Objavljeno u Nacionalu br. 437, 2004-03-30

Autor: Maroje Mihovilović

AFERA S ANTISEMITIZMOM U 'PASIJI'

Gibson za pomirenje nudi vestern o židovskoj povijesti

Vrlo unosan film 'Pasija', redatelja i producenta Mela Gibsona, o posljednjim satima života Isusa Krista, izazvao je žestoke reakcije među Židovima i Francuzima zbog navodnih antisemitskih poruka: sada autor filma želi izgladiti odnose sa Židovima na vrlo neobičan način

Pojedini francuski distributeri boje se da bi Gibsonov film mogao u Francuskoj imati neželjene posljedice.Pojedini francuski distributeri boje se da bi Gibsonov film mogao u Francuskoj imati neželjene posljedice.Film “Pasija” australskog glumca i redatelja Mela Gibsona već četiri tjedna prikazuje se u SAD-u. Dosad je zaradio više od 300 milijuna dolara, samo prvog vikenda više od 120 milijuna. Taj filmski prikaz posljednjih 12 sati Isusa Krista izazivao je kontroverze i prije nego što se počeo prikazivati, prije dva tjedna u Britaniji, a ovih dana i u drugim europskim zemljama, pa i u Francuskoj, iako su francuski distributeri, bojkotirali taj film, optužujući ga za antisemitizam, pa čak i fašizam. Bojkot je prekinula nova distributerska kuća “Quinta” bogatog Tunižanina Taraka Ben Ammara koja će distribuirati film u 480 francuskih kina.

Francuski distributeri objasnili su da će pričekati kako će film proći u drugim europskim zemljama i tek tada odlučiti hoće li ga preuzeti te da se tako ponašaju iz vjerskih i političkih razloga. Neki su izjavili da taj očito vrlo komercijalan film ne žele prikazati u Francuskoj kako “ne bi izazivali antisemitizam”. Za američki filmski list Hollywood Reporter francuski je distributer Marin Karmitz izjavio: “Odbijam staviti taj film u svoju mrežu kinematografa. Uvijek sam se borio protiv fašizma upravo svojom politikom distribuiranja filmova. Za mene je Gibsonov film fašistička propaganda, on nasilje i barbarstvo pretvara u spektakl. Dva sata gledate čovjeka kako ga muče i ništa drugo. Taj film iskrivljuje povijest. A način na koji su prikazani Židovi antisemitski je i to je treći element fašističke ideologije tog filma.”

Pojedini francuski distributeri boje se da bi Gibsonov film mogao u Francuskoj imati neželjene posljedice. Poznato je da je Gibson od samog početka rada na tom filmu bio optuživan da će prikazati Židove kao krivce za Kristovu smrt. U SAD se stoga i prije snimanja rasplamsala javna polemika pa je Gibson, da umiri židovsku zajednicu, ranu verziju scenarija dao na procjenu komisiji sastavljenoj od katoličkih i židovskih stručnjaka, zbog čijih je prigovora pristao na neke preinake u scenariju i montaži. Izbacio je neke scene u kojima su Židovi prikazani kao oni koji su tražili Kristovo smaknuće i brutalno postupali prema njemu dok je bio vođen da bude razapet. Prema tvrdnjama nekih židovskih predstavnika, te preinake nisu bile dovoljne.

Da bi vidio kakve će reakcije njegov film izazvati, Gibson je prije službene premijere organizirao projekcije za razne kategorije gledatelja. U SAD-u su održane i projekcije za vjernike, koji su na njih dolazili u organizaciji lokalnih crkava. Film je upravo kod tih gledatelja izazvao posebno snažne emocije, jer ga većina njih i nije gledala kao umjetničko djelo nego kao izravan vjerski sadržaj. Neke su pretprojekcije održane i u Britaniji, a predstavnici tamošnje židovske zajednice prosvjedovali su protiv prikaza Židova, tvrdeći da će film izazivati antižidovske osjećaje. I u Britaniji je većina onih koji su vidjeli film na pretpremijeri bila vrlo zadovoljna filmom.

Sve su to pažljivo pratili u Francuskoj i to bio i razlog te prvotne neobične odluke francuskih filmskih distributera da film ? barem zasad ? ne prikažu u Francuskoj, iako bi sigurno imao mnogo gledatelja pa bi mnogo zaradili. Štoviše, francuski distributeri nisu film htjeli ni pogledati, iako su bili pozivani. Jedan je od njih za francusku novinsku agenciju AFP izjavio da “ne žele biti na strani onih koji potiču antisemitizam”. Podsjetio je da ovo nije prvi put da se francuski filmski distributeri tako ponašaju. Bili su vrlo oprezni prije distribuiranja filma ”Život je lijep” Roberta Benignija, komediji o nacističkom logoru za uništavanje Židova, ali je ipak distribuiran kad su se uvjerili da je human i da osuđuje holokaust. Kako je taj distributer rekao: “Već u Francuskoj ima previše antisemitskog smeća da bismo si mogli dopustiti da ovim filmom dolijevamo ulje na vatru.”

Takav prvotni stav francuskih distributera u nekim intelektualnim krugovima nailazio je na odobravanje. Lijevi francuski dnevnik Liberation kritizirao je Gibsona da ”širi šiitsku verziju kršćanstva utopljenu u krv i patnju, koja Kristovu poruku svodi samo na njegovu mučeničku smrt”. Francuske su novine i prije mnogo pisale o kontroverznim Gibsonovim stavovima, podsjetile da je njegov otac otvoreni antisemit, koji javno niječe holokaust. Doduše, Gibson se ogradio od oca i više puta govorio o holokaustu kao o “zločinu monumentalnih razmjera”.

Francuski politički i intelektualni krugovi posebno su osjetljivi na antisemitizam u posljednje vrijeme jer se u Francuskoj povećao broj antisemitskih incidenata. U samo dvije godine bilo ih je 1500. Uništena su neka židovska groblja, bilo je napada zapaljivim bombama na sinagoge i židovske škole, a antižidovske stavove iznose ne samo francuski desničari nego i neki predstavnici sve veće muslimanske zajednice u Francuskoj. Neki francuski nastavnici u školama s mnogo muslimanske djece tvrde da imaju problema kad predaju o holokaustu. Zbog svega toga francuska je policija lani osnovala odjel za borbu protiv antisemitizma.

Francuski katolici bili su ogorčeni jer je tjednima bilo blokirano prikazivanje Gibsonova filma u Francuskoj. Sada je tu neformalnu cenzuru razbio Ben Ammar, koji je prije početka opće distribucije organizirao pretpremijere za razne kategorije gledatelja. Vjernici su i u Francuskoj bili oduševljeni, visoki predstavnici Katoličke crkve ocijenili su ga pozitivno, dok su predstavnici židovske zajednice bili vrlo suzdržani. Ben Ammar ovako je objasnio zašto je odlučio prikazati film: “Kad sam prvi put vidio film, obuzeli su me plemeniti osjećaji, jer rječito govori što je Krist pretrpio u posljednjim trenucima. Taj snažan film uopće nije antisemitski.”

U francuskim distributerskim krugovima tvrdi se da Ben Ammar distribuira Gibsonov film kako bi dobro zaradio i u katoličkoj Francuskoj. Iskustva iz drugih zemalja govore da će i u Francuskoj film dobro proći kao i drugdje, donoseći novac svakome tko je sudjelovao u njegovu stvaranju, marketingu i distribuciji, a ponajviše samom Gibsonu.

Ovih su dana filmski financijski stručnjaci, na temelju početnog uspjeha u SAD-u i drugim zemljama procijenili koliko bi film mogao donijeti novca. Prema tim procjenama film će u američkim kinima zaraditi između 450 i 500 milijuna dolara, a možda i više. Odnedavno američki distributeri velike filmske hitove šalju u što više kina odjednom, tako da najviše zarade u prvom tjednu, a nakon nekoliko tjedana film prestaje igrati.

S Gibsonovim je filmom sasvim drukčije. Na prvom mjestu pretekao ga je horor “Dawn of the Dead”, ali gledanost će se održati i sljedećih tjedana zahvaljujući medijskoj i usmenoj propagandi, kao i sadašnjem uskrsnom razdoblju s kojim je tematika filma tijesno povezana.

U SAD-u postoji stalna filmska publika, ljudi koji redovito odlaze u kino. Ali Gibsonov film otišli su gledati i mnogi koji inače nikad ne idu u kino, i to iz vjerskih, a ne i umjetničkih razloga, tako da je taj film proširio gledateljsku populaciju.

Američki filmski spektakli obično u inozemstvu zarade dvostruko više nego u SAD-u. “Titanic” je u SAD-u zaradio 600 milijuna dolara a u inozemstvu još 1,2 milijarde. Očekuje se da bi “Pasija” u inozemstvu u kinima mogla zaraditi oko 800 milijuna dolara, možda i više bude li gledanost filma velika u zemljama kršćanske tradicije, posebno u Europi i katoličkoj Južnoj Americi. Treba dodati i zarade u videotekama, koje se procjenjuju na 300 milijuna dolara, a još toliko moglo bi se zaraditi od prodaje DVD-a i videovrpca.

Ne bi se trebalo čuditi ako film ukupno zaradi 2 milijarde dolara. Oko 40 posto tog novca moglo bi pripasti kompaniji “Icon Films” kojoj je Mel Gibson suvlasnik. Zato što na početku nije mogao pronaći financijere za svoj projekt Gibson je preko te tvrtke u snimanje uložio vlastitih 30 milijuna dolara, što se tada smatralo vrlo rizičnim ulaganjem. Kompanija je sigurno imala i dvostruko veće troškove za marketing, nešto će potrošiti i za proizvodnju DVD-a, ali će zaraditi golem novac, a vjeruje se da će se Gibson obogatiti za 300 milijuna dolara.

Zlobnici već primjećuju da Gibsona nije motivirala samo želja da snimi priču o Kristu, koja ga nadahnjuje u njegovoj vjeri, nego i da zaradi. Drugi ga brane i hvale, videći samo njegov vjerski angažman. Iz kršćanskih crkvenih krugova nema ozbiljnih primjedaba, samu pojavu tog filma neki od njih smatraju važnim datumom u novijoj povijesti crkve, jer Gibsonov film ? kao malo što u posljednje vrijeme ? pridonosi širenju vjere. U SAD-u i Britaniji svećenici organizirano vode vjernike na projekcije, a i sami vjernici, oduševljeni onim što su vidjeli, sugeriraju drugima da ga pogledaju. Ima čak mišljenja da bi u nekim sredinama taj film mogao potaknuti mnoge vjernike, koji više ne odlaze u crkvu, da se tamo vrate.

Film izaziva oduševljenje vjernika, ali ponegdje i agresivnost prema onima koji o filmu pišu loše. Neki američki filmski kritičari koji su negativno ocijenili film ispričali su da su zbog toga počeli dobivati ljutite telefonske pozive i elektronsku poštu. Posebno je mnogo uvreda dobio jedan od najpoznatijih američkih televizijskih komentatora, Andy Rooney.

Taj 85-godišnji redoviti komentator u najgledanijoj američkoj političkoj televizijskoj emisiji “60 Minutes” nedavno je izrekao nekoliko primjedaba o “Pasiji” a Gibsona zbog njegovih stavova nazvao “čudakom”. Zbog te ocjene našao se na udaru televizijskih gledatelja vjernika. Primio je čak 30.000 negativnih elektronskih poruka, što je više nego što je dobio ijedan drugi njegov komentar u cijeloj njegovoj karijeri. Mnoge su vrvjele uvredama, a neke je pročitao u svojoj emisiji. Jedan je televizijski gledatelj zbog njegove primjedbe o Gibsonu za Rooneya napisao da je “magareći, guzati, tupavolubanjski, primitivni, ljigavi, bolesni, nepoduzetni, beskičmenjački, neznalački, kukavičko bijedni mali štakor”, a još ga je i izvrijeđao zbog njegove dobi, što su učinili i mnogi drugi, pa i poznati desničarski TV komentator Bill O’Reilly. Rooney je rekao da to dokazuje kako je Gibsonov film duboko podijelio američko društvo. A u vezi sa svojom dobi poručio je O’Reillyju: “Nije bilo lijepo što si me zbog toga napao, Bill. Nisam ja ostario namjerno. To se dogodilo samo od sebe. Budeš li moje sreće, i tebi se to može dogoditi.”

No na udaru kritika je i sam Gibson. Ne prestaju kritike zbog antisemitizma, zbog njegova katoličkog fundamentalizma, a osobita je odjeknula njegova izjava da mu se čini kako će “njegova supruga završiti u paklu jer nije katolkinja”. Sada su se pojavile i kritike zbog ogromnog novca koji će zaraditi. No i dalje ne prestaju kontroverze zbog navodnog antisemitskog tona njegova filma, što on energično niječe. U Hollywoodu su Židovi moćni, u nekim su razdobljima gospodarili američkim filmom, a sada se počelo govoriti da bi mogli zaustaviti Gibsonovu karijeru. On se, nakon što je toliko zaradio ovim filmom, ne treba brinuti za svoju budućnost u materijalnom smislu, no sigurno ima još filmskih ambicija te bi mu bilo neugodno kad bi ga onemogućili da radi.

Čini se da Gibson želi popraviti svoje odnose sa židovskim lobijem u Hollywoodu i u SAD-u pa je obznanio da namjerava snimiti film o jednom od najslavnijih događaja iz židovske povijesti, opisanom u Starom zavjetu. Riječ je o pobuni Makabejaca 166. godine prije Krista. Tada je nekoliko tisuća Židova pod vodstvom Jude Makabeja podiglo ustanak protiv Sirijaca koji su vladali Palestinom. Nakon više uspješnih bitaka Židovi su ušli u Jeruzalem i vratili se u svoj hram gdje su se u međuvremenu obavljali grčki obredi. U znak sjećanja na taj događaj Židovi slave Hanuku, jedan od svojih najvećih blagdana.

Gibson je obznanio da bi o tome mogaosnimiti film: “Priča koja mi je uvijek raspaljivala maštu je ona iz biblijske Knjige Makabejaca. Obitelj Makabejaca se podigla i krenula u rat, izvukla oružje i pobijedila. Sve to podsjeća na vestern.” Novinari su o tome pitali za mišljenje predstavnika Antiklevetničke lige, židovske organizacije koja se bori protiv vrijeđanja i klevetanja Židova. Njen direktor Abe Foxman je izjavio: “Naš odgovor Gibsonu glasit će: ‘Hvala, ali ne, hvala.’ Posljednja stvar koja nam treba jest da netko našu povijest izokrene u vestern.”

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika