Donošenje generalnog urbanističkog plana Zagreba i Sesveta u javnosti već dugo diže prašinu u metropoliDonošenje generalnog urbanističkog plana Zagreba i Sesveta u javnosti već dugo diže prašinu i u metropoli se koplja već predugo lome oko brojnih pitanja, koja su čini se poprimila gotovo isključivo politički predznak. Najbolji dokaz tomu je usvajanje GUP-a Sesveta u kojem je najviše bure izazva Program društveno poticajne stanogradnje koji planira izgradnju stambenog naselja na prostoru bivše svinjogojske farme ‘Sljeme’ u južnom dijelu najmnogoljudnije zagrebačke četvrti. U okviru POS-a, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Udruženje hrvatskih arhitekata raspisali su natječaj za izradu prostorno programskih studija stambenih naselja u Španskom, te u Sesvetama. Na natječaju za sesvetsku lokaciju među deset prispjelih, pobijedio je rad arhitekata iz Zavoda za urbanizam i prostorno planiranje, Arhitektonskog fakulteta. Razvijena infrastruktura, naselja u zelenilu s pješačkim zonama i brojnim kulturnim, sportskim, zabavnim i drugim sadržajima glavna su odrednica nagrađenog rada za stambeno naselje u Sesvetama i to na lokaciji koja već godinama zjapi prazna.

Mladi arhitekti Sanja Gašparović, Darija Maletić Mirko, Nataša Martinčić, Ivan Mlinar, Marija Premužić i mr. sc. Krunoslav Šmit osmislili su nagrađeni projekt stambenog naselja sa 2725 stanova. Nagrađeni projekt Sesvetama donosi puno više od novog prostora za stanovanje. Projekt snažno ističe i potiče pozitivno razmišljanje o kvalitetnijem i skladnijem razvoju južnog dijela Sesveta, a napokon predviđa i inetgraciju postojećih naselja Jelkovca, Malog Jelkovca i Sopnice. Uz to, naselja će napokon dobiti i nove škole, vrtiće i kulturne sadržaje koji u Sesvetama gotovo i ne postoje. Stanovnici tih naselja, iako tek desetak kilometara udaljeni od centra Zagreba, nemaju kanalizaciju, piju vodu upitne kvalitete, a na derutnim cestama koje ih okružuju nogostup je luksuz koji nikada nisu imali. Ti ljudi plaćaju danak životu u okružju gospodarske zone koja već dugo prijeti potpunom zagušenju naselja. A kada se pojavila nada da će se POS-om i južni dio Sesveta napokon početi razvijati urbanim tokovima, došlo je protesta. Pobunili su se navodno sami Sesvečani. Istina je ipak da se pobunio tek manji dio njih. Razlog protivljenja izgradnji stambenog naselja stoji u činjenici da zastarjeli GUP cijelo južno područje Sesveta vidi kao gospodarsku zonu u koju spada i bivša farma ‘Sljeme’ na kojoj se predlaže izgradnja stanova POS-a. Lokaciju bivše farme su prije više od godine prvi ‘pikirali’ sesvetski obrtnici koji su tamo poželjeli izgraditi novi obrtnički centar.

Danas, kada se ista lokacija razmatra za izgradnju takozvanih Čačićevih stanova, stekao se dojam da su obrtnici pa i sami Sesvečani prevareni i da grad Zagreb Sesvetama opet želi nametnuti soju volju. Onima koji su upoznati sa situacijom u Sesvetama, znaju da se u ovom dijelu Zagreba proteklih godinu dana izrodila inicijativa o odcjepljenju od metropole. Glavni razlog bio je loš odnos Zagreba prema Sesvetama i činjenica da je zagrebačko Poglavarstvo često donosilo odluke koje se tiču Sesveta, a o kojima sami Sesvečani nisu znali ama baš ništa.

Revoltiranost zbog takvog odnosa sve je više rasla, a kada se pojavila mogućnost da nekadašnji najveći sesvetski problem, svinjogojska farma, ode u zaborav i da se taj prostor pretvori u sadržaj koji bi Sesvetama donio novu perspektivu, čaša se prelila. Cijelu situaciju najbolje je iskoristila politika, pa je pitanje POS-a u Sesvetama postalo politička borba u kojoj je mišljene Sesvečana ostalo po strani. Lokalni političari glasno su se pobunili protiv izgradnje naselja tvrdeći da imaju podršku većinskog sesvetskog stanovništva. No teško je povjerovati da se stanovnici Sesveta bore protiv modernog, novog stambenog naselja, kad u isto vrijeme negoduju zbog katastrofalne infrastrukture kojoj ne nalaze lijeka. Točnije je reći da se stanovnici bore protiv nečega za što nisu znali, a sada im se čini da im to opet nameće Poglavarstvo Zagreba.

No najveći problem vjerojatno leži u činjenici da Sesvečanima nitko nije konkretno objasnio da izgradnjom stanova POS-a neće dobiti samo nove stanovnike koji će opteretiti ionako otužnu infrastrukturu ovog mjesta. Da im je netko objasnio da s novim stanovima dolazi i nova kanalizacija, vodovod, ceste i brojni drugi sadržaji, za kojima Sesvete vape više od desetljeća, teško da bi POS izazvao toliko negodovanja. Primjetno je i da se protiv izgradnje takozvanih Čačićevih stanova pretežno bune samo stanovnici i lokalni političari iz sjevernog dijela Sesveta, čija svakodnevica pretjerano ne ovisi o onome što se događa u gospodarskoj zoni. Stanovnici Sopnice, a pogotovo Jelkovca o cijeloj priči znaju malo ili gotovo ništa. Isti ti ljudi već godinama na sve moguće načine pokušavaju privući pažnju javnosti zbog katastrofalnih infrastrukturnih uvjeta u kojima žive. Nemaju ni kanalizaciju, ni primjereni vodovod, a ceste kojima njihova djeca šeću zajedno s teškim kamionima odavno su se raspale.. Stanovnici sjevernijeg dijela Sesveta također imaju problema, ali u kud i kamo manjoj mjeri, a najglasniji su protivnici POS-a i dobrobiti koje on nosi njihovim ‘južnim’ sugrađanima.

Najsnažniji argument protiv izgradnje stambenog naselja leži u shvaćanju da će dodatnih 2725 stanova i novi stanovnici samo opteretiti, a naposljetku i uništiti otužnu infrastrukturu ovog mnogoljudnog naselja. Taj argument pokazao se potpuno pogrešnim. «Apsurd je smatrati da bi se izgradnjom ovakvih stambenih objekata zagušila postojeća infrastruktura, jer nemoguće je i pomisliti da bi se ovakav projekt radio bez da se ta postojeća i izrazito problematična infrastruktura ne obnovi u potpunosti. Najvažnije je reći da se ovo naselje planira upravo kako bi taj dio Sesveta dobio i novu školu i nove vrtiće, a naselja čiji stanovnici žive u gotovo ruralnim uvjetima napokon bi dobila i pravi vodovod i nove ceste i kanalizaciju koje sada nemaju. Ovakav objekt stanovnicima svih okolnih naselja pružio bi sve one sadržaje koje sada ne postoje, a u isključivo gospodarskoj zoni, na kojoj neki inzistiraju, nikada ih ne bi ni dobili.

Stvar je u tome da će se tim ljudima, pa tako i cijelim Sesvetama, društveni standard napokon podići i imati će sve ono što imaju i stanovnici centra Zagreba, ako ne i više. Protivnici izgradnje stambene zone baratali su informacijama kako će se na području bivše farme Sljeme podići samo stanovi, bez popratne infrastrukture što je najjednostavnije rečeno – besmislica» kaže inženjer arhitekture Aleksandar Bašić, zamjenik predsjednika ocjenjivačkog suda koji je odabrao pobjednički rad stambenog naselja u Sesvetama.

Nagrađeno naselje zamišljeno je kao temelj za stvaranje aktivne jezgre koja bi trebala utjecati na transformaciju okolnog prostora. Na skicama rada točno se vide zone gdje može doći do takvih utjecaja. Autori su, postavljanjem dodatnih sadržaja u stambenom naselju, potaknuli budući razvoj šireg prostora. Jedna od ideja ove studije je i da urbanistima pokaže i da je planiranje gospodarskih zona na ovom, južnom dijelu Sesveta s aspekta struke zapravo neprihvatljivo. Ovaj projekt uvjerava da bi idealno bilo inzistirati na planiranju mješovite namjene i urbane strukture. Dakle, planirati izgradnju zona koje bi uključivale razne sadržaje i tako razbili kruti, kaotični prostor na kojem bi umjesto skladišnih i tvorničkih prostora napokon mogli niknuti i oni urbani koji Sesvetam itekako nedostaju. Naglasak u ovom nastojanju stoji upravo u shvaćanju da GUP, koji je ionako stvaran prije gotovo deset godina, nije nešto što se ne može mijenjati.
Naprotiv, GUP bi se i se i trebao mijenjati prema potrebama života i stanovništva, a ne da se događa da u 2003. godini urbanisti ostaju pri ideji o gospodarskoj zoni i na onim mjestima koja pružaju gotovo savršene mogućnosti za napredniji, urbanistički razvitak. Još jedna velika prednost studije je to što je u prostoru otkriven novi potencijal, koji je bitno drugačiji ali i kvalitetniji od onoga koje predviđa zastarjeli GUP. Desi li se da GUP bude usvojen, nagrađeni rad šestero autora bio bi podloga za izradu detaljnog plana uređenja prostora. Ne usvoji li se GUP, ovaj projekt opet može poslužiti kao podloga za drugačije promišljanje uređenja prostora na ovom području. Stambeno naselje napokon bi riješio i problema vodoopskrbe koji je u Sesvetama jedan od gorućih problema.

Naime, dio Sesveta, koristi vodu Sjemenskog vodovoda čije je vodocrpilište kraj Ivanje Reke već odavna proglašeno opasnim. Voda iz tog vodocrpilišta upitne je kvalitete, a nikada ni nije bila namijenjena široj potrošnji već smo potrebama industrije. Vodoprivredni inspektori još su prije nekoliko godina upozorili da konzumiranje takve može dovesti do izbijanja epidemije, no unatoč tome, veliki dio Sesvečana opskrbljuje se upravo tom vodom «Izgradnja ovog naselja riješila bi problem vodovoda Sljeme koji prodaje nekvalitetnu vodu iz dotrajalih i dijelom azbestnih cijevi, jer bi se izgradnjom 2725 stanova napokon rekonstruirao stari, a dobrim dijelom i izgradio potpuno novi vodovod.

A kada je riječ o novoj infrastrukturi, mora se naglasiti da su neke pred radnje već započele. Kolektor upravo radi na toj lokaciji, pa će spajanje na novi vodovod biti lakše. Bitno je znati i da na terenu neće trebati organizirati rušenje, budući da je teren prazan. Primjedbe protivnika projekta kažu kako će zbog rušenja farme ‘Sljeme’ cijena četvornog metra automatski porasti. To je krivo, jer farme je porušena i tamo je zapravo ostala samo – ledina. Stoga nema ni potrebe za rušenjem, a kamoli poskupljenja četvornog metra. Zna se da je cijena kvadratnog metra stana u POS-u 910 eura. To je najveća moguća cijena, sve ostalo zaista su samo špekulacije» kaže pomoćnica ministra za javne radove Alenka Košiša Čičin Šain.

“Problem je što se kao ‘56. godine industrijsku proizvodnju vraća u grad, a s druge strane strategija razvoja države traži upravo decentralizaciju takvih pogona kako bi se i manjim sredinama omogućio razvoj. Ovaj GUP još uvijek precrtava stare planove i gura te ogromne gospodarske zone u središta već izrađenih struktura. Zapravo se vidi se da je sve što je sagrađeno u toj gospodarskoj zoni, a to su većinom veliki trgovački centri, građeno uz ulicu Lj. Posavskog koja se spaja na Slavonsku aveniju. To je i logično jer se takvi sadržaji svugdje u svijetu grade uz takve ceste. No, središnji dio gospodarske zone zapravo je jedna neizgrađena livada. To pruža ogromne mogućnosti za nove stambene prostore, a izgradnjom naselja dobilo bi se najmanje 1000 radnih mjesta samo u uslužnoj djelatnosti, pa bi se lokalno stanovništvo moglo zaposliti. Prema tome, koncepcija koju zastupaju protivnici ovoga plana tvrdeći da će novih radnih mjesta biti isključivo ostane li farma gospodarska zona, potpuni je paradoks” objašnjava Aleksandar Bašić. Dodaje kako se mora znati da se proteklih nekoliko godina u Sesvetama puno toga promijenilo, što ovaj GUP nije predvidio. Rušenjem farme ‘Sljeme’ stvorili su se prvi preduvjeti da se drugačije razmišlja o razvoju tog dijela Sesveta. Rušenjem se omogućilo stvaranje nove zone koja bi mogla povezati sjeverni, razvijeni i naseljeni dio Sesveta s dijelom koji se dosada iskorištavao samo u gospodarske svrhe.

Novonastala situacija omogućava djeci sadašnjih stanovnika imaju neku perspektivu i da mogu živjeti u suvislom urbanom prostoru, umjesto da jednog dana budu okruženi samo industrijskih halama, skladištima ili nekim novim kožarama. «Tragično je što se sada stanovnici zapravo bune protiv svoje bolje budućnosti» kaže gospođa Čičin Šain dodajući kako možda najvažniji je razlog ‘pobune’ – sesvetski obrtnici, na tu parcelu ‘pucaju’ samo zato što je ona u potpunosti vlasništvo grada Zagreba i znatno je jeftinija od ostalih parcela u privatnom vlasništvu.

«Bitka se vodi samo zbog toga. Realnost je ovakva – obrtnici imaju preostala 180 hektara gospodarske zone na kojoj mogu izgraditi svoj gospodarski centar. No to treba platiti. Bivša farma privlačnija im je jer je to društveno zemljište. Njegovom prodajom neki bi zaradili i značajne provizije i u tome je u biti riječ. U Sesvetama pak postoje i brojni drugi objekti, poput Badela u centru, koji bi bili idealni za gospodarski centar pa zašto se to ne bi pokrenulo. Odgovor je jednostavan – to bi trebalo platiti, a to protivnicima POS – a baš i ne odgovara» kaže gospođa Čičin Šain. Nagrađeni rad stambenog naselja ipak su najbolje objasnili sami autori.

“Zeleni potez koji centar Sesveta povezuje sa samim gradom je park šuma, ali ne samo to. Taj dio omogućava povezivanje južnog i sjevernog dijela Sesveta, ali i prenamjenu današnjih hala, skladišta i zastarjelih gospodarskih objekata za koje se sa sigurnošću može očekivati da će u skorom vremenu doživjeti transformaciju. Širenjem Sesveta ti su se objekti našli gotovo u samom centru mjesta i potpuno su neprimjereni. Arhitektura tih velikih prostora omogućava da se prenamjene upravo u sadržaje poput obrtničkog centra ili čak kina ili kazališta. Hoću reći da naš rad predviđa izgradnju stambenog naselja, ali i ovog zelenog poteza koji stvara i nove poveznicu između juga i sjevera” kaže diplomirani inženjer arhitekture Ivan Mlinar, jedan od autora nagrađenog rada za izradu stambenog naselja za Program društveno poticajne stanogradnje u Sesvetama.

“Ovim rješenjem stambeno naselje s već postojećim naseljima Jelkovcem i Sopnicom zaokružuje ovaj prostor u jedan prsten i tako provocira ostatak prostora da se pretvori u najkvalitetnije zemljište. Ta zona postala bi središte jednog naselja, koje je kao stambeni prostor sa svim potrebnim sadržajima mnogostruko privlačnije i vrjednije od zemljišta na kojem se nalaze samo hale i slični gospodarski sadržaji. Naselje, nikako nije orijentirano samo na sebe već zapravo cijelim Sesvetama rješava hrpu sadržaja koje danas nemaju. Što se popratnih sadržaja u stambenom naselju tiče, oni podižu standard cijelog stambenog naselja i samih Sesveta” kaže Mlinar. Diplomirana arhitektica Sanja Gašparović, također jedna od autorica nagrađenog rada napominje kako se pri izradi rada osobiti vodilo računa o posebnim sadržajima koji ionako nedostaju cijelim Sesvetama.

Riječ je o tržnici, crkvi, osnovnoj i srednjoj školi sa sportskim terenima i dvoranom, dječjem vrtiću i cijelom niz sportsko rekreacijskih i kulturnih sadržaja. Najvažnije je da su svi ti sadržaji namjerno smješteni na potezu bliskom susjednom naselju Jelkovec, tako da će njegovi stanovnici moći koristiti sve te sadržaje koje nikada nisu imali. Tu se nalazi i uređeni pješački dio s nizom lokala koji vodi do stambenih objekata u čijem se krugu također nalaze sadržaji poput knjižnice, ambulante i slično. Aleksandar Bašić pak dodaje da se, iako je nacrt rješenja stambenog naselja u Sesvetama bio na javnom uvidu, malo tko od stanovnika uopće zna o čemu se tu radi.

“Mi smo bili na terenu i pitali ljude, no većina njih ne zna što se planira ni što se događa. A upravo su to ljudi koji žive u tim gospodarskim dijelovima i baš oni imaju najviše problema jer ih je zagušila gospodarska zona. Ali čini se da njih nitko ništa nije pitao, a kamoli objasnio im što se planira s njihovim najbližim okružjem” kaže Bašič i didaje kako su svi natjecatelji bili na terenu i dobro vidjeli da je sporni prostor zapravo jedna velika livada. Ovaj prostor će u budućnosti, veli Bašić, dobiti i produženu Vukovarsku ulici koja će omogućiti još jednu brzu vezu sa Zagrebom. Dakle postoji autoput, produžena Vukovarska, Zagrebačka cesta ili u prijevodu – četiri brze veze prema gradu. «Najsmješnije je što se ta odlična povezanost sa Zagrebom upravo navodi kao argument protiv POS-a, a zapravo je jedan od najvažnijih argumenata za» dodaje Alenka Košiša Čičin-Šain.

“Apsolutno je nepotrebno u 21. stoljeću locirati industrijsku proizvodnju u težište jednog naselja. Jer mi tu zaista govorimo o kvalitetnom dijelu Sesveta koji je, srećom, još neizgrađen i ostavlja prostor za drugačiji, napredniji razvoj Sesveta. To je i jedini pravac kojim bi se Sesvete mogle širiti jer prema sjeveru više ne mogu zbog Sljemena, a prema Dugom Selu više nemaju kud. Ovo je jedini logičan način širenja Sesveta, ali i Zagreba, jer i Sesvete i Zagreb na ovom prostoru mogu pronaći potencijalne stambene prostore” kaže diplomirani inženjer arhitekture Ivan Mlinar, jedan od autora nagrađenog rada. Pa tko je zapravo kriv za očito loš raspored gospodarske zone koja Sesvetama onemogućava logičan razvoj na područje koje je defacto jedino slobodno, a srećom i prazno. “Pogreška je postojanje svinjogojske farme u prošlosti, jer su upravo zbog njena neugodna mirisa urbanisti oko tog prostora smjestili gospodarsku zonu. Krivac za sve je stari GUP koji se ustvari počeo raditi prije deset godina, a nepotrebno je uopće govoriti koliko se toga promijenilo” kaže Aleksandar Bašić. I zaista, ‘Sljeme’ farme odavno nema. Ono što je prije bilo sesvetsko ruglo, danas je livada, a čini se da je jedini problem zastarjeli GUP koji se godinama već samo precrtava bez da se logički razmisli o onome što u stvarnosti donosi. U 21. stoljeću ovakvo stanje u GUP-u definitivno bi trebao biti izazov struci da ispita jedna takva dragocjena površina i ima li smisla ostaviti je da služi samo betonu, skladištima i možda nekim novim kožarama. Što se tiče same realizacije ovog projekta, već sada postoje jamstva da će ono što je planirano doista i biti izgrađeno.
“Imamo od Vlade RH odluku iz svibnja ove godine kojom se odobrava financiranje nove srednje i osnovne škole s dvoranama u Sesvetama. To su sadržaji za koje već sada imamo financijsku podlogu. Čim i ako prođe GUP ide se u natječaj za sve ove javne objekte i praktički će, istog trenutka kada počne izgradnja stanova, početi i izgradnja osnovne i srednje škole. Ostali sadržaji poput crkve ili tržnice tiču se pregovora s gradom Zagrebom i oni će svoju realizaciju doživljavati postupno. No ono što je osnova takvog stambenog naselja počet će se graditi paralelno sa stanovima. Naravno pritom napominjem da susjedna sesvetska naselja neminovno dobivaju novu infrastrukturu jer bez toga cijeli projekt ne bi bio ni moguć.”