Tatjana HoljevacPrivatizacija III. programa Hrvatske televizije, koja će biti završena u jesen 2003. godine, sasvim će sigurno dramatično promijeniti medijsku sliku Hrvatske. Premda se i program Nove TV pokriva skoro čitav teritorij naše zemlje, tek će dolazak privatnih vlasnika i sasvim nove ekipe na današnju treću mrežu definitivno ukinuti dugogodišnji monopol HTV-a. Jednako je važna i najava davanja koncesije za drugog operatera fiksne telefonije čime će HT izgubiti monopol u tom sektoru telekomunikacija. Osim toga može se dogoditi da HT i VIPnet dobiju suparnike i u mobilnoj mreži jer postoje zainteresirani za ulazak u taj posao. Iza svih spomenutih inicijativa stoji nedavno imenovana pomoćnica ministra pomorstva, prometa i veza Tatjana Holjevac. Ona predvodi skupinu od dvadesetak stručnjaka koji pripremaju zakone što će dramatično promijeniti domaći medijski i telekomunikacijski prostor. Magistrica elektrotehnike i uspješna menadžerica Tatjana Holjevac prije dolaska na sadašnju funkciju bila je poznata kao direktorica VIPneta, uz HT jedinog mobilnog operatera u Hrvatskoj. Kći poznatog gradonačelnika Zagreba Većeslava Holjevca nakon diplome zaposlila se u tadašnjem PTT-u gdje je napredovala do voditeljice Sektora za telekomunikacijski promet, a od 1990. na čelu je Magistralnog i međunarodnog centra čiji su stručnjaci odigrali ključnu ulogu u vrijeme agresije na Hrvatsku. Zahvaljujući njima nabavljeni su satelitski telefoni kojima je održavana veza sa Dubrovnikom i Osijekom, a osigurana je i uspostava 400 telefonskih veza s Njemačkom koje Beograd nije nadzirao. Godine 1994. Tatjana Holjevac prešla je u bečku centralu AT&T-a gdje se zadržala sljedećih pet godina. Nakon toga vodila je VIPnet odakle je prvi puta u karijeri prešla na rad u državnu upravu.

'U privatizaciji trećeg programa HTV će dobiti konkurenciju, ali zbog vrhunske telekomunikacijske opreme i dalje ostaje u povlaštenom položaju' NACIONAL: U kolikoj se mjeri razlikuje posao pomoćnice ministra za Telekomunikacije i Poštu od vaše dosadašnje karijere u privatnim tvrtkama? – Cijeli život radim u telekomunikacijama i cijelu sam se karijeru borila sa zakonom o telekomunikacijama, a sada imam mogućnost da sudjelujem u izradi tog zakona. Pri tome imamo sreću jer je njegovo donošenje jedan od uvjeta koje Hrvatska mora ispuniti želi li ući u Europsku uniju, tako da ne očekujem veća protivljenja ni javnosti ni političkih krugova. Problem je što se telekomunikacijska tehnologija u Hrvatskoj razvija kudikamo brže od zakonske regulative.

NACIONAL: Koji su zahtjevi EU? – Postoji više faza liberalizacije od kojih smo prije nekoliko godina ispunili onu o otvaranju konkurencije u mobilnoj telefoniji. Pristupanjem Svjetskoj trgovinskoj organizaciji Hrvatska je pristala na daljnje otvaranje telekomunikacijskog tržišta i smanjivanje HT-ova monopola, a na koncu i njegovo ukidanje. Nakon 1. siječnja 2003. slijedi otvaranje mreže za nove operatere u fiksnoj telefoniji, dok će u zadnjoj fazi iza 2005. HT morati dati na raspolaganje lokalnu petlju (telefonsku liniju od pretplatnika do lokalne centrale) nad kojom još uvijek drži monopol. Potrebno je izraditi pravilnik o interkonekciji, kao i pravilnik o obavezi pokrivanja cijelog državnog teritorija fiksnim telekomunikacijama.

NACIONAL: Ne koče li HT i VIPnet liberalizaciju uzme li se u obzir njihova borba protiv dolaska trećeg operatera mobilne mreže u Hrvatsku? – To je razumljivo jer se javlja nova konkurencija. No analize pokazuju
da dolazak trećeg operatera narušava tržište, a da ta tvrtka nema preveliku perspektivu. Ne znači da će se takav scenarij dogoditi i u Hrvatskoj jer smo u mnogočemu dosta specifična zemlja pa možda budemo posebni i u mobilnoj telefoniji. Trenutno na 100 stanovnika u Hrvatskoj dolazi oko 45 mobitela što je dosta visoka brojka.

NACIONAL: Hoće li hrvatska vlada dozvoliti ulazak treće GSM mreže ili ne? – Imamo u planu to napraviti, ali kao država moramo priznavati i međunarodne ugovore koje smo potpisali. Jedan je od takvih ugovora i onaj s VIPnetom koji ograničava ulazak trećeg mobilnog operatera u Hrvatsku do jeseni 2003. Istovremeno je važno da Hrvatska bude uključena u treću generaciju mobilne telefonije UMTS. Taj razvoj ne teče onako brzo kao što smo vjerovali prije nekoliko godina, ali novi tehnološki skok jednostavno je neminovan.

NACIONAL: Tko su kandidati za preuzimanje druge mreže fiksne telefonije? – Nemam nikakvih službenih podataka tako da znam samo ono što je objavljeno u tisku. Prema tim člancima izgleda da je zainteresiran VIPnet, kao i Iskon Internet provider koji je od nekih američkih fondova dobio određena sredstva da napravi analizu o isplativosti ulaska u tako velik posao. Postoje najave da su zainteresirana i javna poduzeća poput HEP-a ili Hrvatskih željeznica, a oni raspolažu i vlastitom tehnologijom što im olakšava situaciju ukoliko dobiju pravo na korištenje druge mreže. Upravo smo zatražili izradu analize o stanju optičkih kablova kako bi se vidjeli stvarni kapaciteti s kojima raspolažemo.

NACIONAL: Znate li koliki bi mogao biti godišnji prihod druge fiksne telefonske mreže? – Još uvijek ne, ali znam da je vrlo teško doći do pozitivnog poslovnog plana. Ulaganja u fiksnu mrežu ogromna su, a osim toga uplata za koncesiju iznosi 50 milijuna eura na četiri godine, plus još 40 milijuna kuna godišnje. Primjeri razvijenih europskih država pokazuju da unatoč sveopćoj liberalizaciji još uvijek 85 posto fiksne mreže drže bivši monopolistički operateri. Nerealno je očekivati da će se u Hrvatskoj nešto napraviti preko noći jer će novi koncesionari morati najprije sagraditi mrežu, a i u recesiji koja pogađa telekomunikacijsku industriju dosta je teško naći investitore.

NACIONAL: Što je izazvalo tako drastične gubitke vrhunskih svjetskih telekomunikacijskih tvrtki? – Ekonomska zakonitost govori da nakon naglog i velikog rasta u pravilu slijedi pad, a situaciju su dodatno pogoršale izuzetno skupe koncesije za treću generaciju mobilnih telefona UMTS-a. Zbog skupih koncesija najprije su se u krizi našli najveći operateri koji su za sobom povukli proizvođače opreme, a oni opet manje operatere što će se osjetiti tek kasnije. Veliki su to osjetili odmah, a mali poput naših tek će u budućnosti.

NACIONAL: Koje su najvažnije novosti u budućem Zakonu o telekomunikacijama? – U posljednjim promjenama Zakona o telekomunikacijama formirano je novo tijelo, Vijeće za telekomunikacije, kao nezavisni regulator telekomunikacijskog tržišta između operatera. Osnovan je i Zavod za telekomunikacije koji je stručna služba spomenutom Vijeću, kao i već postojećem Vijeću za radio i televiziju. Vijeće za telekomunikacije dodjeljuje koncesije u području telekomunikacija, a Vijeće za radio i televiziju dodjeljuje koncesije u području radija i televizije. U novom Zakonu o telekomunikacijama i informatici mediji više neće kao do sada biti dio zakona o telekomunikacijama, već će njihov rad regulirati poseban zakon koji priprema ministarstvo kulture. U našem zakonu ostat će samo telekomunikacije, televizija i radio te informatika, ali u pogledu tehnologije, ne i sadržaja. Time će tržište biti i maksimalno otvoreno i strogo nadzirano, a od svega će imati korist korisnici koji su i glavni regulatori tržišta.

NACIONAL: Koliko je Hrvatska razvijena u području telekomunikacija ako je usporedimo s državama Europske unije? – Prema najnovijim analizama fiksne i mobilne telefonije te Interneta nalazimo se iza zemalja EU te Češke, Slovenije i Mađarske. Međutim, ako se uzmu u obzir bruto-društveni proizvod, količina usluga, uvjeti na tržištu i infrastruktura kojom raspolažemo, Hrvatska se nalazi na 32. mjestu od čak 200 zemalja koje su rangirane. Mislim da je to odličan rezultat. Kao i u drugim tranzicijskim zemljama, i kod nas danas imamo više mobilnih nego fiksnih telefona, jedino zaostajemo u priključcima na.

NACIONAL: Nedavno je raspisan natječaj za privatizaciju III. programa Hrvatske televizije. Kada će vlada odlučiti kome će pripasti? – Prema postojećem Zakonu o HRT-u morali smo raspisati natječaj za privatizaciju televizijske mreže koju sada koristi Treći program HRT-a. Sada slijedi prikupljanje ponuda, a njihovo će otvaranje vjerojatno uslijediti u jesen iduće godine. Godišnja koncesija iznosi 300.000 kuna plus još 100.000 godišnje za frekvenciju.

NACIONAL: Što mislite o strahovanjima vodećih ljudi državne televizije da će im nova konkurencija odnijeti veliki dio marketinške zarade, a time i bitno oslabiti kvalitetu programa? – HTV u velikoj mjeri živi od pretplate na koju kao i mnoge druge javne televizije ima zakonsko pravo. Sve će se ostalo regulirati novim zakonom o medijima. Konkurencija HTV-u već postoji: u Hrvatskoj postoji jedna privatna nacionalna televizijska postaja, jedna regionalna te šest županijskih i lokalnih, a imamo i niz privatnih radiostanica. Dodjela koncesija započela je 1995. i do 2000. izdano je 128 koncesija za radio i 14 koncesija za televiziju. Tržište je otvoreno, a HTV za razliku od konkurenata ima i vrhunsku telekomunikacijsku opremu što ga dovodi u povlašteni položaj.

NACIONAL: Što će u budućnosti biti s Odašiljačima i vezama? – Odašiljači i veze odvojeni su od HRT-a po istom zakonu kojim se predviđa privatizacija treće mreže. Vjerujem da će se preko tih uređaja i opreme emitirati i program novog koncesionara jer bi izgradnja novih odašiljača bila jako skupa i teško isplativa, s dugotrajnim čekanjem građevinskih i drugih dozvola.

NACIONAL: Hoćete li zakonski spriječiti stvaranje monopola i mogućnost da se tvrtke koje drže više od polovice hrvatskih tiskanih medija sada dokopaju i Treće mreže? – Po sadašnjem zakonu jedan vlasnik ne može biti u vlasništvu više od jedne trećine temeljnog kapitala za novu TV koncesiju.

NACIONAL: U ljeto 2000. najavili ste dolazak totalne tehnološke revolucije koja će promijeniti ljudske živote. Jeste li bili preveliki optimist ili i dalje vjerujete u tadašnju prognozu? – Sigurno ulazimo u takvu eru. Čak ni sadašnja financijska kriza svjetskog gospodarstva i telekomunikacija ne može je zaustaviti. Sasvim je neminovna promjena načina života i međuljudskih odnosa. Neki pokazatelji govore da je progres ostvaren tijekom posljednja dva desetljeća veći nego onaj u prethodnih 400 godina. To nije lako slijediti. Koliko nam se svima promijenio život samo zbog mobilnog telefona zahvaljujući kome smo dostupni u svako doba dana na bilo kojem dijelu zemaljske kugle. Ako tome dodamo mogućnost gotovo cjelodnevnog boravka u stanu, jer će se sve moći regulirati preko Interneta, od posla do nabavke hrane ili odjeće, vidite kolike su to promjene. To je velika prednost, ali i nešto na što ćemo se morati navikavati.

NACIONAL: Za koliko će se godina ostvariti vaša vizija? – Teško je to određeno reći, ali kada bi u Hrvatskoj na Internetu i televiziji postojalo dovoljno sadržaja, lakše bismo slijedili svjetske trendove. Nama još nedostaju portali preko kojih bi se iz dućana mogla naručivati roba ili kupovati putne karte. Vani je strašno moderna kataloška kupnja preko Interneta, dok mobilni telefoni služe kao kreditne kartice kojima plaćate račune u trgovini. Ono po čemu je Hrvatska jedinstvena jest plaćanje parkinga mobilnim telefonom. Na nedavnom predstavljanju tog projekta na konferenciji u Londonu organizacija koje se bave parkingom sudionici su bili oduševljeni i nisu mogli vjerovati da je tako nešto projektirano u Hrvatskoj.

NACIONAL: Ne plašite li se da će taj trend dovesti do potpune dehumanizacije života u razvijenim dijelovima svijeta? – Ovisi o tome koliko ćete dati da vas tehnologija dehumanizira. Mislim da je njezina temeljna svrha pomoći društvu da živi lakše i jednostavnije. Ljudi će imati više slobodnog vremena, a uređaji i telekomunikacije omogućit će im da posao obavljaju iz svojeg domaćeg okruženja.

NACIONAL: Kako to da ste nakon rada u prestižnim tvrtkama postali pomoćnica ministra? – Za mene je dolazak na ovu funkciju predstavljao izazov. Već sam dosta dugo surađivala s vladom i ovim ministarstvom oko ugovora s VIPnetom i promjena zakona o telekomunikacijama. Ljudi u vladi tada su uočili moje kvalitete i složili se da na ovom položaju mogu dosta toga napraviti prilikom donošenja novih zakona.

NACIONAL: Koje su garancije da nećete lobirati za VIPnetove interese poput sprječavanja ulaska treće mobilnog operatera ili favoriziranja svoje nekadašnje tvrtke prigodom odlučivanja o dodjeli koncesije za fiksnu telefoniju? – Ja sam profesionalac u svojem poslu i tako sam se ponašala tijekom cijele radne karijere. Kada sam prelazila iz jedne tvrtke u drugu, ili kao sada u ministarstvo, uvijek sam to shvaćala kao novi posao koji nema veze s prošlošću. U tom smislu nemam nikakve obveze prema VIPnetu ili kome drugome. Kada su čuli da sam prešla na sadašnju poziciju mnogi su me poznanici pitali zbog čega nisam zadržala mjesto u nadzornom odboru VIPneta, no ja smatram da bi to predstavljalo konflikt interesa i povukla sam se. Uostalom prilikom izrade novog zakona vidjet ćete da ćemo jednako uvažavati prijedloge i HT-a, i VIPneta, i Iskona.