Otok HvarU ‘Sunčani Hvar’ planirali smo uložiti 70 milijuna eura jer bismo željeli povećati poduzeće u idućih deset godina deset puta i tamo stvoriti vodeću turističku destinaciju na južnom Jadranu”, kaže Borut Mokrović (56), generalni direktor najvećeg i najuspješnijeg slovenskog termalnog kupališta Terme Čatež, nakon što je hrvatska Vlada na inzistiranja HSS-a poslije žestoke svađe do daljnjega odgodila prodaju hvarskog poduzeća toj slovenskoj tvrtki. Direktor slovenskog najvećeg i najuspješnijeg lječilišta, koji razvoj temelji na vodenim, sportskim i zdravstvenim programima, uopće nije htio komentirati odluku hrvatske Vlade o gotovo dogovorenoj prodaji “Sunčanog Hvara” Slovencima. “Mislim da politika i Vlada moraju odlučiti što će učiniti”, zaključio je, dodavši da u hrvatskom turizmu vidi veliku šansu za razvoj.

Borut Mokrović: 'U Sunčani Hvar htjeli smo uložiti 70 milijuna eura, desetorostruko povećati tvrtku i sagraditi aquaparkove u hotelima' Terme Čatež danas su međunarodno poduzeće koje ima registrirane tvrtke u Sloveniji, Hrvatskoj, Austriji i Bosni i Hercegovini. Matično poduzeće nalazi se na tri lokacije – u Čatežu ob Savi, Mokricama i u Kopru i sveukupno ima sedam hotela sa 1353 kreveta, te još 400 apartmanskih kućica i kamp. Terme Čatež najatraktivnija su lokacija, koja već godinama privlači puno Zagrepčana. Prostiru se na 45 hektara, gdje su smještena četiri hotela, kamp i apartmansko naselje, a originalno dizajniran vodeni kompleks od 23 natkrivena i otvorena bazena zauzima 14 tisuća četvornih metara. U Termama Čatež s ponosom ističu da jedini nakon Barcelone imaju Gusarski otok i umjetne valove, a kupače još čekaju vodopadi, spora rijeka, zimska i ljetna termalna rivijera, finska sauna, rimsko-irske kupelji, umjetno jezero s akvaganom, solariji, masaže, noćni klub, restoran “Tropski vrt”…

Kako kaže Zvonko Krulc, pomoćnik generalnog direktora za financije, prije nego što su izabrali vodene programe, obišli su čitav svijet i razgledali najpopularnija ljetovališta. Jedan od uzora bio je poznati turistički centar Sun City u Južnoafričkoj Republici, ugledali su se i na lječilište Baden-Baden u Njemačkoj, a u Las Vegasu su proučavali zanimljive detalje vodenih sadržaja. “Zapravo, postupili smo kao Japanci: nešto smo kopirali, a onda smo to usavršili u skladu s uvjetima i potrebama u Sloveniji kako bismo privukli što više kupača”, kaže. Dodaje da su htjeli izbjeći predodžbu o lječilištu za bolesne i nemoćne, pa su se orijentirali više prema mladima i zabavnim programima.

Terme Čatež imaju dugu povijest: vrlo kvalitetna i vruća termalna voda otkrivena je još 1797., no ostaci villae rusticae i rimskih grobnica blizu Čateža upućuju na mogućnost da su i stari Rimljani na tom lokalitetu imali svoje rimske kupelji. Neki zapisi pokazuju da su ljudi već 1802. na tome mjestu sami kopali jame i onda se valjali u vrućoj termalnoj vodi. Prvi vlasnici tog zemljišta bili su grofovi Attemsi iz Slovenske Bistrice čija su tri potomka, koji žive u Austriji, mali dioničari društva Terme Čatež. Jedan od njih je grof Johannes Attemsi. On je član nadzornog odbora čateškog poduzeća i član uprave austrijske Kontrollbank AG. U slučaju da slovenska tvrtka izađe na bečku burzu, od njega se očekuje velika pomoć. Prvi hotel “Toplice” izgrađen je u švicarskom stilu 1925., što se smatra početkom lječilišnog turizma u Čatežu.

Danas poduzeće zapošljava 361 radnika, a taj se broj u ljetnim mjesecima penje i do 500 jer se zapošljavaju studenti i razni stručnjaci na određeno vrijeme. Vrijednost društva iznosi 716 milijuna kuna. Otkrivaju nam da je stopa zaduženosti 18 posto, što je daleko ispod prosjeka u turističkoj djelatnosti. Poduzeće godišnje raste čak za 16 posto, a u 2002. godini, nakon što su preuzeli društva Marina Portorož, Turističko poduzeće Portorož i Delikatesa Ljubljana, rast je bio 34 posto. Procjenjuju da će ove godine sveukupno zaraditi 168 milijuna kuna. Već je u prvih devet mjeseci realizirano 55 milijuna kuna čiste dobiti.

“Od samog početka željeli smo biti prvi”, kaže Mokrović odgovarajući na pitanje kako su prebrodili privatizaciju poduzeća početkom devedesetih. “Terme Čatež pretvorili smo u dioničko društvo 1991., u vrijeme kada o tome uopće nije bilo literature na slovenskom jeziku, a naše su dionice među prvima uvrštene u kotaciju na Ljubljanskoj burzi. Mijenjali smo radne navike, višak smo ulagali u razvoj, iskorištavali smo vlastitu pamet i motivirali ljude pa smo ubrzo počeli uspješno poslovati. Svjesni smo da smo zasad još mali, ali se trudimo postati što veći.”

Direktor Terma Čatež diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, dobro govori hrvatski jezik, oženjen je i ima dvoje djece, a dobio je nekoliko poslovnih nagrada, na primjer, 1993. proglašen je menedžerom godine. Za sebe kaže da je vrlo tvrd, ali korektan i pravedan u međuljudskim odnosima te da uvijek otvoreno i izravno kaže vlastito mišljenje, makar bilo i vrlo negativno. Ne voli i ne želi bezrazložno istupati u javnosti, jedino ako će to pridonijeti imidžu poduzeću. Tada to smatra svojom obvezom. U Termama Čatež radi već 15 godina, uglavnom kao direktor i generalni direktor, i zapravo je najzaslužniji za uspješnu tranziciju poduzeća potkraj osamdesetih i početkom devedesetih u dioničko društvo. No on takve karakteristike opovrgava naglašavajući da je to prije svega zasluga cijelog rukovodećg tima.

“Terme Čatež su najveće lječilište u Sloveniji, a sezona nam traje 365 dana”, govori Kristina Savnik, pomoćnica direktora za marketing i prodaju. Kaže da ostvaruju 22 posto od svih noćenja u 16 slovenskih lječilišta, odnosno sedam posto od svih noćenja u Sloveniji pa su tako na drugom mjestu, odmah poslije Portoroža. “Samo u Čatežu imamo 23 bazena s termalnom vodom, koju dobivamo iz osam bušotina. Voda je vrlo kvalitetna i na izvoru ima između 45 i 46 stupnjeva, pa se mora rashlađivati. Turizam u Čatežu temeljimo na raznim ‘wellness’ programima, ali imamo i različite zdravstvene preventivne i kurativne programe kao što su terapije za reumatska i regenerativna oboljenja, spondilozu, osteoporozu, reumatske bolesti, postoperativna stanja, neurološke smetnje, bolesti živčanog sustava, ginekološke bolesti… Preventivni programi koncipirani su najviše za menedžere, a imamo i poseban medicinski program aktivnog odmora. Razvili smo i sportski i rekreativni dio te programe za ljepotu pa svatko može naći nešto za sebe.”

Taj veliki turistički centar godišnje posjeti milijun gostiju. Najviše ga posjećuju stranci iz Njemačke, Austrije, Italije i Hrvatske – na njih otpada čak 60 posto noćenja. No u Terme Čatež dolaze i gosti iz bivših istočnih zemalja, osobito Rusije, Izraela i SAD-a, te iz Bosne i Hercegovine, a upravo se probijaju na englesko tržište. Povećani priljev turista iz BiH Krulc objašnjava činjenicom što su Terme Čatež ove godine postale većinski vlasnik Terma Ilidža u Bosni, gdje Slovenci namjeravaju razvijati, uz postojeće lječilišne, i različite vodene programe nalik na ove u Čatežu. Što se tiče strukture turističke klijentele, uglavnom je riječ o srednjem i višem sloju; zapravo, cjelokupna politika poduzeća orijentirana je prema gostima više platežne moći, što je vidljivo iz cijena programa, kategorizacije hotela, na primjer, hotel “Terma” ima pet zvjezdica, a “Toplice” četiri, te opreme i usluga. Na primjer, dnevni polupansion u dvokrevetnoj sobi u hotelu “Terme” s četiri zvjezdice stoji nešto više od 400 kuna, a ljeti 450 kuna. On uključuje kupanje u hotelskom bazenu, upotrebu saune, fitness i jedan ulaz dnevno na zimsku ili dva ulaza na ljetnu termalnu rivijeru. Kažu da si ljudi slabijeg imovnog stanja tretmane i boravak u Termama Čatež uopće ne mogu priuštiti. No ipak nije riječ o elitističkom lječilištu: za goste prosječnih plaća izgrađeni su bungalovi, koji su uvijek popunjeni. Iz takve orijentacije prema gostima višeg financijskog ranga nije isključen ni Dvorac Mokrice, koji su uzeli u najam na 50 godina i kompletno obnovili. Tu je naglasak na golfu kao dominantnoj sportskoj aktivnosti. “Taj se sport na Zapadu već tradicionalno veže uz poslovne ljude – menedžere i direktore, koji uz palicu razgovaraju o novim ulaganjima”, kaže Krulc.

“Terme Čatež poznate su i po jednom kuriozitetu”, nastavlja. “Kada se Slovenija 1991. osamostalila kao država, sva ostala poduzeća otpuštala su radnike i smanjivala proizvodnju, a mi smo gradili vanjske bazene i povećavali kapacitete, što se pokazalo pozitivnim. Time smo dobili korak ispred konkurencije”, kaže dodajući da ih sada kopiraju konkurenti. Osim toga, Mađari su im ponudili da u središtu Budimpešte izgrade slične vodene programe, također i Rusi. Ozbiljno razmišljaju o mađarskoj ponudi, iako smatraju da su jezik i kultura velika barijera, a rusko tržište smatraju rizičnim. Sličan jezik i zajedničku prošlost u bivšoj Jugoslaviji navode kao bitnu prednost u poslovanju.

Na pitanje što je temelj poslovne politike poduzeća Terme Čatež, što mu je osiguralo takav uspjeh, direktor Borut Mokrović odgovorio je da se u prvom redu trude da zaposlenici budu zadovoljni, što znači da poduzeće vodi brigu o njima i njihovim obiteljima. “Ako radnici nisu zadovoljni, tada ni gost neće biti zadovoljan. Važno je da se zaposlenici identificiraju s ciljevima tvrtke i da žive s njezinim uspjesima. Svi naši radnici dobro znaju da s rastom tvrtke raste i njihova socijalna sigurnost. Uz to, važno je uspostaviti harmoniju između želja vlasnika, koji žele što veću dobit, i želja radnika, koji traže što veće plaće. Ako su te dvije stvari u nesrazmjeru, tada je očito da u poduzeću nešto ne štima. Tu na scenu stupa generalni direktor, koji takvu situaciju harmonizira tako da obje strane budu zadovoljne. Ali mi nikada ne dijelimo dobit prije negoli je ostvarimo”, zaključuje direktor naglašavajući da još nisu postigli svoj maksimum u turizmu.

Borut Mokrović kaže da Hvar prati već godinama, vrlo dobro poznaje otočku situaciju i nezavidno stanje u kojem se našlo poduzeće “Sunčani Hvar”. Na ljetovanje na Hvar doputovao je automobilom i one godine kada je izbio rat u Hrvatskoj, a poslije, kada se do Dalmacije nije moglo cestom, dolazio je avionom. Svjestan je da su izbjeglice živjele u hotelima i da su rat i loša ekonomska situacija prouzročili mnogobrojne probleme hvarskom turizmu te da se uz sve to desetak godina nije ulagalo u razvoj.

”’Sunčanom Hvaru’ treba svjež novac, kompletna obnova hotela i novi atraktivni sadržaji, koji će privući svjetsku klijentelu, na primjer, izgradnja marina, što bi bio jedan od prioriteta”, kaže Mokrović odgovarajući na pitanje kakva mu je poslovna vizija hotelskog kompleksa na Hvaru. “Zapravo, želimo uložiti u razvoj ‘Sunčanog Hvara’ onoliko koliko će biti potrebno. Kod nas u Čatežu vrijedi pravilo da novac nikada nije bio problem ako je riječ o dobrom projektu.”

Po Mokrovićevu mišljenju ni jedan hotel koji danas postoji u sklopu kompleksa “Sunčani Hvar” ne odgovara standardima kakve imaju u Termama Čatež. Smatra da se hoteli moraju obnavljati svakih sedam godina, što oni rade, jer to omogućuje razvoj i uspjeh. “Kvalitetu hotela podigli bismo najmanje za jednu do dvije zvjezdice, dok bi kod hotela kao što su ‘Palace’ i ‘Slavija’, koji su specifični, išli i na pet zvjezdica, odnosno maksimalno bismo podigli kvalitetu i usluge”, nastavlja. “Također, predvidjeli smo produljenje ljetne sezone, a planirali smo da čak pet, šest hotela radi cijele godine, na primjer oni koji već sada imaju centralno grijanje. To bismo postigli različitom ‘vodenom’ ponudom, na primjer, izgradili bismo akvapark kakav postoji u Termama Čatež i u Kopru gdje ne postoji termalna voda”, kaže Mokrović dodajući da bi se takvi sadržaji fantastično uklopili u ambijent hotela na Hvaru. “Takvom ponudom lako bi se mogla postići popunjenost hotela svih 11 mjeseci, pa čak i u prosincu, koji je tradicionalno najslabije popunjen mjesec u godini. Naime, naše načelo je sljedeće: ni jedan mjesec ni jedan hotel ne smije biti u gubitku”, govori Mokrović.

Na pitanje očekuju li u ostvarivanju takvog cilja probleme na Hvaru s Hvaranima zbog specifičnog dalmatinskog mentaliteta o čemu se već raspisalo Delo, Mokrović je odgovorio da je riječ o neprijatnoj i neprimjerenoj diskusiji. “Cijenim Dalmatince i jako su mi simpatični, osobito njihov melos, a zbog toga se i stalno vraćam u Dalmaciju. Po jednoj analizi, više od 700 tisuća Slovenaca svake godine ljetuje na Jadranu. Mislim da ekstremne izjave kakvih ima i u Hrvatskoj uvelike štete našim odnosima. Ne želim ih komentirati jer ne zaslužuju pažnju, jer su ispod svakog nivoa. Naglašavam, što se tiče ulaganja u ‘Sunčani Hvar’ imamo najbolje namjere.”

Kad smo ga pitali što zapravo slovenska tvrtka dobiva dolaskom na Hvar, Mokrović je odgovorio da dobiva puno problema, zaduženo poduzeće i višak radnika. Zbog toga bi hitno trebalo uložiti puno novca i znanja o upravljanju poduzećem tako da se dalje mogu sami razvijati, a tvrdi da nikoga ne bi otpustili, nego bi čekali da zaposlenici prirodnim slijedom odu u mirovinu. “Ali nemilosrdno otpuštamo one koji rade malverzacije u poduzeću”, poručio je Mokrović.

Vlasnička struktura
Tvrtka Terme Čatež većinski dio ima u četiri poduzeća – ljubljanskoj Delikatesi, sarajevskoj Terme Ilidža, te Marini i TP Portorož iz Portoroža. Dionice posjeduje nešto manje od 1500 dioničara: najveći dioničar je DZS d.d. Ljubljana sa 17,84 posto, a slijede Kapitalska družba, Maksima 1, Marina Portorož, Infond I. D, Terme Čatež, Turistično podjetje Portorož, Slovenska odškodninska družba, Krona Senior i Triglav Steber, dok na male dioničare otpada 20,32 posto. Porast vrijednosti dionica u 2001. godini iznosio je 38 posto, a u 2002. više od 45 posto.