Objavljeno u Nacionalu br. 412, 2003-10-07

Autor: Nenad Polimac

EKSKLUZIVNO IZ MONTREAUXA

Svjetska promocija Charlieja Chaplina na DVD-u

U vili Charlieja Chaplina nedaleko od švicarskog Montreaxua predstavljeno je prvo DVD izdanje njegovih filmova, koje je u svijetu u pretprodaji već razgrabljeno: DVD paket su promovirali brojni Chaplinovi potomci, koji namjeravaju vilu pretvoriti u njegov muzej

Na DVD-u će se pojaviti svi Chaplinovi cjelovečernji filmovi, osim "Grofice iz Hong Konga", za koju prava ima kompanija UniversalNa DVD-u će se pojaviti svi Chaplinovi cjelovečernji filmovi, osim "Grofice iz Hong Konga", za koju prava ima kompanija UniversalUgovor od milijun dolara

Zahvaljujući pregovaračkoj spretnosti brata Sidneyja, Charles Chaplin postao je prva hollywoodska zvijezda koja je izborila honorar od milijun dolara – i to 1919., kad je taj iznos nešto i predstavljao! Chaplinu je tada bilo samo 28 godina.
U Americi se od 1912. nekadašnji engleski vodviljski komičar proslavio nizom kratkih nijemih komedija, u kojima je ustoličio lik Skitnice preširoke odjeće i otrcanog polucilindra, s obaveznim štapom. Čim je postao neovisan, izgradio je vlastiti studio i cizelirao kadrove do savršenstva: bio je Kubrick prije Kubricka, s tom razlikom što je u filmove ulagao vlastiti novac.
Od komedije “Klinac” (1921.), svi njegovi cjelovečernji filmovi sa Skitnicom kao junakom postižu golem uspjeh – osobito “Potjera za zlatom” (1925.), “Svjetla velegrada” (1931.), “Moderna vremena” (1936.) i “Veliki diktator” (1940.). Crnohumorni “Gospodin Verdoux” (1947.) propao je u kinima, kao i njegov posljednji film “Grofica iz Hong Konga”.

Kulturni događaj godine

Krajem listopada i u nas će se na DVD-u pojaviti četiri dvostruka diska s filmovima “Potjera za zlatom”, “Moderna vremena”, “Veliki diktator” i “Svjetla pozornice”. Kopije su fantastično restaurirane, s kristalno jasnom crno-bijelom slikom i šesterokanalnim zvukom, a u dodacima su glavna senzacija snimke u boji koje je Chaplinov brat Sidney napravio na snimanju “Velikog diktatora”. Obilje izbačenih scena i tek pronađenih nedovršenih kratkih komedija dodatna su poslastica. Francuska kompanija MK2 pobrinula se za izvrstan ciklus “Chaplin danas” u kojem veliki svjetski redatelji – od Bernarda Bertoluccija do canneskih pobjednika braće Dardenne – daju svoje viđenje Chaplinovih klasika.
Na DVD-u će se pojaviti svi Chaplinovi cjelovečernji filmovi, osim “Grofice iz Hong Konga”, za koju prava ima kompanija Universal.

Nije to lak posao, ali smo optimisti – oprezno se hvalio predstavnik Warner Home Videa, jednog od najjačih svjetskih video i DVD distributera, koji je ove godine, zajedno s francuskim partnerom MK2, kompanijom poznatog producenta Martina Karmitza, predstavio svjetskoj publici prvih nekoliko naslova iz opusa legendarnog Charlesa Chaplina. U razdoblju dok “Gospodar prstenova: Dvije kule” postavlja rekorde prodaje na DVD-u, možda je utopijski predstavljati box set od deset dvostrukih diskova sa svim Chaplinovim cjelovečernjim filmovima i obiljem dodataka, budući da je riječ o crno-bijelim klasicima, namijenjenim prije svega potrošačima od ukusa, međutim, u Warner Home Videu su uvjereni u suprotno: današnji klinci mogu se zabavljati na vragolijama nenadmašnog Skitnice jednako kao i na ludorijama Jima Carreyja ili njegova antipoda Rowana Atkinsona. Prvi podaci ohrabruju: u Americi, gdje su se u promociju uključili American Express i utjecajni tjednik za showbusiness Variety, narudžbe putem Amazon.coma i prodaja u supermarketima su i više nego zadovoljavajući, a u Velikoj Britaniji u mnogim trgovačkim lancima prodano je već više od 75 posto isporučene robe. A Božić i prava sezona darivanja tek stižu!

Ipak, kao glavni promotivni partner pokazala se Chaplinova obitelj, koja kontrolira autorska prava glavnine opusa genijalnog komičara. Godine 1952. Chaplin se otputio na premijeru svog filma “Svjetla pozornice” iz Los Angelesa u London, no tamo su ga obavijestili da mu za povratak u Ameriku neće biti odobrena viza. Rođeni Londončanin, nije uzeo američko državljanstvo ni kad je bio na vrhuncu slave, a na prijelazu četrdesetih u pedesete tamo se našao na udaru kako političkih tako i ćudorednih organizacija, koje su ga sumnjičile da je komunist i razvratnik. Charlie nije puno tugovao i poručio je Americi “zbogom”, našavši 1953. novi dom u selu Corsier iznad švicarskog mjesta Veveya, nekoliko kilometara udaljenog od Montreuxa. Njegova nova adresa glasila je Manoir de Ban 2-4-6, a lijepa dvokatna vila, bar 500 metara udaljena od ulice i pogleda znatiželjnika, postala je okupljalište svjetske elite. Chaplin, naime, nije bio samo komičar koji zabavlja puk, nego i intelektualac koji se usrdno brinuo o svjetskim problemima. Treba li boljeg dokaza o njegovu društvenom prestižu od činjenice da je prijateljevao s Albertom Einsteinom, posjećivao Mahatmu Gandhija i raspravljao s Winstonom Churchillom. U Corsier se tako doselila španjolska kraljica, engleski dramatičar, filmaš i bonvivan Noel Coward nije izlazio iz Chaplinove vile, a američki književnik Truman Capote bio je bliski povjerenik četvrte Chaplinove supruge Oone, kćeri slavnog američkog dramatičara Eugenea O’Neilla, i navraćao bi kad god bi se zatekao u Europi.

Chaplin je umro na Božić 1977., u snu, u 88. godini (idućeg ožujka izbio je skandal, jer je netko ukrao njegov leš iz grobnice, no nakon dva mjeseca tijelo je vraćeno), a Oona je živjela do 1991. Ukupno su imali osmero djece (Chaplin je imao i dva sina iz drugog braka s Litom Gray), od kojih je zapaženu umjetničku karijeru ostvarila jedino Geraldine: i danas je u 59. godini podjednako aktivna glumica, a nedavno je dobila Goyu, španjolskog Oscara, za nastup u filmu “Grad bez granica”. U vili u Manoir de Banu devedesetih je, istina, živjelo samo troje od Chaplinova potomstva – Michael, Eugene i Victoria – ali je kuća svejedno ostala nedostupna javnosti.

Ispostavilo se da u promociju DVD-kolekcije nešto moraju uložiti i Chaplinovi, a otvaranje njihova (za većinu nekadašnjeg) doma izabranom krugu europskih novinara i filmskih kritičara pokazalo se dobrim potezom. Kulturna senzacija – kakvu predstavlja Chaplinova DVD-kolekcija – pretvorila se u svjetovnu, jer nije mala stvar nesmetano koračati odajama u kojima je živjela jedna od najpoznatijih i najpoznatijih ličnosti 20. stoljeća. U odboru za doček zateklo se njih petoro – Geraldine, Michael, Josephine, Eugene i Annette-Emilie. Victoria – koju je stari Chaplin smatrao najtalentiranijom i htio joj povjeriti glavnu ulogu u nikad realiziranom projektu “Nakaza” (djevojčici iz čista mira izrastu anđeoska krila i svi je smatraju čudovištem) – bila je na turneji s cirkusom svoga supruga Jean-Baptistea Thierryja (potomci su podjednako fascinirani tom vrstom zabave kao i otac), a Christopher i Jane bili su spriječeni drugim obavezama. Za tu je prigodu salon pretvoren u DVD projekcijsku dvoranu, gdje je prikazan izvrstan dvosatni dokumentarac uglednog američkog kritičara i filmaša Richarda Schickela “Charlie: Život i umjetnost Charlesa Chaplina”. Ipak, najzanimljivije je bilo tumarati prekrasnim velikim vrtom, koji je i Chaplin obožavao promatrati, sjedeći za lijepog vremena, ili prelistavajući knjige u njegovoj povelikoj knjižnici. U svojoj je autobiografiji “Moj život”, objavljenoj 1964., naglasio da ne voli Shakespearea, pa bardova djela tamo nećete pronaći: tu su zato sabrana djela Henryja Fieldinga i lorda Byrona, višetomna biografija Carla Sandburga o Abrahamu Lincolnu, knjige o klaunu Gorcku i znamenitom glumcu Edmundu Keanu, deseci svezaka engleskog satiričnog lista Punch, “Povijest engleskih kraljica” u deset knjiga, ali i “Propast Zapada” Oswalda Spenglera. Chaplin je bio strastveni čitač i njegova biblioteka dostatno svjedoči o raznovrsnosti interesa.

U uskim predvorjima ispunjenima novinarima bilo je teško kretati se, međutim, meta svih ponajprije je bila Geraldine. Vitka, dinamična i dobro raspoložena, zabavljala je prisutne zgodama koje nikad nećete naći u Chaplinovim biografijama (otkrila mi je da je njezin sin Shane oženjen Hrvaticom, Dalmatinkom, i da joj unuk govori hrvatski). Iako se 1966. već proslavila ulogom Tonje u “Doktoru Živagu” i imala bezbroj glumačkih ponuda, ni za što na svijetu nije htjela propustiti snimanje “Grofice iz Hong Konga”, posljednjeg očeva filma, u kojem su nastupali njezini glumački uzori Marlon Brando i Sophia Loren. Iako se tvrdi da se Brando tada svađao s Chaplinom, Geraldine objašnjava da su se dvije zvijezde borile za redateljevu naklonost, ružno podmećući jedna drugoj. Brando bi se nagnuo nad Sophiju da je poljubi i zatim zvao kozmetičarku da njegovoj partnerici ukloni dlačice iz nosa, dok bi glumica ujutro upozoravala šminkera da njezin partner ima prevelike podočnjake, vjerojatni rezultat noćnog pijanstva. Geraldine je posebno delikatan zadatak imala u hvaljenom biografskom filmu “Chaplin”, u kojem je glumila svoju baku, Chaplinovu majku: nekad uspješnu glumicu u vodviljima potkraj 19. stoljeća otpremili su u umobolnicu, a mali Chaplin i njegov brat Sidney završili su u okrutnom sirotištu iz kojeg su se jedva izvukli. Kad je postao slavan, Chaplin se pobrinuo za majku, no shizofrena dama se iz čista mira posipala mrvicama kruha i započinjala odnose sa sebi sličnim, poremećenim osobama. Na osnovu očevih tragikomičnih anegdota Geraldine je istkala vrlo uvjerljiv portret bake.

Michael Chaplin privlačio je pažnju iz drugog razloga. Kao tinejdžer nije trpio disciplinu u kući, kojom se moralo hodati u čarapama kako se ne bi smetalo oca u radu. Chaplin je, naime, smatrao da njegovi sinovi i kćeri trebaju iskoristiti sve što im pruža bogatstvo, koje on kao dječak nije imao, ali u radnom smislu: zahtijevao je dobre ocjene u školi i nudio im fakultete po vlastitom izboru. Neprestano u sukobu s ocem (kao 10-godišnjak glumio je jednu od glavnih uloga u Chaplinovu “Kralju u New Yorku”), sa 16 godina otišao je u London i tamo postao viđenim sudionikom društvene, modne i seksualne revolucije. Godine 1967., kad mu je bila tek dvadeseta, napisao je autobiografsku knjigu “Nisam mogao pušiti travu na livadi svog oca”. Sedamdesetih se smirio, ponovno zbližio s ocem, a nakon njegove i majčine smrti dugo vremena sam živio sa suprugom i petero djece u obiteljskoj vili. Dolores, Carmen i Kathleen, tri njegove kćeri, bave se glumom, manekenstvom i pjevanjem.

Josephine je direktorica Društva “Charles Chaplin” koje se brine za autorska prava opusa njezina oca. Prije tri godine tužila je izraelsku lutriju za milijun dolara, jer je neovlašteno koristila lik Skitnice, preodjenuvši nekog glumca u prepoznatljiv Chaplinov kostim. Tužena se strana izgovarala da je Skitnica postao javno dobro, no Društvo “Charles Chaplin” je bilo neumoljivo, ali se ipak zadovoljilo skromnijom svotom. Josephine je također imala zapaženih glumačkih nastupa, ali nerado govori o partizanskom spektaklu “Vrhovi Zelengore”, u kojem su je – kao u nekom vesternu – Nijemci vezali za stablo s Alainom Nouryjem. Nerado se sjeća i filma “Jack Trbosjek” schlock-majstora Jessa Franca, jer se u njemu potpuno razgolitila.

Eugene Chaplin danas jedini živi u obiteljskoj vili. Završio je školovanje za scenskog menadžera na Britanskoj kraljevskoj akademiji i ponajbolje iskusio kako ljudi znaju biti ljigavi kad netko tko se preziva Chaplin traži posao. Danas je on vrhunski tonski snimatelj, koji često koristi usluge obližnjeg studija u Montreuxu (nekad je pripadao grupi Queen). Surađivao je s Davidom Bowiejem i Rolling Stonesima, a producirao je i zapaženi mjuzikl “Smile”, zasnovan na Chaplinovim filmovima. Poput sestre Victorije, i on je opsjednut cirkusom, i upravo surađuje s poznatim švicarskim cirkusom Nock.

Chaplinovi su imali još jedan razlog da pozovu novinare u obiteljsku vilu. Godinama su zamjećivali kako im turisti neprestano virkaju kroz ogradu, ne bi li bolje vidjeli kuću u kojoj je 25 godina živio slavni Chaplin, a kako su troškovi održavanja vile poprilični, Michael se dosjetio da je pretvore u muzej očeva stvaralaštva. U njoj će okupiti kostime i predmete korištene u njegovim filmovima, uključiti u projekt i obližnju seosku kuću na imanju te tamo napraviti holografske prezentacije i evocirati staro nickleodeon kino. Investicija je poprilična, ali je Michael uvjeren da se trud isplati, budući da bi godišnje kroz te prostore moglo proći 400 tisuća turista. Na pitanje novinara, kako gledaju na to da se kuća u kojoj su odrasli, sa svim njihovim najintimnijim uspomenama, pretvori u turističke atrakciju, oni sliježu ramenima, tvrdeći da djelo i život njihova oca pripada svima. Uostalom, ako uspije, taj bi muzej njihovoj djeci mogao osigurati bezbrižan život, kakav su i Chaplinovi filmovi osigurali njima.

Inspiracija za “Lolitu”

Po nekim biografima, Chaplin je poslužio kao inspiracija Vladimiru Nabokovu za njegov kontroverzni roman “Lolita”. Mnoge Chaplinove ljubavne veze, naime, danas bi se mogle okrstiti kao pedofilske. Njegova prva supruga Mildred Harris imala je samo 16 godina kad se udala za 28-godišnjeg Charlieja, a Lita Gray, prvi odabir za glavnu ulogu u slavnoj “Potrazi za zlatom”, bila je još mlađa kad je upoznala Chaplina: ipak, udala se za njega tek u šesnaestoj. Treća supruga Paulette Godard bila je njegova najstarija izabranica: imala je već 19 godina kad joj je povjerio glavnu ulogu u “Modernim vremenima” i njihov je brak bio puno stabilniji nego prethodna dva, ali se raspao jer su oboje imali samostalne karijere.
Ljubav svog života, 17-godišnju Oonu O’Neill, Chaplin je upoznao kad su mu bile 53 godine. Brak je razbjesnio njezina oca, glasovitog dramatičara Eugenea O’Neilla, ali je Oona ipak dobro izabrala: Chaplin je o njoj bio potpuno ovisan i do smrti se pred svima mazio s njom kao zaljubljeni tinejdžer.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika