Objavljeno u Nacionalu br. 386, 2003-04-08

Autor: Nacionalova redakcija

Nacional otkriva: Tko je kupovao slike iz Banskih dvora

Tajni kanali kojima je Crnčićeva praunuka prodavala ukradene slike

Od rujna 2002. Lena Koščec-Petrov, praunuka Mencija Clementa Crnčića, i njen suprug Dario Petrov, konobar u zgradi Vlade, ukrali su iz Banskih dvora tri Crnčićeva platna i jednu sliku Gustava Likana vrijedne 270 tisuća kuna: kao jedna od slikarovih nasljednica, Lena Koščec-Petrov je i prije je prodavala njegove slike pa nije pobudila sumnju kad je na prodaju ponudila ukradene slike

OKVIR:

Lena Koščec-Petrov prodala je dileru 'Lavandu' za 6500 eura a nakon što je slika prošla nekoliko ruku kupio ju je Zvonimir Šostar za 13.000 eura Menci Clement Crnčić (1865.-1930.), slikar i grafičar; njegovo djelo obuhvaća velik broj slika u ulju, bakropisa i crteža. Neke njegove marine i pejzaži iz Hrvatskog primorja – “Bonaca”, ”Školj Sv. Marka”, “Pogled s Plasa” – nastale u stilu uljepšanog realizma, spadaju u vrh hrvatskog slikarstva primorskog ambijenta, dok se njegovom možda najboljom slikom smatra “Djevojčica”, s odlikama munchenske slikarske škole, koja se čuva u Modernoj galeriji u Zagrebu. Godine 1907. osnovao je s Belom Čikošem Sesijom privatnu školu koja je poslije prerasla u Akademiju likovnih umjetnosti na kojoj je bio profesor do kraja života; od 1920. do 1928. bio je direktor Strossmayerove galerije.

Rođen je u Brucku na Muri; otac mu je bio vojnički časnik pa je to zanimanje namijenio i sinu. No Menci je sa 17 godina napustio vojnu gimnaziju; studirao je slikarstvo u Beču, a zatim prešao u Munchen, no zbog nedostatka novca nije se upisao na Akademiju.

Njegov crtački talent otkrio je Iso Kršnjavi, tadašnji predstojnik odjela za bogoštovlje i nastavu, pa ga je 1894. sa stipendijom poslao u Beč poznatom grafičaru Williamu Ungeru; danas se devet Crnčićevih grafika nalazi u čuvenoj zbirci Albertina u Beču. Prvu samostalnu izložbu imao je 1900./1901. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu u sklopu Druge izložbe društva hrvatskih umjetnika; izložio je 39 uljenih slika i grafika; u tadašnjem Zagrebu pobudio je interes načinom slikanja, bogatstvom i blistavošću boja; tematski, prepoznat je kao izraziti slikar mora.

U prvom desetljeću 20. stoljeća nastale su neke od njegovih najpoznatijih slika: ”Žutika u cvatu”, “Na Lokrumu”, ”Školj Sv. Marka” a u prosincu 1909. završio je ogromni triptih “More sa Plasa” koju su mu pomagali raditi učenici Ljubo Babić i Mihovil Krušlin. Od 1911. gotovo svake godine imao je samostalnu izložbu u galeriji Ulrich. Tada je počeo slikati motive s Velebita, kada su ga počeli zaokupljati i novi slikarski motivi – titranje sunca na golemim kamenim plohama. Godine 1927. požar u njegovu ateljeu uništio je mnoga njegova djela.

Menci Clement Crnčić oženio se 1910. slikaricom Linom Virant, 1911. rodio mu se sin Menci Clement, a 1915. kći Branka.

Prema riječima Ive Jerića, zagrebačkoga galerista specijaliziranog među ostalim i za razdoblje u kojem je Crnčić živio, slike tog slikara danas se mogu u zagrebačkim galerijama kupiti po cijeni od oko 7000 eura (srednji format, primjerice 60×70 cm) ili veće po cijeni od 15.000 eura; cijenu je, naravno, određivala i ljepota slike, očuvanost, motiv… On je na tržištu cijenjen i vrijedan, no kako njegovih slika na tržištu ima znatno više nego Kraljevićevih, Jobovih ili Plančićevih, pa tri-četiri zagrebačke galerije uvijek imaju po kojeg Crnčića – cijene su niže nego njihovih slika, kaže Jerić. Slike su, po njegovu mišljenju, uspjele promijeniti toliko “ruku” jer, ako ih je prodavala umjetnikova praunuka, sumnja kupaca da se radilo o ukradenim slikama bila je manja.

Prema riječima ravnatelja Moderne galerije Igora Zidića, koja je također posudila neke Crnčićeve slike Vladi, nije riječ o najvrednijim slikama toga slikara, jer se iz galerija nikada ne posuđuju najbolja djela, tzv. nulta kategorija. Riječ je o slikama srednje vrijednosti, no koje vrlo dobro reprezentiraju Crnčićev opus.

Aljkavošću vrha hrvatske Vlade od rujna 2002. bračni par Dario Petrov (28) i Lena Koščec-Petrov (31), uz pomoć Dariova brata Vedrana (24), ukrali su iz Banskih dvora tri skupocjene umjetničke slike Mencija Clementa Crnčića i jednu sliku Gustava Likana ukupne vrijednosti 270 tisuća kuna, te jednu sliku Ferde Kovačevića koju su, nemogavši je prodati, vratili tamo odakle su je ukrali. Bračni par Petrov registrirani su narkomanski ovisnici, Dario Petrov zaposlen je kao konobar u hrvatskoj Vladi a Lena Koščec-Petrov zaposlena je u kontroli leta u zagrebačkoj zračnoj luci. Premda policijska istraga to tek treba dokazati, čini se da je mozak operacija krađa vrijednih slika bila ona, tim više jer je među dilerima umjetnina poznata već nekoliko godina. Naime, kao praunuka slikara Crnčića i jedna od njegovih nasljednica, ona je već godinama posjedovala nekolicinu njegovih vrijednih djela koja je prodavala kako bi zadovoljila svoje narkomanske potrebe. S druge strane, Franjo Tuđman obožavao je Crnčićeva djela tako da su mu svi oni koji su mu se željeli dodvoriti kupovali Crnčićeve slike i darovali mu ih za državne blagdane. Za dilere umjetničkih slika bila je to idealna situacija zbog koje je Lena Koščec-Petrov u novinama dobila status prodavačice umjetnina iako to zapravo nije istina.

Ukradene su Crnčićeve slike “Lavanda”, vrijedna 80 tisuća kuna, ”Škoj”, vrijedna 60 tisuća kuna, i “Pletenje mreže”, vrijedna 120 tisuća kuna, te Likanova slika “U rano ljeto” vrijedna 10 tisuća kuna. Sve su vrlo brzo prodane dilerima umjetnina, ali je policija sve četiri slike pronašla. Dok su ostale slike nađene kod prvog kupca, slika “Lavanda” nađena je kod sedmog vlasnika jer je od trenutka krađe i prodaje promijenila sedam vlasnika. Premda narkomanska ovisnica, Lena Koščec-Petrov dobro je znala vrijednost tih slika tako da ih nije prodala za beznačajnu cijenu od 10 ili 20 tisuća kuna nego za mnogo više iznose.

Kako su izgledali tajni kanali kojima je Lena Koščec-Petrov prodavala ukradene slike, Nacionalu je ispričao zagrebački diler umjetninama koji je od nje kupio Crnčićevu sliku “Lavanda”, za koju je policijskom istragom utvrđeno da je nestala iz kabineta Gorana Granića u Banskim dvorima još prije pet, šest mjeseci. Dealer je potanko opisao kako je ukradena slika prošla kroz nekoliko ruku u kupoprodajnom lancu te kako je na kraju završila kod zadnjeg kupca – Zvonimira Šostara, gradskog šefa za zdravstvo, rad i socijalnu skrb.

Lena Koščec-Petrov ponudila je zagrebačkom dileru spomenutu sliku za 6500 eura. On nije posumnjao u autorstvo slike niti je pomislio da bi mogla biti ukradena jer je u kolekcionarskim krugovima rodbinski odnos s autorom jedna od najboljih garancija. Osim toga, Lena Koščec-Petrov već mu je i prije nudila jednu Crnčićevu sliku na prodaju i svi su znali da rasprodaje pradjedove slike.

Diler nam je objasnio da slika “Lavanda” nije imala okvir te da nije bila očišćena pa je pokušao sniziti cijenu na oko 5700 eura. Lena Koščec-Petrov danima je obećavala da će donijeti originalni okvir te tvrdila da joj je kod kuće, u sklopu bakine ostavštine Crnčićevih slika. “Na kraju je donijela neki bezvezan okvir koji već na prvi pogled nije imao nikakve veze s Crnčićevom slikom. Ja sam ustrajao na svojoj cijeni, a Crnčićeva praunuka i njezin suprug Dario Petrov noću su mi telefonski zaprijetili da neću živ dočekati jutro ako ne prihvatim njihovu ponudu od 6500 eura”, rekao nam je diler i nastavio: “Očito su izračunali da im je ta svota nužna za podmirenje dugova. Usput su me podsjetili da sam ih već ranije razljutio kada sam odbio prodati sliku ‘Potok među drvećem’ Ferde Kovačevića”. Kako svjedoči diler rekao, Kovačevićevu sliku nije htio kupiti jer je otkrio da na njenoj poleđini piše da je vlasništvo Moderne galerije, pa su je kradljivci vratili na Markov trg. “Lavandu” je na kraju ipak otkupio za 6500 eura, ali ju je kao ljubitelj umjetnosti odlučio zadržati u svom vlasništvu.

Prvo ju je odnio na čišćenje u Restauratorski zavod što je platio 400 kuna; zatim ju je odnio Boženi Šurini, ekspertici za to razdoblje – ona mu je za 130 eura izdala certifikat za tu sliku; okvir je naručio iz Slavonije po cijeni od 100 eura. Zanimljivo je da je Božena Šurina u certifikatu napisala da se slika zove “Kuš”, što se druga riječ za grmove kadulje oko lavande, no kasnije se kao ime slike uvriježila “Lavanda”. “Kad sam shvatio da je ta slika ipak preveliki zalogaj za mene, prodao sam je jednom advokatu za 8750 eura, no nisam odmah dobio cijeli iznos nego samo akontaciju. Dogovor je bio da ću biti isplaćen kad slika pronađe konačnog kupca”, rekao nam je. Advokat ju je onda proslijedio drugom zagrebačkom kolekcionaru, trećoj ruci u tom kupoprodajnom lancu, a taj ju je preprodao Zvonimiru Šostaru, gradskom šefu za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. Šostar je navodno dugogodišnji kolekcionar koji u svom vlasništvu ima već nekoliko Crnčićevih slika, a ovu je platio 13.000 eura. Na pitanje kako kao dugogodišnji kolekcionar nije posumnjao da je slika ukradena, Šostar je odgovorio da na njoj nije pisalo da je u vlasništvu Vlade, a na certifikatu se nije vidjelo ime vlasnika jer je bilo prebrisano koreksom – stajalo je samo “liječnik iz Gorjanske ulice”. “Sliku sam kupio od kolekcionara kojeg poznajem već pet godina, ali vam ne mogu otkriti njegovo ime,” zaključio je Šostar.

Policija je prošlog petka tog zagrebačkog dilera privela na informativni razgovor, ustanovivši da je kupio sliku “u dobroj vjeri”, dakle da je čist. Policiji je predao i lažni okvir koji mu je dala Lena Koščec-Petrov te sa zadovoljstvom dogovorio buduću suradnju s policijom. “Mi smo dileri sve češće mete prevaranata i zato mi je posebno drago ako ću surađujući s policijom uspjeti pomoći da se raščisti situacija na tržištu umjetnina”, zaključio je i dodao: “I ja sam oštećena strana jer ću ostati i bez novca kojim sam kupio sliku, i bez zarade, a postoji opasnost da izgubim reputaciju u poslu.”

Da je hrvatska Vlada dopustila policiji da kontrolira zaposlenike u Banskim dvorima zgradi Sabora na Markovu trgu, kako one novozaposlene tako i one koji tu već godinama rade, onda bi se shvatilo da je Dario Petrov registrirani narkoman koji stoga ne može biti zaposlen u zgradi Vlade. No vrh Vlade sustavno je odbijao bilo kakvu vrstu kontrole zaposlenika i ograničio je rad policije u Vladinoj zgradi na kontrolu glavnog i pomoćnog ulaza. Zbog toga je svaki zaposlenik mogao šetati zgradom kada je htio i ulaziti u ministarske urede jer oni nisu bili zaključani i zaštićene. Iz Vlade čak nisu reagirali ni na upozorenja policajaca zaposlenih na ulazu u Vladu koji su šeficu Ureda za opće poslove Sabora i Vlade prije dva mjeseca upozorili da konobar Dario Petrov dolazi u čudne dane i u čudna vremena u zgradu Vlade na Markovu trgu. Nije bilo nikakvih reakcija a liberalizam Vlade, čiji vrh nije želio da se zaposlenici kontroliraju barem jednom godišnje kao što se to radi u ostalim europskim zemljama, jer su to smatrali maltretiranjem, odveo ih je u jedan od većih skandala.

Lana Petrov-Crnčić je oko pet i pol godina zaposlena kao operater za obradu podataka o planu leta u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe, poznatijoj kao kontrola leta. Riječ je o poslu u kojem njezina narkomanska ovisnost nije mogla ugroziti sigurnost letova aviona nad Zagrebom. Preciznije, riječ je o poslu koji je tek odskočna daska za napredovanje u kontroli leta, ali Lena Koščec-Petrov nikada nije napredovala. Njezini kolege potvrdili su nam da se radilo o poprilično ekscesnoj osobi koja je jedva položila testove za primanje na to radno mjesto, a pamte je kao vrlo živčanu osobu koja je neprekidno vrištala dok je govorila. Dapače, s obzirom na njene male radne sposobnosti, mnogi misle da je netko intervenirao kako bi se ona zaposlila u kontroli leta. Suprotno tome, nedavno je u kontroli leta poveden postupak za izvanrednim otkazivanjem ugovora o radu Leni Koščec-Petrov zbog kršenja radne obveze. Međutim, nitko u kontroli leta nije želio preciznije govoriti o razlozima za otkaz osim šturog odgovora da je riječ o nepravodobnom izvršavanju obveza.

Lena Koščec-Petrov bila je u pomoćnom zrakoplovnom osoblju i kao takva je svake dvije godine morala proći specijalističke preglede u Zavodu za prometnu medicinu i psihologiju prometa na Jarunu. Posljednji je obavila 22. ožujka prošle godine i taj pregled, kažu u kontroli leta, nije pokazivao da je Lena Koščec-Petrov ovisnica o drogama. Ništa čudno, s obzirom na to da se do sada na djelatnicima kontrole leta testovi na droge nisu ni radili, a od sada se namjeravaju uvesti. U kontroli leta informacijama o njezinim čistim zdravstvenim testovima žele skinuti sa sebe odgovornost za ovaj skandal koji ih trese od subote. Nije to jedina njihova briga, ovih dana bilježi se pad od 50 posto manje zračnog prometa nad Zagrebom zbog rata u Iraku i dodatni skandal s njihovom djelatnicom zbog krađe i ovisništva doveo je kontrolu leta u alarmantno stanje.

Prije mjesec dana Lena Koščec-Petrov vratila se s bolovanja i ubrzo je obavijestila kolege da je zatrudnjela. Ona iz braka s Dariom Petrovom ima trogodišnju kćerkicu i prijavljeni su na dvije adrese. Jedna je ona u Gajevoj 59, gdje živi njezina majka Nataša Koščec, inače zaposlena u protokolu koncertne dvorane “Vatroslav Lisinski”. Druga je adresa Novi Goljak 18, gdje su bračni par Petrov i njihova kćerka živjeli s njegovim roditeljima, ocem Levenom Petrovim i suprugom.

Osim Lene Koščec-Petrov dio Crnčićeve ostavštine posjeduje i njegova kći, 88-godišnja Branka Koščec-Crnčić koja od 1990. živi u staračkom domu u Klaićevoj ulici. S obzirom na to da je riječ o starici koja je gotovo nepokretna i sve manje svjesna svojih postupaka, svjedoci su nam potvrdili kako je Lena Koščec-Petrov posjećivala svoju baku jer je zajedno sa svojim ocem navedena kao njezin skrbnik. Navodno je pri takvim posjetima Lena Koščec-Petrov uspjela nagovoriti svoju baku da dio umjetničke ostavštine koju je posjedovala prebaci na nju, a što je potom unuka preprodavala.

Kada je tako bogat izvor zarade presušio, bračni par Petrov odlučio se na radikalan korak, krađu slika iz zgrade Vlade. Glavnu ulogu preuzeo je višegodišnji konobar prvo iz Sabora a nakon toga iz Vlade Dario Petrov koji je i te kako dobro znao da se slike mogu ukrasti a da to možda nikada neće ni biti primijećeno. Novinari koji već godinama prate rad Sabora i Vlade pamte Darija Petrova kao visokog, mršavog i zgodnog mladića koji je uvijek izgledao besprijekorno a pri tome pamte da je uvijek na rukama imao zlatne narukvice. Zaposlen je u Saboru još u vrijeme vladavine HDZ-a tako da sada smiješno zvuče optužbe iz HDZ-a o zapošljavanju narkomana i lopova iako su ga baš oni zaposlili. Dario Petrov na dva je načina iznio slike iz Vlade. Dvije slike iznio je u vreći za odijela jer se tako mislilo da odnosi odijelo na kemijsko čišćenje. Ostale tri slike dodao je svojoj supruzi kroz prozor Freudenreichove ulice. Tu ulicu kontrolira samo jedan policajac koji se nalazi na uglu Freudenreichove i Matoševe ulice, s time da je policajcu prva briga Matoševa ulica kojom je dopušten promet automobilima. Pri iznošenju slika Dariov brat Vedran došao bi autom u Matoševu ulicu i odvlačio pažnju policajca dok bi kroz jedan od prozora Dario Petrov dodao sliku svojoj supruzi Leni. To je još jedan propust vrha Vlade jer je neshvatljivo kako prvi red prozora na zgradi Vlade u toj ulici može biti bez željeznih rešetki. Da su one postojale, Dario Petrov ne bi mogao kroz prozor dodavati slike svojoj supruzi.

Znajući da će nakon otkrića o nestanku slika, što se dogodilo prošle srijede, izbiti skandal, djelatnici Vlade su brže-bolje obavijestili novinare kako su slike nestale proteklog vikenda. Tako su željeli predstaviti događaj kao klasičnu krađu, zataškavajući pritom činjenicu da su se slike postupno krale tijekom proteklih šest mjeseci, što znači da je unutrašnjost zgrade Vlade već dugo vremena potpuno nezaštićena tako da i običan konobar u njoj može raditi što hoće.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika