Objavljeno u Nacionalu br. 447, 2004-06-08

Autor: Sina Karli

MOST UZDAHA ZA 21. STOLJEĆE

'Europa će financirati most Zadar - Ancona'

Rimski arhitekt Giorgio De Romanis, idejni autor projekta mosta između Ancone i Zadra, za Nacional govori o svojoj velebnoj ideji premošćivanja Jadrana, o financijskoj i političkoj potpori koju za svoj projekt očekuje od Europske unije te o praktičnim aspektima gradnje i prometa mostom

Rimski arhitekt Giorgio De Romanis, idejni autor projekta mosta između Ancone i Zadra, koji je prije nekoliko dana prezentiran u Anconi pred 150 stručnjaka.Rimski arhitekt Giorgio De Romanis, idejni autor projekta mosta između Ancone i Zadra, koji je prije nekoliko dana prezentiran u Anconi pred 150 stručnjaka.“Ideja o povezivanju Italije preko Jadranskog mora s Hrvatskom postoji već nekoliko godina i o tome sam napravio razna istraživanja. Kad se prije četiri godine počelo pričati o ulasku istočnoeuropskih zemalja u Europsku uniju, a većina ih je nedavno već i ušla, te se sada govori i o novoj skupini zemalja za ulazak 2008., a među njima nama je najvažnija Hrvatska, planovi o mostu jako su se intenzivirali.”

Tako govori rimski arhitekt Giorgio De Romanis, idejni autor projekta mosta između Ancone i Zadra, koji je prije nekoliko dana prezentiran u Anconi pred 150 stručnjaka raznih profila, građana Ancone i novinara iz Italije i Hrvatske i izazvao golemo zanimanje, pa čak i nevjericu zbog svoje grandioznosti. Naziv projekta je “Luk i strijela” a riječ je mostu dugom 120 kilometara na tri razine ? za vlakove, teretna vozila i automobile, 40 metara iznad mora ? koji bi prometno i energetski povezivao ne samo Italiju i Hrvatsku nego i nekoliko europskih koridora. Europa bi, kako kaže De Romanis, sigurno dobila novu važnu magistralu istok-zapad. Prezentacija mosta Luk i strijela u Anconi izazvala je veliku pozornost talijanskih medija. Talijani u projektu vide veliku korist za svoju zemlju upravo zbog prometnih ograničenja što ih Italija ima zbog svog položaja i oblika čizme. Kad bi se izgradila prometnica preko mosta, ne bi se više moralo iz Europe putovati autocestom od Trsta prema jugu zemlje, čime bi se skratio put za nekoliko sati uz velike uštede.

S Giorgiom De Romanisom, poznatim rimskim arhitektom ? koji je 70-ih projektirao most na Sardiniji, a u njegovu birou nastali su i mnogobrojni stambeni i poslovni realizirani radovi diljem Italije ? razgovarali smo neposredno nakon prezentacije mosta u Anconi. Najavio je da će se u jesen održati prezentacija u Zadru, a vjerojatno i u Zagrebu.

NACIONAL: Kako ste uopće izabrali položaj mosta između Ancone i Zadra? – U istraživanjima koja već godinama provodimo u Italiji vidjeli smo da je to optimalni položaj za most: mora nigdje nije dublje od 65 metara, što omogućava da tehnički i ekonomski relativno lako realiziramo strukture mosta sve do otoka ispred Zadra, te da prometne trakove za automobile, teretna vozila i vlakove dovedemo do Hrvatske, a preko nje i u srednju Europu. A sve to omogućilo bi velik komercijalni razvoj cijelih regija i država. Neki pitaju bi li se time ukinuo trajektni promet između Ancone i Zadra, koji je sada prilično živ, no mislim da bi se i taj promet povećao, jer bi se izgradnjom mosta toliko intenzivirao promet robe i ljudi s jednog kraja Europe na drugi da bi i trajektni promet profitirao. A za prijelaz mostom preko Jadranskog mora ne bi trebalo više od sata i pol.

NACIONAL: Kako su na taj projekt reagirali u talijanskoj vladi i u EU? – Taj je projekt prije dvije godine predstavljen u Italiji nadležnim strukturama i ljudi koji su ga vidjeli bili su oduševljeni. Rekli su da je iznimno zanimljiv upravo stoga što bi donio velik prosperitet velikom dijelu Europe. No odmah je rečeno i to da moramo pričekati da se vidi kako će se odvijati politički procesi u našem susjedstvu i kad će biti moguće da Hrvatska uđe u Europsku uniju. Mislim da se taj trenutak bliži. Hrvatska bi trebala biti članica do 2008.

NACIONAL: Je li bilo govora kako bi se financirao tako golem zahvat na Jadranskom moru koji bi prema sadašnjim procjenama koštao dvadeset milijardi eura? – Europska unija napravila je program za velike europske infrastrukture, za čak 29 velikih projekata između država. Italija bi trebala realizirati pet do šest takvih projekata u sljedeće dvije godine. Kad Hrvatska uđe u EU, a s njom i zemlje kao što su Rumunjska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, EU će, kako se govori, uložiti golema sredstva kako bi se te sve zemlje što brže i djelotvornije ekonomski i prometno povezivale. Položaj koji smo mi izabrali za most vrlo je važan za Italiju. Ja taj dio zovem talijanskim pupkom, jer je negdje na sredini Italije i izgradnjom mosta zaobišao bi se venecijansko-tršćanski čvor, sada prometno preopterećen.

NACIONAL: Je li tko s talijanske strane razgovarao o mostu s predstavnicima hrvatske vlasti? – Dosad, nažalost, nisam imao kontakte na razini vlasti, ali mislim da će prezentacija koju u Anconi, kojoj su prisustvovali hrvatski novinari i televizija, proširiti svijest o važnosti tog velikog projekta, o kojem će ovisiti buduća razmjena među europskim zemljama, odnosno njihove ekonomije. Već radim na tome da se u Hrvatskoj, u Zadru i Zagrebu, održi skup, poput nekog simpozija ili konvencije, na kojemu bi se raspravljalo o tom projektu i svim njegovim mogućim problemima i rješenjima. Na taj sastanak mogli bi se pozvati i zainteresirani iz drugih europskih zemalja.

NACIONAL: Je li to ipak prekompliciran futuristički projekt, kako su to neki zaključili nakon prezentacije u Anconi? – Možda na prvi pogled, ali već je izgrađeno nekoliko sličnih, možda tehnički nešto jednostavnijih mostova širom svijeta. No tehnika je danas toliko razvijena da se lako može izgraditi struktura te vrste. Tako dugačak most doduše još nigdje ne postoji, no između Švedske i Danske izgrađen je sličan most koji ima dvije razine, ali je dug samo 13 kilometara ? gornja je razina za vlakove i donja za automobile. Struktura je drukčija, ali i taj je most iznad mora. U Grčkoj se gradi most koji je još znatno manji, ali ima velike lukove nad morem koje je na tom mjestu duboko čak 75 metara. Postoji i velik europski projekt za most, koji će se vjerojatno i izgraditi, na Gibraltaru, između Španjolske i Maroka, nad morem dubokim čak 300 metara. Prema tome, morsko povezivanje je u trendu. Europa ima dva morska bazena ? mediteranski i baltički ? dva velika mora koja povezuju mnoge države i nastoji se postići da to bude što brže i jeftinije. Europa želi velike mostove i financira ih. Neki su se projekti financirali 30 posto iz raznih fondova a 70 posto kreditima na 30 godina s malom kamatnom stopom. A za istočnoeuropske zemlje uvjeti financiranja bit će još povoljniji. Mislim stoga da projekt mosta preko Jadranskog mora treba jako dobro dotjerati kako bi bio potpuno spreman za izgradnju čim Hrvatska uđe u EU.

NACIONAL: Koliko bi vremena trebalo da se izgradi takav most? – Most između Ancone i Zadra možda izgleda futuristički, ali zapravo je jako tehnički jednostavan. Sve vodoravne i okomite strukture, blokovi dugi 250 metara i stupovi bili bi napravljeni u tvornicama i doneseni i spojeni iznad mora. Mostovi se laicima čine jako kompliciranim građevinama, no uspješno su se gradili i prije dvije tisuće godina uz puno manje tehnike nego sada. Osim prometne povezanosti na tri razine, na mostu je predviđen i prostor za prijenos električne struje, nafte, vode i telekomunikacija. Gradnja bi se odvijala velikom brzinom jer bi svi elementi bili pripremljeni i spojeni na licu mjesta. Mislim da bi, kad bi svima do toga bilo stalo, za četiri do pet godina most bio izgrađen.

NACIONAL: A što je s brodovima koji sada plove Jadranom, bi li mogli prolaziti ispod mosta? – Kako ne, jer najmanja je visina mosta nad morem 40 metara, a brodovi bilo koje vrste i trajekti nisu viši od 25 metara. No mi smo mislili na budućnost, kad će biti moguće da se grade puno veći brodovi pa su na nekim mjestima predviđeni lukovi mnogo veće visine. Pravila u međunarodnom morskom prometu kažu da brodovi ne smiju biti viši od 65 metara, no ako se to promijeni, ispod mosta će moći proći i oni do sto metara visine.

NACIONAL: Koliko će stajati prijelaz preko mosta? – Brojke su sljedeće: most će stajati oko 20 milijardi eura, što će se amortizirati za 25 godina. Predvidjeli smo da bi mostom prolazilo oko 80 milijuna automobila godišnje pa bi se od cestarine koja bi prosječno iznosila od 70 do 100 eura, ovisno o vrsti vozila, dobilo 3 milijarde i 500 milijuna eura godišnje. To je velik novac, što je sigurno vrlo privlačno investitorima. Posebno je pitanje održavanja i tehničke kontrola mosta. Most će trošiti goleme količine energije, bit će osvijetljen noću i danju a na prometnim trakovima održavat će se temperatura i zimi kako ne bi bilo leda. Energije će se nastojat proizvoditi iz prirodnih resursa. Predvidjeli smo uz most i izgradnju velikih morskih terminala, stajališta, otoka za zabavu, muzeje i izložbe, autootoka.

NACIONAL: Jeste li vi kao arhitekt posebno orijentirani na izgradnju mostova? – Osim što jako volim more, jedan moj projekt mosta realiziran je prije trideset godina na Sardiniji, u Olbiji gdje se nalazi aerodrom, i vrlo je koristan, zanimljiv i jednostavan. Inače sam se bavio projektiranjem velikih objekata uz autoceste, poslovnih i stambenih objekata u gradovima, od hotela do raznih turističkih objekata. Most između Ancone i Zadra začet je kao ideja kad su nastale nove političke i ekonomske prilike. U radu na tom fantastičnom projektu, koji iskorištava najsofistiranije tehnike i alternativnu energiju, okupilo se mnogo stručnjaka raznih specijalnosti i znanstvenika s talijanskih sveučilišta. Na samom arhitektonskom dijelu projekta zajedno sa mnom radilo je dvoje mojih mladih suradnika, Sonia Squintu i Giorgio Stampa. Projekt zapravo još nije dovršen; valja provesti niz istraživanja za njegove pojedine dijelove. Bilo bi mi drago kad bi se u rješavanje nekih pojedinosti, i tehničkih i administrativnih, uključili i stručnjaci iz Hrvatske. Bilo bi odlično kad bi se osnovao zajednički ured u Anconi, Zadru ili Zagrebu gdje bi se tražila najsuvremenija rješenja, skupljale i razmjenjivale ideje hrvatskih, talijanskih i drugih stručnjaka. Vjerujte, most je projekt visoke profitabilnosti, prvorazredna poslovna prilika i objekt za razvoj na međunarodnoj razini.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika