Objavljeno u Nacionalu br. 380, 2002-02-25

Autor: Željko Rogošić

Neobična pomorska ekspedicija

Hvarani se vraćaju na grčki Paros

Prvog svibnja 2003., peteročlana posada Hvarana, koje predvodi arheolog Branko Kirigin, zaplovit će jedrenjakom 'Besa' na 700 nautičkih milja dug put do grčkog otoka Paros u Egejskom moru

Peteročlanu posadu Hvarana predvodi arheolog Branko KiriginPeteročlanu posadu Hvarana predvodi arheolog Branko KiriginNa Hvaru se priprema ekspedicija kakve nikada do sada nije bilo. Peteročlanu posadu Hvarana predvodi arheolog Branko Kirigin, a oni će 1. svibnja 2003. zaploviti legendarnim jedrenjakom “Besa”, u kojem je Joža Horvat oplovio svijet, preko tri mora, Jadranskog, Jonskog i Egejskog, na 700 nautičkih milja dugačak put do grčkog otoka Parosa. Odatle su prije dvadeset četiri stoljeća prvi grčki doseljenici stigli na otok Hvar i na mjestu današnjeg Starog Grada osnovali Faros, svoju najstariju koloniju u ovom dijelu Mediterana. Stari Grad je tako najstariji grad u današnjoj Hrvatskoj. Hvarska misija će se nakon 2400 godina upoznati sa svojom pradomovinom, obnoviti prijateljske veze i uspostaviti nove gospodarske i kulturne veze s Paranima. Grci su oduševljeno prihvatili ideju o suradnji između dvaju mediteranskih otoka, a pozdravili su i hrabrost hrvatskih argonauta koji će tijekom 32 dana, koliko će trajati ekspedicija, na “Besi” ukupno preploviti više od 1400 nautičkih milja. Na ideju da hvarska posada otplovi na kikladski otok Paros, koji se smjestio u Egejskom moru, na pola puta između Krete i Pireja, došao je Branko Kirigin, muzejski savjetnik u Arheološkom muzeju u Splitu, voditelj grčko-helenističke zbirke. “Zadnji je put veza između Farana i Parana uspostavljena prije 20 stoljeća. Nakon četiri stoljeća postojanja grčkog Farosa, u Drugom ilirskom ratu Rimljani su porazili Demetrija Faroskog, a grad Faros potpuno uništili. Farani su htjeli obnoviti grad i za pomoć se obratili matici, Parosu. I tu su pomoć dobili”, tim je riječima Branko Kirigin argumentirao tezu da je u antici posojala svijest o povezanosti ta dava otoka.

2400 godina nakon što su Grci iz Parosa osnovali svoju koloniju na Hvaru, sprema se ekspedicija u obrnutom smjeruFaros je kao grčki grad nestao u prvom stoljeću prije Krista, a ideju o ekspediciji Kirigin je prvo izložio Aldu Čaviću, ravnatelju Centra za kulturu u Starom Gradu. “Pomislio sam da bi na početku novoga milenija bilo dobro napraviti ekspediciju na Paros, ustanoviti kako su, zašto i kojim putem Parani stigli na Hvar i osnovali Faros, obnoviti veze unutar Sredozemlja. Aldo Čavić se oduševio i uskoro ćemo, nakon više od dvije godine priprema, krenuti! Istina, ne na izvornoj, staroj hvarskoj lađi. Nismo mogli dobiti suglasnosti jer sigurnost plovidbe u međunarodnim vodama zahtjeva da sva plovila moraju biti opremljena suvremenim uređajima i pomagalima. No ‘Besa’ je krstaš koji ima svoj identitet”, kazuje Branko Kirigin koji je svoju doktorsku disertaciju posvetio Farosu i Starom Gradu. Kirigin već dvadeset tri godine surađuje sa Demetriusom Schilardijem, ravnateljem Arheološkog instituta Kikladskog otočja kojem Paros pripada. U sklopu međunarodnih arheoloških istraživanja Kirigin je boravio i istraživao na Parosu, a Schilardi u Starigradu. Schilardi je također podržao projekt te će biti domaćin članovima ekspedicije.

Nakon puno nevolja s osiguranjem novca i sponzorima, ekspedicija će prvog svibnja na “Besi” zaploviti iz Starog Grada. Na brodu će se uz Kirigina nalaziti Starograđanin profesor Aldo Čavić, kapetan Dean Roić iz Hvara, vinar iz Jelse Andro Tomić i slikar iz Hvara Darko Šoša. Među posadom je trebao biti i Jakša Maroević, poduzetnik iz Starog Grada, ali je morao odustati. Na “Besu” će se ukrcati i istraživač i alpinist Stipe Božić koji će sa snimateljem Joškom Bojićem za HTV napraviti dokumentarac o ekspediciji. Predsjednik RH Stjepan Mesić prihvatio je pokroviteljstvo nad ekspedicijom Faros-Paros-Faros. Branko Kirigin ističe da se čeka datum službenog uzvratnog posjeta predsjednika Mesića Grčkoj, ali da bi to moglo biti upravo u vrijeme dok ekspedicija bude na Parosu. Predsjednik Mesić prema protokolu ima pravo posjetiti jedno mjesto u državi po vlastitom izboru. Tako bi se moglo dogoditi da se predsjednik Mesić sa svojim domaćinom pojavi u Parokiji, najvećem gradiću na Parosu i susretom s članovima znanstvene i kulturne ekspedicije projektu da međudržavni značaj. Ekspedicija ima četiri pokrovitelja: Vicka Haladića, gradonačelnika Starog Grada, Giannisa Rangousisa, gradonačelnika Parikije, Daniela Bučana, hrvatskog veleposlanika u Grčkoj i Fundaciju “Cvito Fisković” iz Orebića.

Još sredinom 80-ih Kirigin je pokušavao uspostaviti veze između Hvara i Parosa, potičući projekt prvenstveno na stručnoj, arheološkoj razini. “Nismo naišli na razumijevanje ni na jugoslavenskoj, ni na grčkoj strani. Htjeli smo utvrditi zašto su Parani nakon 99. olimpijade poslali svoje ljude na daleki put i zašto su baš došli na Hvar”, kazuje nam Branko Kirigin. Samo jedan antički izvor bilježi osnutak Farosa. Diodor Sicilski je na prijelazu iz stare u novu eru pisao veliku povijest svijeta. U njoj navodi da su Parani svjesno poslali svoje ljude da se nasele na Hvar. Paranima je u tome pomogao Dionizije Stariji, tiranin iz Sirakuze, tada najmoćniji vladar na Sredozemlju. Kada su utemeljili Faros, Parani su morali zaratiti s domorocima Ilirima. Sirakuška flota je pomogla Paranima i u tom je ratu pobijeno pet tisuća Ilira, a dvije tisuće su bačene u ropstvo. Da nije bilo toga rata, vjerojatno osnivanje Farosa ne bi bilo niti zapisano. Parani su došli na Hvar 385. prije Krista kada su se i zaratili s Ilirima zbog Starogradskog polja koje je najveća plodna ravnica na svim jadranskim otocima. U Starogradskom polju najbolje je sačuvana grčka parcelizacija zemljišta na Sredozemlju. Vrlo je vjerojatno da je Paros bio prenaseljen te da se uz nestašicu zemlje dogodila i koja gladna godina. Tako se oko tisuću Parana odlučilo na putovanje na kraju kojega su osnovali grad, počeli kovati novac i uspostavili gradske institucija. Da su postojale veze između Farosa i Parosa, najbolje govore slične serije kovanog novca tih dvaju gradova-država. Faros je živio skoro četiri stoljeća, sve dok ga Rimljani nisu uništili. Uz pomoć Parana, Faros je obnovljen, ali nikada nije dosegao prijašnju ekonomsku moć. “Kasnije su Rimljani zauzeli cijelo Starigradsko polje pa je sredinom prvog stoljeća prije Krista Faros nestao. Na njegovu mjestu sagrađena je ogromna rimska gospodarska vila”, kazuje Kirigin koji je godinama vodio međunarodne arheološke timove u Starigradskom polju, a potom istraživanja na Visu i Palagruži. Tamo je pronašao svjetski vrijedna otkrića svetišta trojanskog junaka Diomeda koja su u veljači 2002. predstavljena i u Oxfordu. “Prvi je put jedna hrvatska izložba gostovala u najstarijem arheološkom muzeju Ashmoleu i postigla ogroman uspjeh”, govori Branko Kirigin, jedan od vodećih hrvatskih arheologa.

U svojoj disertaciji o odnosu Farosa i Parosa naveo je dva moguća puta kojim su Parani doplovili do Hvara i u dubokoj uvali sa sjeverne strane utemeljili Faros, jedno od 800 naselja koje su Grci osnovali na Sredozemlju i Crnom moru. Hvarski arheolozi, kulturnjaci, kapetani, vinari i slikari isprobat će oba puta. Jedan u polasku, drugi u povratku i tom prigodom posjetiti mnoga helenska svetišta na hrvatskoj, talijanskoj, albanskoj, grčkoj i crnogorskoj obali.

Na Parosu će Hvarani biti tjedan dana. Paros je je okrugli otok za trećinu manji od Hvara, a okružen je Kikladima od kojih je najpoznatiji Delos, otok na kojem je rođen bog Apolon. Najbliži veći otok je Naxos. Na Parosu živi oko 8.000 stanovnika, a na Hvaru nešto manje od 12.000. Paros ima pitku vodu, plodnu zemlju i prekrasne plaže pa se, kao i na Hvaru, na otoku zemljoradnika i ribara razvio turizam. I jedan i drugi otok muče ekološki problemi i divlja gradnja. Mramor s Parosa čuven je po prozirnosti i od njega su izgrađeni brojni antički kipovi i svetišta. Hvarani će Paranima donijeti brojne darove. “Prvo, dobro hvarsko vino. Potom lozu plavca malog, bogdanuše i parča, hvarske autohtone vinove loze, koje ćemo zasaditi na Parosu”, kazuje Kirigin. “Usporedit ćemo parsku i hvarsku lozu, napraviti DNA analizu, i vidjeti jesu li nam autohtone hvarske vrste loze zapravo donijeli Grci. Na komadu zemlje koji će nam domaćini darovati uz lozu ćemo zasaditi i maslinu oblicu. Na Paros ćemo odnijeti i postaviti izložbu hvarskih slikara, predstaviti našu kuhinju, domaćinima darovati sve knjige i monografije koje govore o otoku Hvaru. Predstavit ćemo dostignuća Hvara, od grčke kolonije Faros do današnjih vizura otoka. Već smo predložili da i oni dođu na Hvar jedrenjakom, a u Starigradskom polju darovat ćemo im komad zemlje za kulture s Parosa. Na Mediteranu je oko 700 grčkih naseobina, ali niti jedna nije uspostavila odnose s maticom. To je poruka naše ekspedicije – obnoviti stare veze između mediteranskih otoka. Zato je i geslo naše ekspedicije: tri mora – dva otoka, naše Sredozemlje”, jasan je Branko Kirigin.

Zanimljivo je, ističe dr. Kirigin, da su se u starogradskom dijalektu sačuvale dvije grčke riječi. “Mahir, kako u Starom Gradu zovu mali nož za obrezivanje vinove loze, vuče korijen od grčke riječi mahaira. Za glavu Starograđani kažu ćefala, što je također grčka riječ. Nigdje drugdje na Hvaru te riječi ne postoje u govoru lokalnog stanovništva”, napominje Kirigin.

Cijeli pothvat stajat će oko 30.000 eura. Do sada je pokriveno više od dvije trećine troškova. Hvarani su dva zlatna donatora dobili u VIP-u i Radi Končaru, a sponzori su i SEM Maritime Company, Croatia osiguranja, gradovi i općine otoka Hvara, turističke zajednice, Centar za otoke Ministarstva obnove i graditeljstva. Čeka se još Ministarstvo kulture koje je obećalo, ali još nije uplatilo važnih 30.000 kuna te drugi sponzori koji svojim donacijama žele pomoći ovu izuzetnu ekspediciju.

Vezane vijesti

Hvar dobio 2 miljuna eura za energetsku obnovu

Hvar dobio 2 miljuna eura za energetsku obnovu

Partneri u europskom projektu "Solution" na otoku Hvaru (Splitsko-dalmatinska županija, HEP – OIE d.o.o. i Ic grupa) u četvrtak i petak su u Starom… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika