"Da sam sudjelovao u anketi i ja bih, kao njegov partizan od 1942., glasovao za Tita".ZANEMARENI MOHOROVIČIĆ

Sa zanimanjem sam pratio vašu anketu o najznačajnijem Hrvatu u povijesti, objavljenoj u Nacionalu br. 419. Očekivao sam prvo mjesto Josipu Brozu Titu. To se i obistinilo sa 2055 glasova, prema ishodu ankete objavljene u Nacionalu br. 425.
Da sam sudjelovao u anketi i ja bih, kao njegov partizan od 1942., glasovao za Tita. Godine 1941. zaratio se protiv Hitlera i Mussolinija, 1944. odupro se W. Churchillu koji je htio obnovu Kraljevine Jugoslavije s Petrom II. Karađorđevićem, a 1948. suprotstavio se Staljinu koji je htio Jugoslaviju kao sovjetsku republiku. Tito nije 1948. otišao u Bukurešt da se opravda pred Kominformbiroom, jer bi bio uhićen, kao što su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan 1671. otišli u Beč da se opravdaju, pa ih je car i kralj Leopold I. dao smaknuti.
Anketa je pokazala da čitatelji Nacionala znaju za Titove zasluge. Vama priznanje što ste ih na njih podsjetili u vrijeme kad bi neki htjeli da se zaborave.
No, ne pišem vam zato da vam to kažem, nego zato da vas upozorim na jedan propust. Od 100 najznačajnijih Hrvata niste predložili Andriju Mohorovičića (1857.?1936.), svjetski poznatog geofizičara, od 1892. do 1921. upravitelja Meteorološkog opservatorija na Griču u Zagrebu.
Drago Grdenić, akademik

TITO I TESLA ZASLUŽENO NA VRHU

Obradovala me vaša anketa (Nacional br. 425 od 6. siječnja) o najznačajnijim ličnostima u hrvatskoj povijesti, uključujući i intervju dr. Zorice Stipetić i obradu urednika Roberta Bajrušija, u smislu očitog stasanja hrvatskih građana u pravcu europskih kvaliteta ? trezvenog raspravljanja, bez ikakvih ograničenja, o svim pitanjima naše prošlosti, sadašnjosti i za sve sretnije budućnosti. Kako sam živo djelovao u toj “prošlosti” počevši od Prvog partizanskog odreda (Sisačkog) do Titova ambasadora na kraju radnog vijeka, dopustite mi da dopunim neke nedorečenosti i dodam još neke argumente za prvu dvojicu ? Tita i Teslu ? koji i po mom mišljenju to mjesto zaslužuju!
Na temu Titova “jugoslavenstva”, odnosno hrvatstva: vođenje mnogonacionalne zajednice bilo je moguće samo pod taktičkim naslovom “jugoslavenstva”, tako je, uostalom, svojedobno radio i čelnik Hrvatskog narodnog preporoda Ljudevit Gaj sa svojim “ilirizmom” i štokavskim narječjem, čak na štetu rođene kajkavštine ? također za dobro Hrvatske. Titov pak hrvatski “rukopis” kristalno je jasan ? i bez bezbrojnih velikosrpskih psovki ? prije svega iz činjenice osnivanja Komunističke stranke Hrvatske 1937. i glavnog njenog zadatka ? ukidanje velikosrpske hegemonije federalizacijom Jugoslavije s nepotrošivim pravom na samoodređenje.
Savezni Ustav SFRJ učvrstio je još više konfederalna naša prava, pa je nakon referenduma 1991. nadležna Badinterova komisija konstatirala ustavnost našeg osamostaljenja i zatim omogućila naše međunarodno priznanje i prihvat u UN.
Franjo Knebl, Zagreb

TITO JE UBIO MILIJUN JUGOSLAVENA

Ovih je dana izišla knjiga Statistics of Democide od Randolpha J. Rummela u kojoj stoji da je vaš skoro izabrani velikan Walter ? Tito u razdoblju od 1944. do 1965. pobio više od milijun svojih vlastitih građana, dakle vaših suboraca Jugoslavena. Da je u toj vašoj jugobalkanskoj anketi taj masovni ubojica izabran za ”... najvećeg Hrvata uopće…” govori sve o toj vašoj suludoj anketi i izboru tih nepokolebljivih Jugoslavena i njihovih indoktriniranih mozgova.
Rulji koja tog ratnog zlikovca i tvorca gulaga Golog otoka i drugih konc-logora, bira za velikana (kamoli hrvatskog!) nije mjesto u Europi nego na Staljinovu gulag-smetlištu.
Uz svako dobro u promoviranju vašeg zapadnog Balkana, vaših kumrovečkih pionira koji će demokratizirati našu Hrvatsku!? i hvalisanju tog vašeg (zlikovačkog) jugoslavenstva, Petar Jelečanin, jedan od milijuna preživjelih hrvatskih žrtava Titova jugoslavenskog fašističkog poretka.
Petar Jelečanin

TESLA NIJE HRVAT

Kao aktivan čitatelj ne samo srpskih medija nego i svih informativnih izvora iz bivše Jugoslavije (u to i Vi spadate), mogu reći da sam vrlo umjeren i neutralan. Imam privilegiju, pošto sam u Austriji, da s distance promatram razna zbivanja. Informativni kvaliteta se postiže ažurnosti i objektivnosti. Nažalost, u objektivnosti mali broj njih uspijeva, kako u Srbiji tako i kod Vas u Hrvatskoj. Najsvježiji primjer je izbor najvećeg Hrvata. Takve ankete i izbori su postali aktualni po cijeloj Evropi. Kao što su Nijemci, na primjer, u izbor uvrstili i Wolfganga Amadeusa Mocarta, inače Austrijanca, tako ste i Vi svrstali Teslu kao Hrvata. Činjenica je da se Tesla rodio u Smiljanu kod Like i da je to Hrvatska, ali isto tako da je sin Milutina, srpskog svećenika. To je upravo ta objektivnost na koju sam mislio. U svakom slučaju, to bi bilo jedno veliko priznanje koje bi trebalo obradovati i mene i ostale čitatelje, ali mislim da je prvenstveno važno ostati iskren i objektivan ( pogotovu u Vašem poslu), i da treba poštovati takvu ličnost kao što je Tesla i reći da je Srbin.
Uroš Miletić