Objavljeno u Nacionalu br. 448, 2004-06-15

Autor: Nina Ožegović

PRVI HRVATSKI MAGASTORE KNJIGA

Milijun eura za najveću knjižaru u Hrvatskoj

Profilov megastore je multimedijski prostor koji osim knjižare ima gift shop te odjele za muziku, film i kompjutorske igre, a u njemu će se predstavljati pisci, knjige i CD-ovi

Nova knjižara Profil Megastore ima 1400 četvornih metara, prostire se na tri etaže, a u njoj će biti izloženo 60 tisuća najnovijih knjiga, na hrvatskom te na stranim jezicima.Nova knjižara Profil Megastore ima 1400 četvornih metara, prostire se na tri etaže, a u njoj će biti izloženo 60 tisuća najnovijih knjiga, na hrvatskom te na stranim jezicima.“Nova knjižara Profil Megastore ima 1400 četvornih metara, prostire se na tri etaže, a u njoj će biti izloženo 60 tisuća najnovijih knjiga, na hrvatskom te na stranim jezicima. Koncipirana je kao multimedijalni prostor s različitim sadržajima. Prvo se u prizemlju ulazi u gift shop, zatim u papirnicu i onda u glavnu knjižaru, odjel za glazbu, film i kompjutorske igre smješten je u podrum, a dječji dio, drugi dio knjižare sa specifičnom ponudom, primjerice, udžbenicima, te dva kafića, nalazi se na drugom katu. Nadamo se da će knjižara u perspektivi prerasti u kulturni centar”, kaže Daniel Žderić, direktor i vlasnik zagrebačkog “Profil Internationala”, jedne od najvećih hrvatskih nakladničkih kuća, koja idućeg četvrtka u Bogovićevoj ulici u samom središtu grada, u prostoru nekad popularne diskoteke “Big Ben”, otvara najveću i najopremljeniju knjižaru u Hrvatskoj.

Knjižara je smještena u zgradi koja je u vlasništvu srpske pravoslavne crkve, a “Profil International” ju je dobio u trajni najam što znači da će nakon 10-ak godina prostor moći i proširiti. U uređenje je uloženo više od milijun eura, a Pavel Gregorić će na jesen na drugom katu, gdje je nekad bila osnovna škola, otvoriti i restoran, pa će tako intelektualna ponuda biti zaokružena gastronomskom. Idejni projekt napravio je arhitekt Igor Franić, autor novog zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, a izvedba je povjerena arhitektici Tajani Ivić i slikaru Hrvoju Majeru, zaduženom za uređenje interijera, kojima je to prvi veći projekt. Na svečanom otvorenju pjevat će i kantautor Arsen Dedić.

“Najveća prednost tog prostora je u tome što nitko ne očekuje da će prolaskom kroz uzak haustor odjednom ugledati prekrasni historicistički ambijent sa štukaturama na zidovima”, objašnjava Hrvoje Majer, inače “Profilov” ilustrator dječjih knjiga, koji je tijekom studija svojedobno pripremao makrobiotička jela za obitelj Žderić, a njegova izložba upravo se može pogledati u Galeriji Zona. “Druga prednost je u tome što ima južno svjetlo, ali nažalost ne i lijep pogled pa smo se odlučili za mutna bijela stakla. Knjižare su uglavnom sterilne i natrpane, a mi smo to htjeli izbjeći i stvoriti osjećaj lakoće, lebdenja i ugodnog boravka. Tome će pridonijeti suptilna rasvjeta i dva kafića s posebnim prostorom za nepušače. Oni su smješteni na galerijama na prvom katu i odvojeni su staklom, tako da knjige ne upijaju dim. Dizajn interijera knjižare temeljili smo na organizaciji prostora, htjeli smo da je protočan i da nesmetano funkcionira. Sve tri etaže povezane su internim stubištem i staklenim liftom, namijenjenim prije svega invalidima. U interijeru prevladavaju različiti tonovi zelene boje, koji će se protezati po zidovima i policama, a stolci će biti u žarkim bojama, dio polica narančast. Ambijent će oplemenjivati bambus. Mislim da u srednjoj Europi nema tako velebnog prostora”, zaključio je Majer.

Arhitektica Tajana Ivić, koja je uređivala “Profilovu” knjižaru u Varaždinu, objasnila je da su morali poštovati ljepotu zgrade i da nisu smjeli previše intervenirati jer je riječ o zaštićenoj arhitekturi. Uz to su morali maksimalno iskoristiti taj amfiteatralan prostor i prilagoditi ga knjigama. Zbog toga su dvije galerije namjerno dizajnirali u minimalističkom stilu tako da se odmah uoči da nisu izgrađene u isto vrijeme kad i zgrada. “One bi se u budućnosti mogle jednostavno maknuti što bi prostor visine osam metara dovelo u stanje prije intervencije”, objasnila je arhitektica, koja je projektirala sav namještaj, od polica do ormarića.

U knjižari će se uz 800 “Profilovih” izdanja moći kupiti i sve relevantnije knjige objavljene u Hrvatskoj, a one važnije, zanimljivije ili kontroverznije knjige imat će svoju promociju. Ako ne nađe neku knjigu, kupac će je moći naručiti. Prezentacije beletristike, publicistike i dječjih naslova održavat će se jednom tjedno, a tribine će voditi Ivica Prtenjača. Organizirat će se i promocije CD-a, tijekom kojih će se igrati dječje predstave tako da će roditelji moći ostaviti dijete u igraonici i nesmetano kružiti knjižarom s prijateljima. Jedan od novosti u knjižari bit će i poseban program darova ? primjerice majice s Ivom Robićem, pregače, šalice i slično, koje su dizajnirali mladi hrvatski umjetnici Ana Lozica, Ana Horvat, Ana Kolega, Paulina Jazvić, Andrea Hotko Pavić, Petra Grozaj i Hrvoje Majer. Tim programom želi se utemeljiti hrvatski brand i potaknuti ljude na individualnost.

“Uzor su nam bile ogromne knjižare kakve dominiraju po velikim, ali i manjim europskim gradovima, u kojima kupac može na jednom mjestu nabaviti sve najnovije knjige, CD-e, kompjutorske igre i filmove”, objasnio je Daniel Žderić, direktor i vlasnik “Profil Internationala”, dodajući da su obišli mnoge zemlje u Europi i uvjerili se u važnost i posjećenost takvih megastora. “Bogovićeva ulica u središtu grada idealna je za takav tip knjižare i nadamo se da će je Zagrepčani prihvatiti.”

Prva akcija nove “Profilove” knjižare bit će Festival knjiga i autora, koji će se pod sloganom “Zagreb na moru knjiga” održati od 29. lipnja do 3. srpnja. Suorganizatori su novog zagrebačkog festivala Književni klub “Booksa”, klub “Gjuro II” i Magdalena Vodopija iz Pule, direktorica pulskog sajma knjiga. Tema festivala bit će Novinari u književnosti jer je ta pojava, kako kaže Drago Glamuzina, “Profilov” urednik i direktor te član Programskog savjeta festivala, obilježila hrvatsku književnu scenu posljednjih nekoliko godina. “Dvadesetak hrvatskih novinara objavilo je knjige, od starijih po književnom stažu poput Miljenka Jergovića, Jurice Pavičića, Milane Vuković-Runjić, Tatjane Gromače i Ante Tomića, preko novijih Borisa Dežulovića, Renata Baretića, Predraga Lucića i Ivice Đikića, do novinara koji su se okušali u publicistici, primjerice, Viktor Ivančić s esejom o Franji Tuđmanu, Inoslav Bešker s ‘Golim blagdanima’, Zlatko Gall s rock-enciklopedijom i Jasna Babić knjigom o zagrebačkoj mafiji. Tako će se u programu ‘Do posljednjeg slova’ predstaviti publicističke knjige hrvatskih novinara, a u programu ‘Banket s knjigom’ njihova književna djela. Osim toga, brojni poznati književnici nekad su radili u novinarstvu”, kaže Glamuzina dodajući da je jaka sprega novinarstva i književnosti pridonijela populariziranju književnosti u Hrvatskoj, čak i većoj čitanosti.

Na festivalu će se održati 120 promocija hrvatskih i stranih pisaca, a dnevno će biti čak 15 programa, koji će biti raspoređeni u tri različita prostora ? “Profilovu” knjižaru, Književni klub “Booksa” i klub “Gjuro II” u večernjim satima. Tako će se u programu Knjiga ispod čekića u “Profilovoj” knjižari promovirati najnovije, netom izašle knjige. Na Kavi s autorom u 12 sati u “Booksi” posjetitelji će se družiti s piscima, a od 14 do 17 sati troje izdavača predstavljat će svoj program po vlastitom izboru. Program S autorom na ti održavat će se navečer u “Booksi”, a na njemu će se posjetitelji moći u neformalnom razgovoru upoznati s autorom kao osobom.

Na pitanja o koncepciji festivala, Glamuzina je odgovorio da su željeli napraviti festival knjiga u Zagrebu koji bi bio pandan pulskom autorskom festivalu knjiga. “Zagrebački Interliber je klasičan prodajni sajam knjiga, kao frankfurtski, dok je na pulskom festivalu naglasak na autorima, kao što u Leipzigu”, kaže, dodajući da ne zna kako ekipa Interlibera reagira na novi zagrebački festival knjiga. “Naš festival bit će koncipiran kao polugodišnja smotra novih izdanja, znači od Interlibera do svibnja, a naglasak neće biti na prodaji knjiga nego na prezentaciji knjiga i autora.”

Zemlja gost festivala bit će Litva. Osim Jurge Ivanauskaite, autorice “Vještice i kiša”, gostovat će i Vytautas Bubnys, Birute Jonuskaite te Danute Kalinauskaite, a predstavit će se i Antologija litvanske kratke priče u izdanju MD-a. Organizatori najavljuju dolazak Aleksandra Hemona, jugoslavenskog pisca u SAD-u poznatog kao novi Nabokov, koji piše na engleskom doživio je velik uspjeh u Americi. Zatim će se pojaviti engleski pisac mađarskog podrijetla Tibor Fisher, koji je ove godine u žiriju za Bookerovu nagradu, a nedavno mu je u Hrvatskoj objavljena knjiga “U tunelu usred mraka”. Kao najveći događaj očekuje se dolazak Hanifa Kureishija, jednog od najpopularnijih pisaca današnjice. Od hrvatskih promocija, organizatori najavljuju autobiografiju glumca Rade Šerbedžije te antologiju hrvatskog pjesništva “Međaši”, obje u izdanju “Profila”, koje će po njihovu uvjerenju izazvati veliko zanimanje.

Na pitanje hoće li na festival pozvati Vedranu Rudan i Arijanu Čulinu, Glamuzina je diplomatski odgovorio da za sada ne znaju jer se program još uvijek definira. “Razmišljali smo o tribini na temu ženske književnosti na kojoj bi se objasnili fenomeni te dvije autorice, ali na kraju smo zaključili da je o tome sve rečeno i da bi bilo besmisleno da mi sada radimo neke ispravke. Ponavljam, ideja je da promoviramo knjige koje su izašle nakon Interlibera, dakle koje nisu promovirane na tom sajmu.”

Na Sajmu će nastupiti pisci s hrvatske književne i novinarske scene: Slavenka Drakulić, Miljenko Jergović, Predrag Lucić, Renato Baretić, Milana Vuković-Runjić, Ante Tomić, Inoslav Bešker, Jasna Babić, Zvonimir Mrkonjić, Miroslav Mićanović, Tomica Bajsić, Josip Mlakić, Boris Dežulović, Rade Šerbedžija i dr.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika