Objavljeno u Nacionalu br. 362, 2002-10-23

Autor: Nina Ožegović

EKSKLUZIVNO: autor i vlasnik

'Milijunaša' gleda više od dvije milijarde ljudi

Paul Smith, jedan od četvero kreatora i producenata kviza 'Tko želi biti milijunaš', za Nacional govori o nastanku i uspjehu najpopularnijeg televizijskog kviza svih vremena te o novim planovima njegove produkcijske kuće Complete Communications Corporation Ltd., koja je vlasnik licence 'Milijunaša'

Paul SmithPaul Smith“Televizija je moja najveća strast”, kaže Paul Smith, jedan od četvero kreatora i producenata planetarno popularnog kviza “Tko želi biti milijunaš?”, koji se od početka emitiranja na britanskoj televiziji ITV u rujnu 1998. do danas pretvorio u svjetski fenomen. Smith je doputovao u Dubrovnik sa suprugom Sarah King na poziv svog prijatelja Gorana Štroka.

'MILIJUNAŠ' JE KONCIPIRAN KAO POLICIJSKA SERIJA 'Kviz 'Milijunaš' smo koncipirali kao dramu po uzoru na napete policijske, sudske, špijunske i bolničke serije u kojima se glavni junaci bore za život' 'Dvije i pol godine smo morali uvjeravati postaju ITV da emitira 'Milijunaša' jer nisu vjerovali u njegov uspjeh' Paul Smith (55) danas je generalni direktor londonske kompanije Complete Communications Corporation Ltd. u čijem je sastavu i tvrtka Celador Productions, vlasnica licence “Milijunaša” i jedna od najuspješnijih produkcijskih kuća zabavnog, glazbenog i dokumentarnog programa u Britaniji. Smith kaže da je već s deset godina znao da se želi baviti televizijom pa je cijeli svoj život posvetio tom mediju. Nikad nije studirao jer je smatrao da je televizijski zanat bolje učiti u praksi – od dna do vrha. Deklarira se kao agnostik i demokrat, vjeruje u ravnopravnost svih ljudi, bez obzira na rasu, vjeru i spol.

Cijela obitelj Smith posvetila se proizvodnji zabave, osim njegova starijeg brata koji se bavi životnim osiguranjem. Mlađa mu je sestra televizijska redateljica a starija urednica magazina. Svoju suprugu Saru King, realizatoricu, upoznao je na televiziji, kći Lucy muzička je producentica, a sin Sam radi specijalne efekte za igrane filmove. Produžene vikende, od četvrtka do nedjelje, provodi na farmi blizu Guildforda u Surreyju na jugu Engleske, dok je ostale dane u Londonu.

NACIONAL: Kako je zapravo nastao kviz “Tko želi biti milijunaš? I koja mu je bila osnovna ideja? – U svakom kvizu dobitak je osnovni motiv. Zato je najvažnije riješiti problem kako igračima priuštiti veliki dobitak, a ujedno napraviti program koji će biti financijski isplativ. Prije sedam godina freelancer David Briggs predložio nam je opći koncept za kviz “Tko želi biti milijunaš?”, od imena, preko dobitka od milijun funti do načina prikupljanja novca – skupim telefonskim pozivima. Objasnio nam je da je vrlo mala vjerojatnost da zgoditak od milijun funti bude čest, što se i potvrdilo – dosad je samo troje igrača u Britaniji osvojilo najveću nagradu.

NACIONAL: Onda je kreativni tim Celador Productionsa usavršio tu ideju? – Kviz smo koncipirali kao dramu po uzoru na napete policijske, sudske, špijunske ili bolničke serije u kojima se glavni junaci bore za život. Zbog toga natjecatelj sjedi sam u mraku, prepušten je rešetanju, a kad ga voditelj zapita “Je li to vaš konačni odgovor?”, napetost doseže vrhunac. Zaključili smo da bi sličnost s takvim serijama i mogućnost poistovjećivanja s likovima mogli pridonijeti gledanosti kviza. Tako bi se gledatelji osjećali uključenima u igru, što je važno. Iako bi sjedili pred televizorom u udobnim foteljama, razmišljali bi o točnom odgovoru te o tome bi li pokupili dotad zarađeni novac ili bi prihvatili rizik i nastavili u nadi da će postati milijunaši. Također, pratili bi dramu natjecatelja, koji bi se dvoumio je li točan odgovor publike i njegova prijatelja, a morali bi poželjeti da i sami okrenu telefonski broj i jave se u studio.

NACIONAL: Jeste li imali uzor u već postojećim kvizovima ili zabavnim programima? – Ne, iako smo znali povijest zabavnih programa i kvizova na televiziji u Britaniji i Americi, na primjer, popularnog “Geopardyja”, ali ni jedan od njih nismo pomno analizirali niti učili iz iskustva drugih producentskih kuća.

NACIONAL: Možete li predstaviti ostale autore koji su sudjelovali u osmišljavanju kviza? – Dakle, originalna ideja potječe od Davida Briggsa, Velšanina, bivšeg novinara, koji je autor britanske verzije kviza “Tko želi biti milijunaš?”. Nakon što je napravio mnogo dječjih, zabavnih i muzičkih emisija, specijalizirao se za kvizove i show programe. Mike Whitehill i Steve Knight poznati su pisci tv drama, komedija i popularnih kvizova za koje su dobili brojne međunarodne nagrade. Knight je diplomirao englesku književnost i briljantno piše, a u idućih pet godina mogao bi stati uz bok Johnu Grishamu. Objavio je tri romana, a već je prvi, “The Movie House”, 1993. nagrađen. Upravo je napisao scenarij za svoj prvi igrani film “Dirty Pretty Things”, u kojem će glumiti i hrvatski glumac Zlatko Burić koji živi u Danskoj.

NACIONAL: Je li film snimljen u produkciji Celador Film Productions? – Da, to je naš prvi igrani film, priča o ilegalnim imigrantima u Britaniji i njihovu izrabljivanju u hotelskom biznisu, što kulminira trgovinom ljudskim organima i ubojstvom. U tom trileru glume Audrey Tautou i Chiwetel Ejiofor, a Zlatko Burić ima epizodnu, ali ključnu ulogu – on je vratar u hotelu s tri zvjezdice. Redatelj je Stephen Frears, Britanac koji živi i radi u Hollywoodu, a zadnji mu je film bio vrlo popularni “High Fidelity”. Naš je film prikazan na filmskim festivalima od Venecije do Toronto gdje je ispraćen ovacijama. U britanskim kinima pojavit će se u prosincu, a u ostatku Europe u siječnju. Očekujemo da će ga publika odlično prihvatiti.

NACIONAL: Jeste li za “Milijunaša” odmah dobili odlične kritike? – Da, ali smo prije toga morali dvije i pol godine uvjeravati ITV da ga emitira “Milijunaša”. Direktor programa rekao nam je da je kviz osuđen na propast jer televizijski gledatelji zbog zavisti ne žele gledati druge ljude kako pobjeđuju i dobivaju velik novac. Naravno, nije bio u pravu. No bio je neumoljiv i morali smo čekati da ode s tog radnog mjesta. Srećom, novom programskom direktoru ideja se jako svidjela i odmah je rekao: “To je fantastično!” Povukao je lukav potez: odlučio je da se kviz emitira u rujnu 1998. deset dana u kontinuitetu i “Milijunaš” je odmah nakon toga postao hit. Gledanost je skočila na čak 44 posto, a ubrzo se popela na 68 posto. Emitirali smo se preko četiri glavna i još 200 satelitskih programa. Danas nakon četiri godine emitiranja gledanost iznosi 30 posto, što je odlično.

NACIONAL: Kakva je gledanost “Milijunaša” u svijetu? – Prodali smo 100 licenci, a kviz se emitira u čak 140 zemalja svijeta, od SAD-a, Rusije, Izraela i svih europskih zemalja, do Australije, Japana, Kine, Indije te većine latinskoameričkih i afričkih zemalja. U SAD-u se emitira na američkoj televiziji ABC i trenutačno je u kategoriji zabavnog programa najgledanija emisija desetljeća. Taj naslov ima u još 60 zemalja svijeta tako da se procjenjuje da “Milijunaša” gleda oko dvije milijarde ljudi. Kviz je dobio mnoge nagrade – dva Emmyja, Silver Rose u Montreuxu i Queen’s Award za poduzetništvo.

NACIONAL: Koja je cijena licence? – Cijenu formiramo na temelju kalkulacije koja obuhvaća broj stanovnika određene države, rasprostranjenost televizije i ekonomski status zemlje. Cijena nije jednaka za sve zemlje, na primjer, za Hrvatsku je bila puno niža nego za SAD ili Indiju, ali sve zemlje opskrbljujemo jednakim softverom. Naš tim obučava lokalne ekipe kako da realiziraju kviz. Mi vjerujemo da su male zemlje poput Hrvatske, Gruzije, Latvije i Litve jednako važne kao i velike države. Istina, prihod neće biti tako velik, ali smatramo da je poslovanje s malim televizijama dugoročno dobra investicija. Mi zarađujemo i na prodaji popratnih suvenira poput društvene igre “Tko želi biti milijunaš?”, koja se prodaju i u Dubrovniku.

NACIONAL: Jeste li očekivali takav planetarni uspjeh? – Ne, ali smo vjerovali u svoj projekt. U svakom kreativnom poslu važno je vjerovati u njegovu vrijednost i uspjeh, pogotovo kad se radi o televizijskom programu. Znali smo da će kviz postati uspješan jer smo vjerovali u njegov uspjeh, a osim toga, od nas se očekivalo da proizvodimo uspješne emisije koje se prikazuju u udarnim večernjim terminima. Očekivali smo i visok postotak gledanosti, ali ovakav uspjeh nismo mogli ni zamisliti.

NACIONAL: Kako objašnjavate taj fenomen? Je li glavni razlog u atraktivnoj mogućnosti da igrači na jednostavan način dobiju novac, koji će im totalno promijeniti život? – U Americi postoje kvizovi s većim zgoditkom, ali unatoč tome nisu postigli ovakvu gledanost. Mislim da je milijunski dobitak itekako važan, ali nije dovoljan da gledatelje iz tjedna u tjedan drži prikovanima uz televizor. Taj fantastični dobitak od milijun funti možda je bio presudan na početku emitiranja, kad je kviz bio nov i nepoznat, ali je poslije trebalo ponuditi i nešto drugo. Usput rečeno, u nekim smo zemljama morali promijeniti iznos dobitka, na primjer, u Italiji gdje bi milijun lira bila premala svota, odlučili smo se za bilijun lira, dok u Indiji najviša nagrada iznosi deset milijuna rupija. Mislim da je tajna uspjeha “Milijunaša” u njegovoj dramatičnosti i sličnosti s realnim životom i što gledatelji sudjeluju u drami natjecatelja, na primjer, vide kako briše znoj s čela i često se kod kuće pred televizorom toliko uzbude i užive da počnu vikati: “Odustani! Nemoj ići dalje”! Dakle, za uspjeh kviza najvažnija je drama, a ne novac.

NACIONAL: Čini mi se da su pitanja u “Milijunašu” možda malo prejednostavna. Jeste li radili istraživanja o strukturi natjecatelja i znate li koje je njihovo prosječno obrazovanje? – Na žalost, nisam još vidio hrvatsku verziju kviza pa ne mogu procijeniti jesu li pitanja zaista prelagana. No otkrili smo da je televizijski studio za mnoge ljude vrlo stresan ambijent – dok sjede u mraku suočeni su s reflektorima, milijunskim auditorijem i vlastitim uzbuđenjem. To često stvara mentalnu blokadu. Zbog toga pitanja moraju biti malo lakša od onih na koja bi odgovarali televizijski gledatelji u svojim domovima uz pivo i krekere. Inače, kviz potječe iz Amerike i po njihovim pravilima show-businessa natjecatelj je morao zadovoljiti tri specifična preduvjeta da bi došao na televiziju, na primjer, morao je atraktivno izgledati, biti veseo i optimističan te pun energije. Mi smo to odbacili tako da u “Milijunašu” nema predselekcije i natjecatelji ne plaćaju kotizaciju za sudjelovanje. Otkrili smo da su natjecatelji u prosjeku inteligentni, znaju o svemu pomalo, uspješni su u poslu i dolaze iz različitih struka i društvenih slojeva. Na primjer, prvi britanski dobitnik milijun funti bila je vrtna dizajnerica Judith Keppel, rođakinja Camille Parker-Bowles, o kojoj smo snimili i dokumentarac, ali ne znamo što su učinili s novcem i kako im se promijenio život.

NACIONAL: Je li “Milijunaš” najvažniji proizvod kompanije Celador Productions? – Iako kompanija ima širok spektar radijskih, televizijskih i filmskih programa u Britaniji i svijetu, “Milijunaš” je u financijskom smislu njezin najvažniji proizvod, jer ostvaruje najveći prihod. Npr. u 2000. godini prihod je bio veći od 15 milijuna funti. “Milijunaš” nam je jako važan, jer nam stvara financijske mogućnosti za proizvodnju filmova i razvoj poduzetništva. Naša kompanija ima sasvim drukčiju poslovnu politiku: dok ostale producentske kuće naprave stotinu novih programa godišnje, pa prepuštaju televizijama da izaberu jedan, mi proizvedemo najviše četiri nova, ali kvalitetna programa. Da nas prihvate, šanse su nam najmanje 50, a često i 100 posto. Ove smo godine kreirali tri nova programa, s kojima ćemo gostovati na televizijskom festivalu u Cannesu. Iduće godine namjeravamo raditi ekonomičnije zabavne programe.

NACIONAL: Koja je pobjednička formula za uspješan zabavni program? – Mislim da je za uspjeh emisije najvažnije da publika bude izravno ili posredno uključena u program, što znači da može sudjelovati telefonom, e-mailom ili nekom drugom metodom. Na primjer, u showu “The Big Brother”, koji je imao nevjerojatan uspjeh, publika gleda što se događa u nečijem životu i u tome uživa.

NACIONAL: Osjećate li se kao milijunaš? – Osjećam se jednako kao što sam se osjećao i prije nego što je “Milijunaš” postao megauspješan. Doduše, otplatili smo kredit i kupili sinu i kćeri stan, ali sve je drugo ostalo isto.

Biografija: – rođen 1947. u Belfastu gdje se školovao na Royal Belfast Academical Institution – od 1966. do 1973. radio na BBC Television kao direktor za dječji i zabavni program – 1973. postao freelancer; otkrio talent Jaspara Carrota i do 1980. osmislio i režirao niz zabavnih, humorističkih i show programa, kao npr. “It’ll Be Alright on the Night”, “An Audience With Jasper Carrott”, “The Pink Medicine Show” i drugo – 1980./81. radio u SAD-u s Debbie Reynolds i na NBC-ju – 1981. osnovao Complete Video, a 1982. Celador Productions koji uz “Milijunaša” drži i “The National Lottery – Winning Lines” (BBC1), “Jasper Carrott – Back to the Front (BBC1), “The Detectives (BBC1) i drugo – 1989. osnovana Complete Communications Corporation koja objedinjuje ostale tvrtke, a Smith je glavni direktor

Vezane vijesti

Azijski milijunaši prvi put bogatiji od Europljana

Azijski milijunaši prvi put bogatiji od Europljana

Izvješće o imućnim pojedincima, kojima se definiraju oni s ulagačkom imovinom od najmanje milijun američkih dolara, objavili su Merrill Lynch Global… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika