Objavljeno u Nacionalu br. 372, 2002-12-29

Autor: Nina Ožegović

'Ruđer Bošković' otvara vrhunski znanstveni centar

Revolucionarni institut za prevenciju raka

Dr. Krešimir Pavelić, predstojnik Zavoda za molekularnu medicinu Instituta 'Ruđer Bošković', govori o skorim korjenitim promjenama u liječenju raka i novim metodama za otkrivanje potencijalnih bolesnika prije nego što obole od tumora: te metode istraživat će se u prvom regionalnom Centru za funkcionalnu genomiku, koji u 'Ruđeru' počinje s radom 1. siječnja 2003. godine

DR. KREŠIMIR PAVELIĆ,
predstojnik Zavoda za
molekularnu medicinu
Instituta Ruđer
Boškovi, uz
uređaj za kloniranjeDR. KREŠIMIR PAVELIĆ, predstojnik Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Boškovi, uz uređaj za kloniranje“Očekujem korjenite promjene u liječenju raka, jer će nove metode – funkcionalna genomika i proteomika već za dvije, tri godine omogućiti da otkrivamo kandidate za rak”, kaže Krešimir Pavelić, predstojnik Zavoda za molekularnu medicinu Instituta “Ruđer Bošković” gdje od 1. siječnja 2003. počinje raditi novi Centar za funkcionalnu genomiku, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Zamišljen je kao regionalni znanstveno-istraživački centar jugoistočne Europe, a za Hrvatsku će imati neprocjenjivu važnost. Naime, na temelju globalnog profila gena i proteina razvijat će novi tip molekularne dijagnostike, koja omogućuje da se analizom krvi ili tkiva bolest prepozna prije nego što se pojavi.

ISTRAŽIVANJE NASLJEDNJIH TUMORA 'Centar za funkcionalnu genomiku će se profilirati za istraživanje i analizu nasljednih tumora kao što su rak dojke, jajnika i debelog crijeva, a po nekim saznanjima i rak prostate i pluća' Centar će se profilirati za istraživanje i analizu nasljednih tumora kao što su rak dojke, jajnika i debelog crijeva, a po nekim saznanjima i rak prostate i pluća, te infektivnih bolesti koje prethode tumoru, poput papiloma virusa za koji se zna da uzrokuje rak grla maternice. Također, istraživat će se i ostala oboljenja poput krvožilnih ili živčanih.

“Nastavit ćemo izvoditi testove za utvrđivanje obiteljskog raka dojke i jajnika, koje smo prestali raditi zbog enormne skupoće – stajali su oko dvije tisuće dolara”, objašnjava Krešimir Pavelić dok nam pokazuje nove laboratorije. “S novim metodama taj će se test moći napraviti za samo stotinjak dolara, što će spasiti mnoge žene. Naime, ta metoda omogućit će da se jednostavno identificiraju promjene gena raka dojke i jajnika kod onih žena čije su majke ili bake također bolovale od takvog tumora. Ako se analizom ustanovi da žene imaju mutacije na dva važna gena – BRCA 1 i BRCA 2, to na žalost znači da imaju goleme šanse da obole od raka. U tom slučaju propisat će se primjerena terapija kako žena ne bi ni oboljela od raka dojke ili jajnika. Ta će metoda znatno ubrzati i pojednostavniti dijagnostiku”, kaže dr. Pavelić i zaključuje da u novom Centru za funkcionalnu genomiku namjeravaju oštro krenuti u razvoj tog testa na bazi biočipova, jer mnoge žene žele napraviti takvu pretragu.

Krešimir Pavelić (50) diplomirao je medicinu 1975., ali je već za vrijeme studija počeo raditi na IRB. Odmah ga je zainteresiralo istraživanje tumora, najviše zbog težine bolesti, jer je mislio da bi i sam mogao pridonijeti u otkrivanju novih metoda u liječenju. “No kako sam više ulazio u problematiku, uvidio sam da je riječ o 100 različitih bolesti”, kaže. Svojim najvećim znanstvenim doprinosom smatra otkriće određenih supstanci rasta, nalik hormonima, koje luče tumori, koje pak potiču rast tumora, što dovodi do mehanizma pozitivne povratne sprege. To otkriće objavio je zajedno sa svojim kolegama Stanimirom Vukom Pavlovićem i Željkom Bajzerom 1984. u američkom znanstvenom časopisu Science. No široj javnosti postao je poznat po radu s genima IGF važnima za rast organizma, ali i raka. Također i kao član hrvatsko-britanskog tima na čelu s Deanom Nižetićem, koji je prije tri godine otkrio gen za koji se pretpostavljalo da je specifičan za rak pluća, što je izazvalo pravu senzaciju. “Gen smo patentirali, a kasnija ispitivanja svojstava, funkcije i uloge toga gena pokazala su da je mogao biti značajan i u razvoju drugih bolesti, te kod nekih tumora, ali da nije specifičan za rak pluća”, objasnio je.

Na pitanje koji su mogući scenariji u liječenju raka u skoroj budućnosti, pogotovo zbog novih metoda, dr. Pavelić je odgovorio sljedeće: “Ubrzo će se prestati primjenjivati klasična kemoterapija, a počet će era individualno skrojene terapije, odnosno svakom će se bolesniku na temelju njegova genskog profila odrediti drukčiji lijek. Danas je to nemoguće jer bi cijena bila 500 milijuna dolara, ali ubrzo će ona pasti na tisuću dolara. Rak će se moći predvidjeti prije nego što se pojave simptomi bolesti, a uvjeren sam da će se pretvoriti u kroničnu bolest: ljudi će obolijevati od raka, ali neće umirati. To će biti moguće zbog razvoja tzv. inteligentnih lijekova u što se ubraja i genska terapija, koju već primjenjujemo.”

Nastavljajući istraživanja na tom području, dr. Pavelić je nedavno s ekipom otkrio ulogu fit gena, koji je kod gotovo sto posto pacijenata oboljelih od raka pluća bio oštećen. Sudjelovao je i u istraživanju novih lijekova, te u razvoju nove metode za uzgajanje stanica tumora na temelju koje je u Americi napravljen proizvod matrigel. Dr. Pavelić danas je član je Europskog udruženja za molekularnu biologiju – EMBO, što smatra svojim najvećim priznanjem, redoviti je profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, te dopisni član HAZU. Do sada je najviše radio na istraživanju raka, objavio je oko 180 radova u svjetski poznatim časopisima, a radio je kao gostujući profesor na tri svjetska instituta, Roswell Park Memorial Institute u Buffalu, jednom od najvećih na svijetu za istraživanje raka, Sveučilištu u Cincinnatiju, Mayo klinici u Minessoti, te na Eppendorf klinici u Hamburgu u Njemačkoj.

U Hrvatskoj se vrlo malo zna o funkcionalnoj genomici kao znanstvenoj disciplini koja je u svijetu, kako ističe dr. Pavelić, postala svojevrsni pokret i izazvala novu revoluciju u medicini, a još se manje zna o metodama funkcionalne genomike i proteomike. Primjena funkcionalne genomike u dijagnostici potpuno je nova, čak još ne postoje razvijeni algoritmi. Na pitanje kako funkcioniraju te metode, dr. Pavelić je odgovorio da je riječ o bitnom tehnološkom pomaku u biomedicini. “Riječ je o novim metodama za analizu funkcije gena i proteina, koje se temelje na DNA i proteinskim čipovima, dakle biočipovima”, objasnio je, dodavši da danas zahvaljujući projektu postoje humani genom čipovi sa svim genima u organizmu. “Značaj tih metoda je nevjerojatan: u jednom eksperimentu, koji traje nekoliko sati, može se napraviti toliko analiza koliko je prije trebalo timu od stotinu znanstvenika tijekom jednog ili više mjeseci, odnosno mogu se dobiti deseci tisuća parametara gena ili proteina. Metoda funkcionalne genomike sastoji se u tome da se na staklenu ili plastičnu ploču utisnu genski čipovi, onda se iz krvi ili tkiva izdvoji ribonukleinska kiselina, koja se prevede u DNA da bude stabilnija, i onda se sveukupna DNA iz cijelog organizma sučeljava s biočipovima. Tamo gdje postoji prekomjerna ili smanjena aktivnost gena pojavljuje se reakcija koja se vidi na ploči. Rezultati tih analiza očitavaju se potpuno automatizirano, kompjutor te intenzitete pretvara u boje, a na temelju tih boja vidi se koliko je neki gen aktivan”, kaže.

Druga je proteomska metoda koja se temelji na analizi proteina u masenim spektroskopima, golemim skupim uređajima, a omogućuje da dobijemo globalni portret, odnosno profil i obilježja svih poznatih i nepoznatih proteina u organizmu. DNA, odnosno geni daju šifru za proteine, koji izvršavaju određene funkcije. Na primjer, proteomski profil sastoji se od mnoštva proteinskih mrlja, koje se vide na gelu. Ako osoba ima jedan ili deset sumnjivih proteina u proteinskom profilu, što podrazumijeva da bi mogla oboljeti od raka, liječnici bi joj odmah propisali poseban tretman. To se već događa u slučaju raka jajnika za koji je prije nekoliko mjeseci otkriven karakterističan proteinski profil.

“Otkriće i primjena novih metoda vrlo su važni za medicinu jer se na temelju tih rezultata mogu otkriti geni relevantni za bolest, te osobe koje bi u budućnosti mogle oboljeti. Ubrzo će se pojaviti nova klasifikacija malignih tumora”, kaže dr. Pavelić dodajući da će medicina dobiti podatke koji su jako važni za prognozu i liječenje. Na primjer, kod žena koje imaju limfno negativne tumore, odnosno tumore kod kojih rak dojke nije proširen na limfne čvorove, što znači da može a i ne mora metastazirati, može se pomoću analize biočipovima predvidjeti koliko će ta osoba živjeti, treba li terapiju ili može li preživjeti bez ikakve terapije. Također, važni su za stvaranje novih lijekova, odnosno za farmakogenomiku. Na temelju tih metoda mogu se otkriti novi, korisniji lijekovi, a testiranje lijekova, koje se mjesecima i godinama provodilo na životinjama i drugim modelima, sada će se enormno ubrzati.

Premda je riječ o početku, po mišljenju dr. Pavelića na tom je području već došlo do određene revolucije jer je već počela era tzv. inteligentnih lijekova. “To su lijekovi koji ciljano djeluju na uzrok, a ne na ubijanje svih stanica tumora, pa i normalnih kakav je do sada bio pristup. Takvi su lijekovi, na primjer, Glivac za liječenje leukemije ili Herceptin za liječenje raka dojke. No mnogo je važnije što za gomilu novih lijekova još ne znamo jer se testiraju u tajnim uvjetima i trebat će nekoliko godina da se pojave na tržištu. Tome, dakako, pridonosi i birokratizirana procedura odobravanja lijekova: neki lijek, koji se danas u laboratorijima pokazao izvrsnim, možemo očekivati u ljekarnama tek za deset do 15 godina. Ali mislim da će funkcionalna genomika to razdoblje bitno skratiti”, zaključuje dr. Pavelić.

Problem je u tome što je izvođenje tih testova užasno skupo, jer su skupi DNA čipovi. Na primjer, samo jedna analiza uzorka uzetog od pacijenta stoji od jedne do dvije tisuće eura. Analiza traje jedan dan, no kada se na čipu nalazi 30 tisuća gena, puno dulje. Trenutačno se u svijetu usavršavaju kompjutorski programi koji će moći tu gomilu podataka analizirati puno brže nego što je to danas slučaj.

Osnutak Centra za funkcionalnu genomiku smatra se jednim od najvažnijih eksperimentalnih biomedicinskih projekata u Hrvatskoj u zadnjih deset godina. Hrvatska tim projektom dobiva najnoviju tehnologiju na svjetskoj razini, koja pruža neslućene mogućnosti u biomedicinskim istraživanjima, a bit će i među prvim zemljama koje su je počele primjenjivati, što je veliki korak za hrvatsku znanost. Centar za funkcionalnu genomiku bit će jedini u ovom dijelu Europe – od Slovenije pa sve do Grčke nema slične ustanove. Čak će biti među prvima u Europi, jer ni jedan sličan centar nije u funkciji zdravstva nego radi isključivo u znanstvene svrhe i za farmaceutsku industriju. Ideja da zagrebački centar postane centar za jugoistočnu Europu potekla je od UNESCO-a, a u taj program Unesco Roste među ostalim uključen je još i Medicinski fakultet u Zagrebu. Po riječima dr. Pavelića dio novca za obnovu zgrade, nabavu opreme i u ljude sami su namaknuli, oko 600 tisuća eura trebali bi dobiti od UNESCO-a, a ostatak bi trebala uložiti Svjetska banka. Projekt je procijenjen na četiri milijuna eura.

U prvoj fazi novi će centar biti smješten u adaptiranoj zgradi u sklopu Instituta “Ruđer Bošković”, gdje je zamišljeno deset novouređenih i suvremeno opremljenih laboratorija s pratećim prostorijama. Već je adaptiran i opremljen veći dio prostora, a očekuje se i nabava vrhunskih uređaja, na primjer za čitanje biočipova i proteinskih čipova, koji stoje oko četiri milijuna kuna. Ideja je da centar radi 24 sata u tri smjene kako bi ti skupocjeni uređaji bili maksimalno iskorišteni: prva smjena radila bi znanstvena istraživanja, druga dijagnostiku za potrebe Hrvatske i jugoistočne Europe, a noćna ”šihta” obavljala bi usluge za druge znanstvene ustanove. S pritokom novca od Svjetske banke u perspektivi će se izgraditi posve nova zgrada, također u krugu Instituta, koja će imati oko dvije tisuće četvornih metara. U nju bi se premjestio komercijalni dio programa, a uz Centar za funkcionalnu genomiku, tu bi bili smješteni i Centar za dijagnostiku i Centar za tkivno inženjerstvo, te neki novi laboratoriji. Kako ističe dr. Pavelić, IRB radi i na tkivnom inženjerstvu, što je posebno važno za presađivanje tkiva oboljelih – kože, gušterače.

Projekt Svjetske banke bio je puno širi i obuhvatio je i druge znanstvene projekte u cijeloj Hrvatskoj. Sam IRB predložio je tri projekta – funkcionalne genomike u dijagnostici i razvoju novih lijekova, test za prionske bolesti – npr. kravlje ludilo, i razvoj postdiplomskog studija iz područja onkologije. Njezin zajam dijelom je nepovratan, a nakon sedam godina očekuje se profit, odnosno povrat novca. Jedan od temeljnih razvojnih planova je da centar postane “spin off” kompanija, što je za hrvatske uvjete apsolutna novost.

“Zamišljeno je da se dio Centra za funkcionalnu genomiku, dakle onaj dio koji bi koristili korisnici, privatizira i da Institut ‘Ruđer Bošković’ postane jedan od dioničara novog poduzeća”, kaže dr. Pavelić objašnjavajući osnovnu ideju projekta Svjetske banke. “Institut ‘Ruđer Bošković’ postao bi tako osnivač malih privatnih kompanija u koje bi uložio svoje znanje i tehnologiju. To pak znači da bi u Hrvatskoj znanost mogla postati profitabilna grana.”

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika