Objavljeno u Nacionalu br. 393, 2003-05-27

Autor: Robert Bajruši

JUBILEJ NAJURBANIJEG HRVATSKOG RADIJA

'Radiju 101 politika je uvijek služila za zajebanciju'

Radio 101 proslavit će 30. svibnja devetnaestu godišnjicu povratkom na izvornu frekvenciju od 101 MHz, koja mu je prije 16 godina oduzeta: jedan od glavnih političkih aktera rušenja socijalizma i HDZ-ova režima postat će regionalna postaja koju će moći slušati i u Slavoniji, Zagorju, Rijeci pa i Bosni i Hercegovini

OKVIR:
Premda su prema riječima uredničke ekipe brojne emisije izazivale golem interes, nekoliko situacija i danas na Radiju 101 imaju kultni status. Jedna od njih bila je emisija u kojoj je objavljeno da je iz Zoološkog vrta pobjegla crna mamba, uz upozorenje građanima da ne sjedaju na zahodsku školjku jer postoji opasnost od ugriza. Iako gradski ZOO nije imao mambu, a bila je i ciča zima, kad zmije ne izlaze van, panika je bila tolika da su u gradu organizirane ekipe civilne zaštite, a na Bukovcu su građani provjeravali šumu udarajući štapovima po otpalom lišću.
Ništa manji eksces nije izbio ni za vrijeme emisije o eutanaziji, kad je u studiju odjeknuo pucanj, a zatim je Zrinka Vrabec-Mojzeš dramatičnim glasom objavila u eter da se u studiju dogodilo ubojstvo. Sve je bilo toliko uvjerljivo da je uskoro na radio stigao i policajac u potrazi za lešom. Dobio je vrpcu na kojoj je snimljena emisija, a zauzvrat su urednicima i voditeljima dostavljeni pozivi na informativne razgovore.
Paniku u gradu izazvalo je i priopćenje kako je u gradski vodovod ušla teška voda te su građani zamoljeni da pripaze kako puštaju vodu jer im se slavine mogu smotati. Uskoro su Stojedinicu nazvali dispečeri Vodovoda ljutiti zbog poziva brojnih stanovnika koji su tvrdili da im se cijevi doista savijaju.
Smisao za subverzivno novinarsko djelovanje potvrđen je i posljednjih godina HDZ-ove vlasti. Radio 101 jedini je 1998. prenosio masovne zagrebačke sindikalne demonstracije, a kad je počelo skandiranje tisuća radnika “Franjo – Sadame!”, kroz prozor stanice izbačen je mikrofon tako da su svi slušatelji imali dojam kao da se nalaze u okolici Trga bana Jelačića. Godinu dana poslije, prilikom pretresa stana Ive Pukanića u potrazi za transkriptima na kojima su se nalazili razgovori Tuđmana i najpovjerljivijih suradnika o lažiranju nogometnog prvenstva, policajci nisu shvatili da se cijela premetačina direktno prenosi. Kad su ušli u spavaću sobu, Pukanić je nazvao 101 i izravno u eter opisivao kako inspektori pregledavaju krevet ili kopaju po donjem rublju njegove supruge. “Bože, oni misle da ja pričam s prijateljima, a ne s vama”, prokomentirao je u program policijski gaf tadašnji glavni urednik Nacionala.

Nakon desetljeća otvorenog rata, Radio 101 svladao je posljednju HDZ-ovu utvrdu, Zavod za telekomunikacije, i vratio staru frekvencijuDevetnaest godina nakon prvih emisija pokrenutih u svibnju 1984. zagrebački Radio 101 od 30. svibnja vraća se na staru frekvenciju 101 megaherc. Od tog dana Radio 101 preuzet će i sasvim novu ulogu – zahvaljujući regionalnoj koncesiji dosad lokalni radio ubuduće će se slušati u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj i na Kvarneru. Program koji je u prvih 19 godina ponekad bilo teško uloviti i u pojedinim dijelovima Trešnjevke ili Novog Zagreba, za nekoliko dana moći će se čuti u Slavoniji, Zagorju, Rijeci, pa čak i u Bosni i Hercegovini. Kako tvrdi predsjednik Uprave Dario Dusper, mnogo veće tržište omogućit će i rast godišnjih prihoda koji iznose 16 milijuna kuna. No unatoč financijskim pogodnostima koje donosi regionalna ekspanzija voditelji Radija 101 u razgovoru neprestano naglašavaju kako je kvaliteta programa njihov primarni zadatak.
Premda će uskoro dobiti novu publiku od potencijalnih 2,5 milijuna slušatelja, tvrde da to neće prouzročiti veće promjene u koncepciji. “Nemamo iluzija da ćemo pridobiti ljude koji slušaju Narodni radio, ali želimo kategorije kao što su bivši zagrebački studenti ili osobe koje žele na drukčiji način slušati emisije o političkim temama. Ukratko rečeno, želimo pridonijeti urbanizaciji Hrvatske i izvan Zagreba. Kao što smo 1984. probijali led pokazujući da se emisije mogu voditi drukčije i zanimljivije nego su to činili na Radio Zagrebu, tako i sada želimo široj publici na svoj poznati način pokazati da se o važnim temama može raspravljati neformalno, a da to ne utječe na kompetentnost sadržaja”, kaže Silvije Vrbanac, jedan od osnivača Radija 101.
Vrbanac je od 1982. emitirao na tzv. gusarskoj postaji Radio šlic, da bi poslije dvije godine sudjelovao u osnivanju Stojedinice. Tih je godina zbog rada na radiju nekoliko puta završio na policiji, pri čemu se kao vrhunac idiotizma ističe saslušanje zbog toga štoje jednom prilikom slušatelje pozdravio uvriježenim zagrebačkim pozdravom “bok”.
“U povijesti Radija 101 Trg bana Jelačića ima posebno simboličko značenje jer je na njemu 21. studenoga 1996. približno 100.000 građana spriječilo otimanje našeg radija od novinara koji su ga stvorili i njegovo poklanjanje Ninoslavu Paviću u režiji Ivića Pašalića, tadašnjeg člana Vijeća za telekomunikacije”, objašnjava Zrinka Vrabec-Mojzeš. Zato ne iznenađuje da će povratak na frekvenciju oduzetu partijskim dekretom prije 16 godina biti obilježena velikim koncertom na središnjem gradskom trgu.
U skladu s gotovo dva desetljeća dugim glazbenim imageom bit će i izvođači koji će se pojaviti na Jelačić-placu: Let 3, Psihomodo pop, Cubismo, Kawasaki, Edi i Dus, Bolesna braća i još neki mlađi bendovi. Osim toga planiraju nastavak humanitarne akcija za kupnju pet inkubatora za intenzivnu skrb za zagrebačka rodilišta tako da će biti upriličena prodaja artikala s radijskim logotipom.
“Radiju 101 politika je uvijek služila kao zajebancija i od takvog stava ne mislimo odustati”, smatra Tamara Pavlica i objašnjava kako su zahvaljujući takvom konceptu političke emisije najslušanija programska cjelina Stojedinice. U skladu s takvom uredničkom politikom i dalje su na vodećem mjestima po slušanosti emisije poput Parlament showa, Aktualnog 101 i Interviewa tjedna, sve tri prvi put su se u programu pojavile prije 15 i više godina. Uz to svake se godine pojavljuju nove emisije s područja kulture, sporta ili specijalizirani programi za invalide ili ljubitelje glazbe. Nedavno se na Radio 101 vratio i Toni Marošević, autor kontroverzne emisije “Frigidna utičnica” iz 1984., koji opet uređuje provokativni noćni program petkom.
Kako sami kažu, vodeći ljudi i novinari Stojedinice nikada nisu bili u pretjerano bliskim odnosima s vlašću. U doba socijalizma potpuno novi koncept novinarstva utemeljen u redakciji čije se sjedište do Univerzijade nalazilo u prostorijama Studentskog centra na Savi, iritirao je tadašnje rukovodioce. Kulminacija sukoba uslijedila je 1987. kad je radiju oduzeta frekvencija od 101 MHz, po kojoj je i dobio ime, a program prebačen 93,7 MHz. Sve je bilo potpuno neočekivano. Te epizode nedavno se prisjetio tadašnji direktor Nikola Gamilec i rekao da je iz Beograda stigao telegram u kojem stoji naredba za premještanje na novu frekvenciju. Obrazloženje je bilo kratko: 101 MHz treba državi.
Radio 101 aktivno je sudjelovao u demistifikaciji socijalističkog režima – žestoko su kritizirali Miloševićevu brutalnu politiku na Kosovu i tzv. antibirokratsku revoluciju, ismijavali partijske rukovodioce, a u studiju u Gajevoj gostovali su svi tadašnji disidenti – među kojima i umirovljeni general JNA Franjo Tuđman. “Tuđmanov prvi javni nastup nakon skoro dvadeset godina bio je upravo kod nas, a urednik Željko Matić sjeća se da je bio tako siromašan da nakon intervjua nije imao novca ni da plati gemišt u obližnjoj restauraciji ‘Vinodol’. Ipak, kad je preuzeo vlast, vrlo brzo našli smo se na njegovoj crnoj listi. Kulminacija sukoba uslijedila je već 1995. kad je u HDZ-u odlučeno da se Stojedinica mora pokloniti predsjednikovu mlađem sinu Stjepanu za cijenu od 1039 kuna. Bili smo prvi u Hrvatskoj koji su se suprotstavili tajkunizaciji, a sve je kulminiralo pokušajem gašenja i oduzimanjem koncesije u studenom 1996. kad je Radio spašen zahvaljujući masovnoj podršci naših slušatelja, ali i međunarodne zajednice”, objašnjava Zrinka Vrabec-Mojzeš. Od atributa nehrvatskog medija nije ih spasilo ni to što su za vrijeme rata emitirali program za branitelje koji su bili na prvoj crti bojišta u Sunji.
Paradoks je, redom tvrde vodeći urednici i voditelji, da ni posljednja promjena vlasti Radiju 101 nije donijela ništa dobro. Prije trećesiječanjskih izbora nije bilo ni jednog opozicijskog političara koji gostujući u programu nije obećavao ekspresno dobivanje državne koncesija i postavljanje novog odašiljača. Uskoro se pokazalo da su to bila prazna obećanja. Jedini političar kojeg izuzimaju s te liste je Stipe Mesić koji je više puta pružao podršku Radiju 101, a javno je potpisao i peticiju za povratak na nekadašnju frekvenciju 101 megaherc.
Unatoč svemu, trebale su proći pune tri godine za tek djelomično ispunjenje predizbornog obećanja. Vijeće za radio i televiziju raspisalo je 2001. natječaj za emitiranje na regionalnoj razini i potom Radiju 101 dodijelilo frekvenciju od 88,1 MHz na kojoj već godinama emitira Radio Sljeme. Na kritike iz Stojedinice odgovoreno je da sve regionalne frekvencije, uključujući i 101 MHz, moraju ostati Hrvatskom radiju. Tek nedavnim promjenama Zakona o HRT-u ta je nelogičnost uklonjena, ali zbog opstrukcije iz Zavoda za telekomunikacije puna dva mjeseca, od ožujka do svibnja ove godine, Radiju 101 nije dana dozvola za povratak na nekadašnju frekvenciju. Neophodno dopuštenje stiglo je tek 7. svibnja, dan prije 19. rođendana najpopularnijeg zagrebačkog radija, čime je onemogućeno da obljetnica bude obilježena prijelazom na “povijesnu” frekvenciju.
“Tko god u Hrvatskoj bio na vlasti, grijeh struktura ostao je isti, trebalo je puno muke da maknemo one stare, a, na žalost, ni ovi novi nisu puno bolji. Tužno je da čak ni predsjednik Vlade Ivica Račan nije mogao utjecati na samovolju Zavoda za telekomunikacije, posljednje medijske utvrde HDZ-a. Bez obzira na to tko vlada ovom državom, neke se stvari ponavljaju, recimo, radiopostaje koje su osnivali ljudi bliski Tuđmanovu režimu i sada bez problema dobivaju državne koncesije za sljedećih 6-7 godina, dok smo se mi za povratak na staro morali boriti pune tri godine”, opisuje aktualnu medijsku sliku Hrvatske Zrinka Vrabec-Mojzeš. Dodaje da se prilikom nedavnog telefonskog intervjua Račan složio s njezinom konstatacijom, izražavajući žaljenje što njegova podrška neće mnogo pomoći Stojedinici.
Na kraju se dogodio paradoksalan obrat prilikom donošenja Zakona o HRT-u, jer je ključni amandman koji je smanjio monopol Hrvatskog radija predložio HSP-ovac Tonči Tadić. Ispalo je da je Radio 101 ostvario pravo na regionalno širenje zahvaljujući pravašima koji su spriječili ponovnu legalizaciju medijskog monopola HRT-a kakvu je zagovarao SDP-ov ministar kulture Antun Vujić. Zanimljivo, prije godinu dana u Zakon o telekomunikacijama ubačena je nova odredba prema kojoj i neprofitne stanice mogu emitirati reklame, čiji je jedini cilj bilo omogućiti Hrvatskom katoličkom radiju stjecanje dodatnog profita zahvaljujući reklamama.
“Stvar je u tome da državne frekvencije treba dati onima koji su u stanju djelovati na komercijalnoj osnovi. To ne znači da zbog zasluga u rušenju socijalizma ili HDZ-a tražimo protekciju, nego da se zalažemo za stvaranje jednakih uvjeta za sve. U Americi, kad želišp osnovati radiopostaju, jednostavno dođeš u neki grad i na Internetu provjeriš koje su slobodne frekvencije. Zatim platiš nekoliko biljega i dobiješ koncesiju jer je ona prirodno dobro”, objašnjava Vrbanac.
U takvim okolnostima uspostavljena je i suradnja s nekadašnjim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Političar kojeg mnogi u Zagrebu smatraju sinonimom za korupciju i neformalnu suradnju s hadezeovskim kadrovima, prema izjavama vodeće ekipe Stojedinice za njih je uvijek činio samo dobre stvari. “Između nas ne postoji neka velika ljubav, ali je činjenica da je od svih gradskih struktura jedino Bandić uvijek bio fleksibilan i brz kad bismo zahtijevali neko svoje pravo. On je bio na čelu SDP-a početkom 1996., u vrijeme kad je gradska vlast omogućila privatizaciju Radija prema kojoj je zaposlenima na Stojedinici pripalo 75 posto vlasništva, a Gradu Zagrebu preostalih 25 posto. Uostalom, ni jedan ga medij nije toliko napadao kao Radio 101 tijekom prošlogodišnjeg skandala kad je uhvaćen u vožnji u pijanom stanju, što pokazuje da smo novinarski profesionalci bez obzira na privatno mišljenje o nekoj osobi. A zbog svega što je napravio za Radio 101, Milana Bandića doista poštujemo”, tvrde Tamara Pavlica i Zrinka Vrabec-Mojzeš.
U istu kategoriju svrstavaju i Tončija Tadića s kojim, kako kažu, ne dijele političke stavove, ali su bliski u civilizacijskim stajalištima. U takvim okolnostima ne začuđuje da im je upravo Bandić pomogao u organizaciji proslave koja će se održati 30 svibnja na Jelačićevu trgu. Može se pretpostaviti da će se u publici naći i Tadić.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika