao vrlo nadaren arhitekt, što je potvrdila i Asocijacija arhitekata BiH dodijelivši mu 2001. Grand prix za najbolji arhitektonski projekt. Za obnovu “Inat kuće”, vrlo popularnog restorana na Miljacki, izgrađenog u turskom stilu, preko puta Vijećnice, koja je u ratu bila porušena, dobio je nagradu za najbolju realizaciju. Angažirao se prigodom dolaska Billa Clintona u Sarajevo, a radio je benzinske crpke, interijere kafića, pubova i pizzerija, te kavanu “In” u hotelu “Holiday Inn”, gdje je surađivao s poznatim bosanskim umjetnikom Safetom Zecom. Na aerodromu je dizajnirao kafić u zoni odlaska i dolaska, “meeting bar” i kiosk za novine u trešnjinu drvetu, koji se može potpuno zatvoriti. Projekt Bosmal City Centra najveći mu je rad. Radi i urbane vile za novu sarajevsku elitu u kojima predstavlja otvorenu koncepciju prostora i kontakt s prirodom, a od uzora ističe svjetski poznate arhitekte Jeana Nouvela, Renza Piana i Normana Fostera. Kaže da ga najviše intrigira dizajn benzinskih crpke zbog nadstrešnica, koje pokušava dizajnirati na osebujan način. Prošle godine osnovao je i vlastitu tvrtku “Grupa Arh”, koja ima sjedište u samom središtu Sarajeva.

“Htio sam da Bosmal City Centar postane novi komunikacijski kod, prepoznatljivi arhitektonski i urbanistički simbol Sarajeva, jer će stambeni i poslovni objekt visok 117 metara Sarajevu kao gradu u kotlini dati novu vertikalu”, objasnio je Gološ ideju koja ga je vodila pri osmišljavanju Stanlija i Olija.

Bosmal City Centar sastojat će se od dvije stambene kule, jedne vitkije, elegantnije i poslovnije, i druge zdepastije, šarenije i veselije, koja će biti u kombinaciji narančaste i zelene boje na sivoj podlozi. “Nazvali smo ih Stanlio i Olio”, ističe Gološ. U njima će se smjestiti 307 stanova, koji totalno odskaču od dosadašnjih standarda na kakve smo navikli na ovim prostorima. Zamišljeno je 298 luksuznih apartmana: najmanji će imati 75 kvadrata, a najveći, četverosobni, od 120 do 170 četvornih metara. Cijena četvornog metra bit će 1250 eura, a najmanji stan moći će se kupiti za oko 93 tisuća eura. Na 24. katu, na visini od 105 metara, nalazit će se devet penthouse stanova, koji će biti najveći i najluksuzniji, a prostirat će se na 250 do 350 četvornih metara. I cijena će im biti najviša: od 500 tisuća eura pa naviše, ovisno o cijeni kvadratnog metra koji će stajati 2000 eura.

“Projektirajući Bosmal City Centar odlučio sam se za koncepciju prostranih, transparentnih i višeetažnih stanova, od kojih će mnogi imati po dvije lođe ili balkon i jednu staklenu stijenu”, objasnio je Gološ svoju ideju stanovanja. “U stanovima dominiraju prostrani dnevni boravci, u najvećima i od čak stotinu četvornih metara, koji će biti spojeni s kuhinjom i blagovaonicom, a jedino će spavaće sobe biti odvojene. Većina stanova imat će kamin i sobni bazen promjera dva i pol metra za šest osoba s vodenom i zračnom masažom, dvije kupaonice, dakle, svi će stanovi imati vrlo visoku sanitarnu razinu, te poseban garderobni prostor i pult za posluživanje.”

Penthouse stanovi bit će višeetažni, a površinom i izgledom prilagodit će se željama poznatih kupaca, najvjerojatnije iz redova nove sarajevske elite, “jer se i mi kao društvo raslojavamo”. Svaki će imati kamin, krušnu peć, bazen, zimski vrt, a neki i poseban dio za biblioteku i radni kabinet. Razlikovat će se od svih ostalih stanova po tome što će im svi vanjski zidovi biti ostakljeni, pa će iz stana na sve četiri strane svijeta pucati fantastičan pogled na Sarajevo i okolicu. “Stakleni zidovi imat će ugrađenu elektronski kontroliranu zaštitu od sunca, a zid na dnevnom boravku, dugačak oko šest metara, koji dijeli sobu od lođe, moći će se potpuno pomaknuti i tako će se unutrašnji i vanjski prostor spojiti u jedinstvenu cjelinu”, kaže Gološ.

Arhitekt ističe da je takva koncepcija urbanih stanova sa što manje pregradnih zidova uobičajena u europskoj i svjetskoj arhitektonskoj praksi, ali u zemlje bivše Jugoslavije teško prodire. U doba financiranja iz SIZ-ova postojale su tablice za projektiranje, koje su striktno propisivale da, recimo, dnevni boravak može imati maksimalno 22, roditeljska spavaća soba 15, a dječja 12 četvornih metara. Kako Gološ naglašava, s pojavom nove tržišne koncepcije gradnje, poznate kao “private housing project”, što podrazumijeva podređivanje koncepcije investitoru, nestaju socijalističke navike i propisi, i otvara se prostor većoj kreativnosti i slobodi u arhitekturi.

U komercijalnom dijelu Bosmal City Centra bit će raznovrsni komercijalni sadržaji: središnje mjesto zauzet će golemi supermarket od 1200 četvornih metara, te restoran, dječji vrtić, stomatološka i liječnička ordinacija, kozmetički i frizerski salon, optičarski i krznarski salon te draguljarnica. Dosad je već prodano oko 85 posto poslovnog prostora, uglavnom manje kvadrature, po cijeni od 2259 eura, a još se mogu kupiti samo veći poslovni prostori od 200 i više četvornih metara. Zanimljivo je da se pri projektiranju poslovnih prostora nije škrtarilo na kvadratima pa će tako svi lokali biti prostrani i luksuzni, “namijenjeni ozbiljnijoj klijenteli”, totalno suprotni od karakterističnih sarajevskih dućančića, a imat će od 60 do 200 četvornih metara. Na vrhu nebodera bit će panoramski restoran, također sa svim staklenim zidovima. Tu će biti i bazen od oko 800 četvornih metara, koji će moći koristiti samo vlasnici stanova u Bosmal City Centru. Kako će bazen biti izravno povezan s restoranom i šankom, kupači će se moći rashladiti pićem u bazenu, a poslije kupanja relaksirati u sauni ili na masaži.

“Kondominij je zasnovan na ideji da stanar sve svoje potrebe, specifične za urbani stil života, može zadovoljiti u sklopu takvog stambeno-poslovnog objekta i da uopće nema razloga da izlazi u grad, osim na posao”, ističe Gološ prednosti novog tipa stanovanja. “Recimo, ujutro prije posla roditelj ostavi djecu u vrtiću, a po povratku kući u trgovini kupi sve što mu treba, pokupi djecu, usput popravi zube, skokne u fitness centar i na kraju se osvježi u bazenu.”

Po Gološovu mišljenju, lokacija u Hrasnom 2 je odlična: blizu je ulaza u grad, prometno je sjajno povezana s cijelim gradom, a u budućnosti, kada se izgradi novi most, koji će povezati tu lokaciju s glavnom gradskom ulicom, steći će uvjete za brži razvoj. “Tako će naši Stanlio i Olio od glavnoga gradskog bulevara biti udaljeni samo 200 metara!”, kaže Gološ.

Na pitanje uklapa li se takav graditeljski div u postojeću arhitektonsku i urbanističku cjelinu, Gološ je iskreno odgovorio da se ne uklapa, jer u tom naselju prevladavaju zgrade iz socijalističkog razdoblja s pet do osam katova. No očekuje se da će se u budućnosti promijeniti životna i stambena filozofija, a u skladu s tim mijenjat će se prostorni planovi pa će porasti i cijene svih stanova u naselju, što će cijelom socijalističkom naselju dati novi zamah. “Već na početku gradnje cijene su skočile za deset posto!”, ističe. “Izgradit će se tržni centar, nove prometnice i podzemne garaže, što će pozitivno utjecati na urbanu sliku tog naselja.”

Na pitanje kako je uopće došlo do gradnje tog objekta, Gološ je odgovorio da je Bosmal City Centar zapravo redizajn jednog malezijskog objekta, koji je on morao malo europeizirati. Na primjer, zgrade u vrućim i sparnim malezijskim gradovima imaju vrlo tanke zidove i sasvim drukčije instalacije, a gotovo svi stanovi imaju klima-uređaje. Zbog toga se gradi brže i jeftinije, ali takav tip gradnje nije prikladan za oštre i hladne sarajevske zime. Stoga je zidove trebalo podebljati, uvesti centralno grijanje i sve uskladiti s europskim standardima. Naravno, kad su počeli projektirati Bosmal City Centar, prelistali su svu dostupnu stručnu literaturu i informirali se o novim trendovima u europskoj arhitekturi. Ispostavilo se da je koncepcija kondominija, koja podrazumijeva visoku ekonomsku dobit na maloj površini, dakle, vrlo visoku zgradu na maloj parceli, prilično nepoznata u Europi. Do sada su jedino u Beču izgrađena tri slična objekta – dva poslovna i jedan stambeni. Ali Gološ smatra da će takav tip gradnje ubrzo polako preplaviti Europu, ako ni zbog čeg drugog onda zbog ekonomske dobiti.

Stanovi će se moći kupiti na leasing preko tri različite banke, po Gološevu mišljenju primjereni su za mlađe ljude, jer ne trebaju imati u vlasništvu nekretninu od milijun maraka na koju bi onda dizali hipotekarni kredit. U određivanju kamata također im se izašlo u susret: upravo se pregovara s bankama o spuštanju kamata s osam na šest posto. “Da je zaista riječ o povoljnim uvjetima za kupnju stana pokazuju podaci da je dosad rezervirano već oko 50 posto stanova,” zaključuje Gološ.

Vezane vijesti

Tisuće ljudi na prosvjedima protiv vlade FBiH

Tisuće ljudi na prosvjedima protiv vlade FBiH

Tisuće ljudi okupile su se u subotu u središtu Sarajeva na prosvjedima protiv teškog socijalnog i gospodarskog stanja u zemlji u organizaciji Saveza… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika