Michael O Leary, prvi čovjek Ryan AiraRyan Air, aviokompanija s najnižim cijenama karata, počet će od 2004. povezivati svakodnevnim letovima Pulu, Rijeku, Zadar i Osijek sa Londonom, Hamburgom i Muenchenom. Karte će stajati manje od 300 kuna, a godišnje će preko svakog od ta četiri aerodroma proći 150 tisuća Ryan Airovih putnika. Hrvatsko Ministarstvo pomorstva, prometa i veza i četiri zračne luke spremni su za dolazak Ryan Aira, pa se još samo čeka da Hrvatska ratificira međunarodni sporazum Open Skies, kojim će se omogućiti ulazak stranih prijevoznika na domaće tržište.

Službeni stav Ryan Aira 'Kad pristupite međunarodnom sporazumu Open Skies, gledat ćemo vas kao i svaku drugu europsku destinaciju'Ulazak Ryan Aira kao “low cost” zračnog prijevoznika u Hrvatsku bio bi vrlo značajan. S tako niskim cijenama karata, kakve može ponuditi irski prijevoznik, vjerojatno bi bio najzanimljivija opcija za prijevoz do Hrvatske turistima iz Velike Britanije, Njemačke i drugih zapadnoeuropskih zemalja. Štoviše, to bi pogodovalo i hrvatskim turistima koji žele letjeti na odmor u zapadnu Europu. Dovoljno je pogledati koliko se Istrana i Kvarnerana slijeva u tršćansku zračnu luku Ronchi dei Legionari, iz koje Ryan Air svakodnevno leti za London. Kad stignu u London, putnici mogu tom aviokompanijom nastaviti putovanje u dvije britanske destinacije, šest irskih, sedam francuskih, dvanaest talijanskih, tri njemačke i austrijske, četiri švedske, dvije danske, te u jednu nizozemsku i belgijsku. Najskuplja karta stoji 19,99 funti, što je oko 220 kuna, a najjeftinija 6,29 funti, nešto manje od 70 kuna.

U Ryan Airu nisu htjeli ni potvrditi ni opovrgnuti da pregovaraju s navedena četiri aerodroma u Hrvatskoj. “Ryan Air u svakom trenutku pregovara s najmanje 50 europskih aerodroma. Naša je politika da ne komentiramo takvu vrstu pregovora, i da ne spominjemo s kojim smo tvrtkama kontaktirali. Ipak, mogu vam reći da je Hrvatska zanimljivo tržište, i koliko znamo, do 1. siječnja 2004. trebala bi ratificirati međunarodne sporazume koji bi nam omogućili nesmetano prometovanje u vašu zemlju, toliko smo barem čuli od vaše vlade. Inače, trenutačno ne letimo ni u jednu zemlju koja nije potpisnica Open Skies sporazuma. Kad mu i vi pristupite, gledat ćemo vas kao i svaku drugu europsku zemlju”, izjavio je u telefonskom razgovoru glasnogovornik za Ryan Air.

Za razliku od dužnosnika Ryan Aira, hrvatska je strana bila spremna otvoreno govoriti o detaljima pregovora. Glasnogovornica ministarstva pomorstva, prometa i veza Marina Halužan rekla je da je nedavno u Zagrebu održan sastanak predstavnika Ryan Aira i direktora četiriju aerodroma. Sastanak je potaknulo i organiziralo ministarstvo.

Zasad je najveća zapreka ulasku Ryan Aira potpisivanje sporazuma Opeen Skies. Riječ je, zapravo, o nizu sporazuma o zračnom prometu, i vojnih i civilnih. Segment koji je važan Ryan Airu zove se “O pristupu zajedničkom tržištu uslugama zračnog prometa”.

“Potpisivanje sporazuma politička je stvar. Još uvijek nema Vladine odluke, između ostalog i zbog toga što bi sporazum mogao ugroziti domaćeg prijevoznika. Treba pričekati da se donese konačna odluka s najboljim rješenjem za Hrvatsku i sve subjekte u zračnom prometu”, kazala je Marina Halužan.

Zračna luka Osijek trebala bi prema planovima Ryan Aira od 2004. ili 2005. godišnje primati 75.000 njihovih putnika. Direktor Zračne luke Osijek Darko Marković kazao je: “Prije mjesec i pol dana sastali smo se u ministarstvu pomorstva, prometa i veza s Bernardom Bergerom, Ryan Airovim direktorom za razvoj novih ruta. Na sastanku su bili i direktori zadarske, pulske i riječke zračne luke. Ryan Air je tom prilikom održao prezentaciju prema kojoj bi u Osijek stizali letovi iz Londona i Muenchena, a kao jedno od mogućih polazišta spominjao se i Bruxelles. Mi smo jako zainteresirani za takav oblik suradnje s Ryan Airom. Do tada još moramo zatvoriti obnovu u ratu oštećene zračne luke, riješiti rasvjetu i navigaciju. Mislim da ćemo to morati riješiti kroz jednu seriju sastanaka s političkom zajednicom.”

Marković smatra da bi sklapanje posla s Ryan Airom pridonijelo razvoju ekonomije osječkog kraja, jer je 75.000 ljudi u tranzitu velika brojka.

“Mi smo voljni za bilo kakav oblik suradnje. Ponudili smo Ryan Airu da se u Osijeku uspostavi tehnička baza za održavanje zrakoplova. Nemojte zaboraviti da Ryan Air posluje tamo gdje je jeftinije, pa ne bi bilo čudno kad bi se takav pogon ustanovio kod nas”, rekao je Marković.

Direktor osječke zračne luke upozorio je da budući Ryan Airovi poslovni partneri moraju pristati na brojne ustupke. Jedan od njih je i dogovaranje niže aerodromske pristojbe. Riječ je o jednokratnoj naknadi uračunatoj u cijenu karte koja se naplaćuje po glavi putnika, a jedan je od glavnih prihoda zračnih luka. Na hrvatskim aerodromima kompanije trenutačno plaćaju šest dolara po domaćem i deset po stranom putniku. Ryan Air bi navodno pristao na četiri eura po glavi putnika.

Problem snižene cijene usluga za “low cost” zrakoplovne tvrtke brine i direktoricu Zračne luke Zadar Katicu Pupić-Bakrač: “Prema planu koji su nam iznijeli ljudi iz Ryan Aira, Zadar bi na red za povezivanje došao 2005., sa 75 tisuća putnika u prvoj godini. Za nas je to realno 150 tisuća putnika, jer svi oni koji su došli, moraju nekako i otići. To bi bilo dobro jer bi se povećao broj zaposlenih i napunili bi se hoteli. Međutim, problem je u tome što bismo morali sniziti cijene usluga, konkretno aerodromske pristojbe, na četiri eura. U Anconi, primjerice, lokalna gospodarska komora preuzela je obvezu da subvencionira zračnoj luci troškove Ryan Aira.”

Prva destinacija koja bi bila povezana sa Zadrom bio bi London, odnosno sporedni aerodrom Stansed s kojeg Ryan Air operira zbog nižih troškova. Njihova je procjena da bi većina putnika zainteresiranih za let u Zadar bili nautičari, zbog blizine nekoliko marina.

Zanimljivo je da će Zračna luka Zadar, koja je bila razorena u ratu i dugo obnavljana, ove godine opslužiti 47 tisuća putnika, što je 20 posto više nego prošle godine i trostruko manje nego što bi samo Ryan Air mogao donijeti u 2005. godini.

Za razliku od zadarske zračne luke, splitska, dubrovačka i zagrebačka nemaju velikih želja za Ryan Airom.
Stvari postaju jasnije kad direktor Zračne luke Duborvnik Tonči Peović kaže da će njegova tvrtka završiti ovu godinu s pola milijuna putnika, što je deset puta više nego u Zadru, iako još uvijek trostruko manje od milijun i pol, koliko ih je bilo prije rata.

“Zrakoplovne kompanije “low cost” neminovnost su zračnog prijevoza, i nedvojbeno je da će donijeti nove vjetrove u sektor. Ipak, takve kompanije radi nižih troškova zahtijevaju povlaštene cijene, pa se u tom slučaju kreditne obveze ne mogu nositi s troškovima. Primjerice, s prihodima od Ryan Aira mi ne bismo mogli financirati amortizaciju piste, odnosno, za nekoliko je godina ne bismo mogli prevući novim slojem.”

“S druge strane, javlja se i problem udara na linijske kompanije i linijsko letenje. No to je stvar političke odluke, i iako danas uz Croatiu Airlines imamo i Air Adriatic i neke manje privatne kompanije, Ryan Air je dobar jer je označio kraj lažnog elitizma. Međutim, mi smo napustili pregovore s irskom tvrtkom jer bi nam njihovi putnici promijenili strukturu prijevoza”; kazao je Tonči Peović.

Ryan Air nije jedina “low cost” zrakoplovna tvrtka. U Europi operiraju još i Go, Buzz, easyJet, bmibaby, MyTravelLite i Virgin Express.

Zbog niskih cijena u zrakoplovu se ne služe hrana i piće, ali ih putnici mogu kupiti od osoblja. Većinu karata prodaju preko Interneta da bi izbjegli plaćanje provizija putničkim agencijama. Uglavnom koriste male aerodrome izvan većih gradova, koji se bore za opstanak pa pristaju na Ryan Airove cijene. Nema popusta za djecu, niti vezanih letova. Svaka se karta mora bukirati i kupiti posebno, a tvrtke ništa ne garantiraju. Ryan Air, primjerice, kašnjenja izbjegava tako što potiče putnike da dolaze ranije zbog toga što sjedala nisu numerirana pa svatko može sjesti gdje hoće.

Realno, jedina prava razlika koju putnik vidi između “low cost” i linijske kompanije je nedostatak plastične čaše s decilitrom spritea i pet kikirikija u vakumiranoj vrećici. U najvažnijem segmentu zračnog prometa, sigurnosti, Ryan Air poštuje ista pravila kao i sve ostale tvrtke.

Skupština dioničara Ryan Aira početkom je kolovoza odobrila kupovinu stotinu zrakoplova Boeing 737-800 i otvaranje narudžbe za daljnjih 50 zrakoplova istog tipa. Ukupna tržišna vrijednost zrakoplova iznosi pet milijardi dolara, a bit će isporučeni od prosinca 2002. do prosinca 2008.

Perspektiva je za “low cost” prijevoznike izvrsna, barem što se tiče letova na kraćim relacijama. Nakon događaja od 11. rujna prošle godine, kada su otetim zrakoplovima napadnuti New York i Washington, stvari su se za zračne prijevoznike promijenile nagore. Zbog smanjenog broja putnika i opadanja turizma propale su mnoge poznate kompanije, među ostalima i Swissair, a American Airlines je na rubu bankrota.

Domaći državni prijevoznik Croatia Airlines izgubio je 1999. 112 milijuna kuna, 2000. 206,7 kuna, a 2001. 96,5 milijuna kuna. To je novac poreznih obveznika, jer je tvrtka u 90-postotnom vlasništvu Hrvatske. Istodobno, Croatia Airlines je tijekom ljeta na nekim domaćim relacijama uspjela ponuditi znatno niže cijene karata, pa je karta stajala dvjestotinjak kuna. Za toliku ćemo svotu Ryan Airom moći letjeti za London.