"U Hrvatskoj se još osjećam kao gost, ali sam već vidio da Hrvati po temperamentu sliče Talijanima".Otkako je imenovan za predsjednika tročlane uprave konzorcija RTL Hrvatska, koji će početkom travnja početi emitirati program druge privatne televizijske postaje s nacionalnom koncesijom, Klaus Ebert sve više vremena provodi u državi. “U Hrvatskoj se još osjećam kao gost, ali sam već vidio da Hrvati po temperamentu sliče Talijanima. Volite puno pričati, imate odličnu kuhinju, ali televizijsko tržište vam je izazovnije od talijanskog”, rekao je. Ebert je jedan od iskusnijih menedžera njemačkog televizijskog diva RTL. Rođen je 12. kolovoza 1953. u Salzhausenu, a novinarstvom se počeo baviti sa 17 godina. Na početku je radio u dnevnim novinama, par godina na radijskim postajama, a potom kratko vrijeme u najvećem njemačkog TV magazinu. RTL ga je pozvao tijekom 1986.
Od tada je sudjelovao u nekoliko velikih RTL-ovih projekata. Bio je jedan od kreatora televizijskih postaja u Luksemburgu i Švicarskoj, a u Njemačkoj je od početka 90-ih bio čelnik RTL Norda. Nacional je s Ebertom razgovarao početkom prošlog tjedna. Iako RTL Hrvatska, kao dobitnik druge privatne nacionalne televizijske koncesije, još s državom nije bio potpisao ugovor o desetogodišnjoj koncesiji, Ebert zbog toga uopće nije bio zabrinut. U razgovoru za Nacional najavio je na koji način i s kojim ljudima RTL Hrvatska namjerava osvojiti televizijsko tržište. Osvrnuo se na konkurenciju, opisao svoju bogatu novinarsku karijeru, prokomentirao glasine da neki članovi konzorcija žele prodati svoje udjele, te ispričao kako je doživio oružani napad na suvlasnika Nove TV Ivana Ćaletu.

'Većina ljudi gleda televiziju zbog zabave i informacija. Zato će se informacije u budućnosti morati emitirati u zabavnijem obliku no danas' DOMAĆE SNAGE 'RTL je poznat po tome što svugdje gdje posluje zove ljude te zemlje da od početka sudjeluju u izradi programa. Zaposlit ćemo više od stotinu ljudi, ali uglavnom ćemo se oslanjati na vanjsku produkciju' HRVATSKI PROJEKT 'Projekt kojem ćemo posvetiti dosta pažnje bit će dnevna drama s radnjom u Hrvatskoj, hrvatskim glumcima, te koja će se u Hrvatskoj i proizvoditi'NACIONAL: Brine li vas što još niste potpisali ugovor o koncesiji, jer su se neki vaši konkurenti iz natječaja žalili na ispravnost? – Djelomično zbog nedavnih blagdana, a djelomično i zbog sezone skijaških godišnjih odmora, još nismo potpisali ugovor. Spremni smo za potpisivanje. Sredinom tjedna trebali bismo potpisati ugovor vezan uz odašiljače, a već smo zaključili sporazume s isporučiteljima dijela programa koji ćemo emitirati. Osim toga, već smo formirali i strukturu menedžmenta, kao i jezgru dijela ljudi koji će raditi u programskom dijelu. No još uvijek smo u procesu zapošljavanja ljudi. Uglavnom smo ispunili sve uvjete za početak emitiranja programa i nismo zabrinuti što formalnost potpisivanja ugovora o koncesiji još nismo završili. Nisam zabrinut ni zbog primjedbi konkurencije. Mislim da su svi uključeni u pripremu i provedbu tog natječaja napravili kvalitetan posao i zbog toga ubrzo očekujem potpisivanje ugovora.

NACIONAL: Kakvi su vam prvi utisci o Hrvatskoj i njenom medijskom tržištu, posebice o marketinškom dijelu tržišta? – Taj dio je vrlo zanimljiv. Hrvatska je malo tržište, ali ima veliki potencijal koji smo prepoznali i odlučili se natjecati za koncesiju koju smo i osvojili. Hrvati su prijateljski raspoloženi i ponosni. Vrlo brzo sam uvidio da su Hrvati vrlo slični Talijanima, jer jako vole pričati. Hrvatska je blizu Italiji i to je logično. Talijani su također vrlo temperamentni, vole razgovarati i imaju odličnu kuhinju. No mislim da na hrvatskom tržištu imamo puno veće perspektive, jer nije tako konfuzno kao talijansko.

NACIONAL: Zašto mislite da je talijansko tržište konfuzno i da je situacija u Hrvatskoj bolja? – U Italiji je tržište veće, ali su mediji uglavnom u vlasništvu Berlusconija. U Hrvatskoj imamo dobru konkurenciju, posebice HRT. Ozračje je stimulativno, a ni Nova TV nije za podcijeniti. Konkurenciju ni u kojem slučaju ne smijemo podcjenjivati. Za razliku od Italije, u Hrvatskoj postoje veće i realnije šanse ući na tržište, oformiti medijsku kompaniju i krenuti u korektnu tržišnu utakmicu. Utoliko je i Hrvatska puno bliža Europskoj uniji nego što sam prije dolaska i mogao pomisliti. Neke standarde EU, bar na mom području, Hrvatska je već dostigla i za mene je to bilo izuzetno ugodno iznenađenje. Hrvatska je u marketinškom smislu malo tržište, ali sigurno ima mjesta za tri dobre nacionalne televizije, ali i za još vjerojatno dvije manje, koje bi trebale imati ulogu igrača iz drugog plana. Uglavnom smo zadovoljni sa svim što smo zatekli, a posebno smo zadovoljni sastavom konzorcija, jer se u njemu nalaze neke od najboljih hrvatskih kompanija.

NACIONAL: Što točno očekujete od partnera iz konzorcija? Očekujete li da aktivno sudjeluju u kreiranju programa iako većina njih nema nikakvog iskustva, ili očekujete da samo investiraju novac i očekuju zaradu? – Možda bi bilo bolje pitati njih. Međutim, stekao sam dojam da nisu odlučili sudjelovati u konzorciju samo da bi uložili novac i očekivali prihode. Mislim da su itekako zainteresirani za formiranje novih tržišnih marki i vrlo su ambiciozno krenuli u pripreme za početak emitiranja. To nas jako veseli. Drago mi je što mogu surađivati i sa sposobnim, mladim poduzetnicima kao što je, primjerice, Emil Tedeschi. On nije jedini koji zajedno s nama želi kreirati nešto novo i to ga uzbuđuje.

NACIONAL: Nedavno ste putem oglasa u dnevnim novinama tražili novinare, što je u Hrvatskoj prilično rijetka pojava. Je li to uobičajeni način na koji se ekipirate kada ulazite na nova tržišta i kakve i koliko novinara namjeravate zaposliti? – To je za nas normalan i uobičajeni način zapošljavanja, ali nije jedini koji primjenjujemo. Primjerice, to smo uradili i kada sam sudjelovao u formiranju naše televizijske postaje u Švicarskoj. Osim toga, naš programski direktor također traži mlade i ambiciozne ljude. Vjerujem da u Hrvatskoj ima puno mladih i talentiranih ljudi koji se mogu i trebaju pronaći. Ponekad su mladi i talentirani ljudi, posebno studenti, sramežljivi i čekaju. Ljudi koji su voljni dostaviti svoje životopise uglavnom su stariji i iskusniji, iza sebe imaju više projekata, a najčešće su i profesionalno angažirani. Trebamo svježe ideje kako bismo iznašli i novi način za rad programa. To se dobrim dijelom odnosi na vijesti. Dobar učitelj treba imati i dobre učenike i bez njih ni učitelj nikada ne bi mogao iskazati svoje kvalitete. Utoliko ćemo se mi kao učitelji okrenuti mladim ljudima s novim idejama. Imamo iskustvo, ali ne znamo dovoljno kakav je puls na različitim razinama realnog života. Bili bismo doista prestari kada ne bismo od mladih ljudi tražili da unesu taj duh u naš program. Na RTL-u smo uvijek tako stvarali informativni program i te su metode najviše zaslužne za naš tržišni uspjeh.

NACIONAL: Uspijevate li uvijek tim metodama pronaći dovoljno kvalitetnih i mladih ljudi? – Apsolutno uvijek. Ponekad proces zna potrajati, znaju se potkrasti i greške, ali znamo ih brzo ispraviti i na koncu rezultat uvijek bude dobar. Toleriramo greške, brzo ih detektiramo i koristimo naše iskustvo kako bismo ljude što brže i bolje profesionalno formirali. To činimo godinama i tome svjedočim od 1986., kada sam u Luksemburgu počeo raditi za RTL. Ne bih htio zvučati arogantno i želim istaći da se u Hrvatskoj osjećam prije svega kao gost. Drago mi je što sam u poziciji da mogu pozvati mlade ljude na surađuju kako bismo razmijenili iskustva na obostrano zadovoljstvo.

NACIONAL: Kako ste 1986. počeli raditi za RTL i što ste radili prije toga? – Počeo sam profesionalnu karijeru kao novinar prije dosta godina. U dobi sam kada ne bih mogao točno reći od kada sam novinar. Prvo sam radio za dnevne novine, zatim na radijskim postajama i na koncu za najveći TV magazin u Njemačkoj. Taj zadnji posao trajao je jako kratko, jer sam ubrzo dobio poziv RTL-a da im pomognem u formiranju televizijske postaje u Luksemburgu. Načelno sam pristao, ali ih i pitao zašto bih to trebao učiniti, nude li puno novca ili nešto drugo. Rekli su da ne nude ništa posebno, već da me zovu da im pomognem osnovati novu televizijsku postaju, koju su namjeravali izgraditi na posve novim programskim temeljima. Prihvatio sam izazov, jer tada o televiziji nisam znao puno. S nekim ljudima s kojima sam tada surađivao surađujem i danas. Ubrzo su me pozvali natrag u Njemačku, gdje sam se trebao pobrinuti o poslovanju pojedinih tamošnjih lokalnih televizija. Riječ je o tri televizije koje i danas emitiraju cjelodnevni informativni program. Potom sam bio odgovoran za kompletnu mrežu vijesti u Njemačkoj. Dakle, uglavnom sam se bavio informativnim programom. Godine 1992. bio sam imenovan za prvog čovjeka RTL Norda u Njemačkoj. Zatim su me pozvali da oformim televizijsku postaju u Švicarskoj, gdje sam i danas član nadzornog odbora.

NACIONAL: U najvećem dijelu karijere bili ste izravno angažirani u informativnom programu. Znači li to da bi RTL Hrvatska mogao programski profil uglavnom bazirati na informativnom programu? Možete li nam točno otkriti kako će izgledati neki od vaših projekata? – Osim o informativnom programu, stekao sam tijekom karijere i dosta spoznaja o funkcioniranju vrhunskog menedžmenta, ali i o televiziji općenito. Utoliko će naša postaja u Hrvatskoj biti orijentirana na vrlo različite programske projekte, od kojih će informativni program imati značajan, ali ne i presudan dio. Posebno ćemo biti orijentirani prema zabavnom programu. Pokušat ćemo programom promijeniti navike postojećih televizijskih postaja. Gledateljima ćemo priuštiti brojna ugodna iznenađenja, a jedno od posebnih spremamo za Uskrs. Jedan od projekta kojem ćemo posvetiti dosta pažnje bit će drama s radnjom u Hrvatskoj, hrvatskim glumcima, a i proizvodit će se u državi. Samo u tom projektu bit će uključeno oko 180 ljudi iz Hrvatske. To je programski dio koji je ujedno i fascinantan i izazovan, a posebno mi je drago što ću ga raditi s Hrvatima na novom tržištu. Posebnu pažnju posvetit ćemo i onome po čemu je RTL poznat, a to su Event TV projekti i reality show programi. Već sada smo jako dobro primljeni i nadamo se dobrim programskim rezultatima. RTL je poznat po tome što svugdje gdje posluje zove domaće ljude da od početka sudjeluju u izradi programa. Nažalost ne govorim hrvatski jezik, ali mi je zato još izazovnije saznati što Hrvati planiraju s nama raditi. Sve programske adute sigurno nećemo ispucati u prvim tjednima programa. Neki će se projekti razvijati nešto lakše. Bit ćemo spremni za emitiranje u zadanom roku. Zaposlit ćemo više od stotinu ljudi, ali ćemo se uglavnom oslanjati na vanjsku produkciju. Najveće projekte radit ćemo upravo na tom principu.

NACIONAL: Kako vidite ulogu televizije u budućnosti? – Televizija postaje sve važnija na području zabave. No to ne znači da ćemo zanemariti informativni segment. Vijesti ćemo raditi u nešto drugačijem obliku: koristit će ljudima u svakodnevnom životu i neće biti samo gole informacije, ili izvještaji s tiskovnih konferencija. Zabava i informacije su prva dva razloga zbog kojih većina ljudi gleda televiziju. To je uloga koju će televizija u budućnosti imati u još izraženijem obliku. Čak će se i informacije u budućnosti morati emitirati u zabavnijem obliku nego što se to čini danas. Slično je i s tiskanim magazinima: bez dobrih fotografija, naslova i opreme teksta, nitko ih neće kupiti jer nisu zanimljivi ni zabavni.

NACIONAL: Imate li namjeru razinom svojih vijesti neizravno utjecati i na kulturu i kvalitetu političke komunikacije u Hrvatskoj? – To nije naša zadaća. U Hrvatskoj nikoga nećemo poučavati, niti imamo ambicije mijenjati nečije političko ponašanje. Točno znamo što hoćemo u informativnom programu i kakve reakcije želimo izazvati. No to nema veze s politikom, već s ukusom gledatelja koje zanimljivošću programa želimo privući.

NACIONAL: Jeste li pronašli objekt gdje ćete biti smješteni i možete li otkriti gdje će se nalaziti? – Pronašli smo zgradu i trenutno smo pred zaključenjem ugovora a o tome odlučuje nadzorni odbor. Dok se sve formalno ne provede, ne mogu otkriti gdje će se nalaziti sjedište.

NACIONAL: Tko od konkurencije treba više brinuti zbog vašeg ulaska na televizijsko tržište u Hrvatskoj? – Moja je impresija da HRT zbog nas nije zabrinut. No svakako su svjesni da ćemo uskoro biti prisutni i ponašaju se profesionalno. Mislim da se pripremaju za tržišnu utakmicu u kojoj nisu bez aduta. Prvi program im je prilično dobar. Imaju zanimljive serije, informativni program nalik onomu na njemačkim državnim televizijama? Naše će vijesti biti posve različite, ali siguran sam da će se znati prilagoditi izazovu koji ćemo postaviti. Možda bi na Novoj TV trebali biti nešto više zabrinuti.

NACIONAL: Jeste li se kao televizijski profesionalac zabrinuli kada je Ivana Ćaletu, jednog od suvlasnika Nove TV, nedavno ranio profesionalni ubojica? Kako komentirate taj incident? – Čuo sam za taj događaj. Poslali smo Ćaleti u bolnicu cvijeće i pozdrave. Nije mi poznata pozadina tog napada, koji me zabrinuo. Međutim, incident nikako ne mijenja opću sliku koju sam izgradio o hrvatskom medijskom tržištu. Ponekad se i u nekim dijelovima Njemačke znaju dogoditi slični incidenti. Tako nešto se znalo dogoditi i u Hamburgu, ali zbog toga nisam promijenio mišljenje o cijelom gradu. Unatoč tom napadu, ne vjerujem da bi me netko ustrijelio zbog posla koji ću raditi u Hrvatskoj.

NACIONAL: Neslužbeno se moglo doznati da neki članovi vašeg konzorcija žele prodati svoje udjele. Kako to komentirate? – I ja sam čuo slične glasine, ali nemam nikakvih konkretnih informacija. Već sam rekao da su Hrvati prilično razgovorljivi. U Hrvatskoj se doista može čuti svašta, ali u ocjeni nekih neslužbenih vijesti treba biti prilično oprezan.

Biografija
TRI I POL DESETLJEĆA NOVINARSKOG STAŽA

RTL JE NAJVEĆA EUROPSKA TELEVIZIJA
RTL Grupa najveća je europska televizijska kuća, koja je u vlasništvu medijskog koncerna Bertelsmann. Taj koncern je 1835. osnovao Carl Bertelsmann, a do danas se razvio u jednu od najvećih i najutjecajnijih svjetskih privatnih medijskih kompanija. Danas koncern zapošljava gotovo 60 tisuća ljudi u 300 kompanija u 40 zemalja svijeta. Bertelsmann koncern objavljuje i distribuira magazine, novine i knjige, upravlja glazbenim i filmskim kompanijama, te radijskim i TV mrežama.
Koncern RTL Hrvatska odnedavna je dobitnik druge hrvatske nacionalne televizijske koncesije. Zahvaljujući toj koncesiji Bertelsmannova RTL Grupa bi od početka travnja na velika vrata trebala ući i na hrvatsko medijsko tržište, što je po prvi puta od osnutka hrvatske države u Hrvatskoj istinski otvorilo tržište elektronskih medija.