Objavljeno u Nacionalu br. 429, 2004-02-03

Autor: Maroje Mihovilović

NAJVEĆI PUTNIČKI BROD NA SVIJETU

'Queen Mary 2': povratak velikih luksuznih prekooceanskih brodova

S porinućem broda 'Queen Mary 2', najvećeg putničkog broda u povijesti, prekooceanska plovidba vratila se u staru epohu: osim za luksuzna krstarenja, sve je više zainteresiranih za prelaženje Atlantika brodom, bilo radi udobnosti ili zbog straha od letenja

Nakon uspješnog prvog putovanja preko Atlantika, Queen Mary 2 naveliko privlači najzahtjevniju svjetsku klijentelu, koja može platiti aranžmane krstarenja čije cijene sežu i preko 30 tisuća eura.Nakon uspješnog prvog putovanja preko Atlantika, Queen Mary 2 naveliko privlači najzahtjevniju svjetsku klijentelu, koja može platiti aranžmane krstarenja čije cijene sežu i preko 30 tisuća eura.Najveći ikad izgrađeni putnički brod Queen Mary 2 prošlog je tjedna isplovio na svoje prvo karipsko krstarenje. Nakon uspješnog prvog putovanja preko Atlantika, Queen Mary 2 naveliko privlači najzahtjevniju svjetsku klijentelu, koja može platiti aranžmane krstarenja čije cijene sežu i preko 30 tisuća eura. Uređen u stilu najslavnijih dana britanskog carstva, ali opremljen najsuvremenijom kompjutoriziranom opremom za navigaciju, sigurnost i zaštitu okoliša, Queen Mary 2 veliki je poslovni uspjeh za svoje vlasnike, jer su
prva krstarenja sasvim rasprodana.

Brod je porinut u francuskoj luci St. Nazaire. Predan je vlasnicima – slavnoj brodarskoj kompaniji “Cunard”, specijaliziranoj za putnički prijevoz i krstarenje – kao najveći ikada izgrađeni putnički brod, težak 150.000 tona. Riječ je o velikom događaju za svjetsko brodarstvo jer taj brod, tvrde stručnjaci, nagovještava novo dobro razdoblje za velike brodove, kakvi su nekada gospodarili svjetskim morima. Brod Queen Mary 2 nastavlja tradiciju velikih prekooceanskih brodova, kakvi su bili Queen Mary, Queen Elizabeth, United States te oni stariji Lusitania, Aquitanie, Mauritania, Normandie i brojni drugi slavni brodovi, od kojih su se mnogi više od jednog stoljeća natjecali i za prestižnu nagradu u brodarstvu, za Plavu vrpcu, što bi je dobivao brod koji bi najbrže preplovio Atlantik.

Brod Queen Mary 2 dugačak je 345 metara a visok 72, kao 20-katni neboder. Brod je 30 metara duži od visine slavnog pariškog Eiffelovog tornja. Ima šest restorana, 14 barova, golemu biblioteku, kazalište, nekoliko bazena, kasino i disko, a moći će primiti 2600 putnika. Na njegovom dovršetku radilo je u brodogradilištu u St. Nazaireu oko 3500 radnika. Zaplovio je prije nekoliko mjeseci i u međuvremenu bio na dvije probne plovidbe. Nakon što su ga preuzeli vlasnici, posada koja će upravljati brodom u sljedećem razdoblju zaplovila je prema pučini Atlantika da se što bolje upozna s njim. Prvih dana siječnja uplovit će u englesku luku Southampton, gdje će ga krstiti britanska kraljica Elizabeta II. Potom će zaploviti na svoje prvo putovanje iz engleske luke Southampton za Fort Lauderdale na obali američke savezne države Floride.

Na početku se vlasnik, kompanija “Cunard”, namjerava brodom koristiti za luksuzni prijelaz Atlantika, no kasnije su predviđena i druga putovanja. Brod za oko 20.000 tona nadmašuje dosad najveće brodove za krstarenje klase Voyager, što ih posjeduje kompanija “Royal Caribbean Cruises”. Prijelaz Atlantika brodom stajat će od oko 1000 eura do 30.000 eura za putnike koji žele posebno otmjen i luksuzan smještaj u apartmanima s privatnim gimnastičkim dvoranama i osobnom sobarskom službom. Brod će zamijeniti dosadašnji najveći brod iz flote kompanije “Cunard” Queen Elizabeth 2, koji je dosad prevozio putnike preko Atlantika, a sada će služiti prije svega za krstarenje.

Ovim se obnavlja jednom slavno razdoblje svjetskog brodarstva, koje je započelo sredinom 19. stoljeća a prekinuto sredinom 20. stoljeća. Prvi veliki prekooceanski brodovi počeli su se graditi prije 150 godina, u vrijeme kada su se Sjedinjene Države počele naglo razvijati pa su mnogi Europljani željeli započeti novi život u Novom svijetu te je stoga porasla potreba za brzim i masovnim prekoatlantskim prijevozom. U drugoj polovini 19. stoljeća izgrađeni su prvi veliki željezni parobrodi za prijevoz velikog broja putnika, a vrhunac prve faze izgradnje velikih brodova bila je prva prekooceanska plovidba Titanica, najvećeg broda svojeg doba, koja je tragično završila nakon sudara broda s ledenjakom 1912.

Prvi svjetski rat prekinuo je ekspanziju prekooceanskog brodovlja, ali je između dva svjetska rata potreba za velikim brodovima za prijevoz putnika – u oba smjera – ponovno porasla. Stoga je velika brodarska kompanija “Cunard” odlučila proširiti svoju već i tako veliku predratnu flotu iznimnim brodom, koji je dobio ime Queen Mary. Brod je izgrađen u New Yorku, bio je dug 300 metara, imao je 80.000 tona i brzinu od 29 čvorova. Zaplovio je 1934. i ušao u službu 1936. Brod Queen Mary 1936. je prvi put oborio brzinski rekord u prijelazu Atlantika, a 1938. godine i drugi put, prešavši ga za tri dana, 20 sati i 42 minute. Brod je nakon ulaska u službu tri godine prevozio putnike preko Atlantika, no to je prestalo u rujnu 1939. s izbijanjem svjetskog rata, koji ga je zatekao u New Yorku.

Britansko ministarstvo rekviriralo je brod te je odlučeno da se u New Yorku preuredi u brod za prijevoz vojske, kao što je to odlučeno za još tri broda kompanije “Cunard”, za Mauritaniju, Normandie i njen najmoderniji brod Queen Elizabeth. Brod Queen Elizabeth bio je sestrinski brod broda Queen Mary. Kompanija “Cunard” naručila ga je sredinom 30-ih godina u istom američkom brodogradilištu gdje je izgrađen i brod Queen Mary, kojem je Queen Elizabeth bio vrlo sličan. Imao je također 300 metara duljine, 83.000 tona, ali je bio nešto luksuzniji i viši. Kada je izbio Drugi svjetski rat, brod još nije ni ušao u službu, pa je smjesta u SAD-u prerađen u brod za prijevoz vojske. Ta dva broda, koje su u brodarskim krugovima nazivali “dvije kraljice”, mogla su ukrcati po 10.000 vojnika.

Queen Mary i Queen Elizabeth obavili su za Drugog svjetskog rata golem posao za saveznike jer su zajedno prevezli preko milijun vojnika iz SAD-a, Kanade i Australije u ratne zone, te velik broj ratnih zarobljenika iz ratnih zona u pozadinu. Godine 1943. pojavili su se čak i planovi da budu pregrađeni u nosače aviona, ali to nije urađeno upravo zato što su bili neophodni za brzi prijevoz golemog broja vojnika na svjetska bojišta. Brodovi su vraćeni “Cunardu” te su se našli u civilnoj službi tek nakon što je završena demobilizacija vojske s bojišta, jer su do 1947. vojnike koje su do tada vozili na bojište, sada vozili s bojišta kućama.

Queen Mary i Queen Elizabeth tada su ponovno preuređeni za primanje civilnih putnika te su preuzeli posao za koji su bili izgrađeni, prijevoz putnika preko Atlantika. Četrdesetih i pedesetih godina posao je išao sjajno pa su još neki brodovi u to vrijeme bili uvedeni u službu, na primjer United States, koji je zaplovio 1952. i te godine ploveći 38 čvorova na sat oborio rekord u brzini prelaska Atlantika, prešavši ga za tri dana, 10 sati i 40 minuta. Taj rekord – za velike brodove – drži i danas. United States bio je u službi do 1969., kada je ukotvljen u jednoj američkoj luci.

U međuvremenu su prekooceanski brodovi dobili sasvim novu konkurenciju, avione. Kada su u službu ušli mlazni putnički avioni, koji su bez teškoća mogli preletjeti Atlantik, brodski putnički prijevoz počeo je naglo opadati, što su osjetili svi brodari, pa tako i “Cunard”. Queen Mary povučen je iz službe 1967. kada ga je “Cunard” prodao kalifornijskom gradu Long Beachu, koji je brod ukotvio u svojoj luci gdje služi kao hotel, kasino i konferencijski centar. Queen Elizabeth je posljednji put preplovio Atlantik 1968., a tada je prodan jednom američkom poduzetniku da služi na Floridi kao hotel i zabavište. No već nakon godinu dana vidjelo se da brod u tom svojstvu nije profitabilan pa je preprodan jednom hongkonškom bogatašu, koji ga je namjeravao u Hong Kongu pretvoriti u ploveće sveučilište. Brod je stigao u Hong Kong, ali je 1973. u brodogradilištu gdje su ga preuređivali potpuno izgorio u podmetnutom požaru, nakon čega je njegova olupina poslana u rezalište.

Unatoč propasti transatlantskog prijevoza “Cunard” nije napustio brodarski biznis, nego se samo preorijentirao na novi vid tog posla. Umjesto da prevozi što veći broj putnika preko Atlantika, “Cunard” se odlučio početi baviti organiziranjem krstarenja, koja su postala iznimno popularna među bogatijom klijentelom, posebno u SAD-u. Za te potrebe u međuvremenu je izgrađen novi brod.

Upravo u vrijeme kada su brodovi Queen Mary i Queen Elizabeth povlačeni iz službe, u službu je ušao brod Queen Elizabeth 2, najluksuzniji putnički brod svojeg vremena namijenjen prije svega krstarenju. Brod je bio nešto manji od spomenuta dva broda, imao je 65.000 tona, bio je dug 270 metara, ali je za 2000 putnika, koliko ih je ukrcavao, pružao izvanredni komfor. Brod je zaplovio 1967. te dvije godine kasnije ušao u službu, kombinirajući prijevoz s komforom i razonodom.

Iako je brod često plovio po Karibima, Pacifiku, prevozeći putnike od jednog do drugog atraktivnog ljetovališta ili povijesnog grada, ponovno je počeo obavljati i nekadašnju funkciju “Cunardovih” brodova, prevozio je putnike i preko Atlantika. Pokazalo se, naime, da i za ovu vrstu plovidbe postoji interes, i to kod ljudi koji su bili voljni platiti dosta novca da pređu iz SAD-a u Evropu ili obratno na komforan, luksuzan način bez žurbe, ali i kod onih koji se – plaše aviona.

Zanimanje i za krstarenje i za ovu vrstu transatlantskog prijevoza naveo je – napokon – “Cunard” da uđe i u najnoviju investiciju, u nabavu novog superluksuznog prekooceanskog broda Queen Mary 2, koji je upravo ušao u službu. Brod ima posadu od 1253 osobe, i prima – u punom luksuzu – oko 2600 putnika. Ima 1300 kabina, među ostalima i četiri kraljevska apartmana, te šest iznimno luksuzno uređenih apartmana na mansardi broda. Kada u travnju sljedeće godine Queen Mary 2 preuzme od broda Queen Elizabeth 2 i stalnu liniju preko Atlantika, to će biti popraćeno velikim spektaklom: dva će broda zajedno ploviti od Southamptona do New Yorka i natrag.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika