Objavljeno u Nacionalu br. 452, 2004-07-13

Autor: Eduard Šoštarić

NOVA AUSTRIJSKA MEGAINVESTICIJA

Austrijanci u Hrvatskoj otvaraju prvu privatnu helikoptersku službu

Tvrtka Heli kompanija pri završetku je pregovora s Vladom RH o uspostavljanju helikopterske službe spašavanja, protupožarne zaštite, medicinske pomoći, traganja i nadzora, koja će na komercijalnoj osnovi zamijeniti zastarjele policijske i vojne helikoptere

Namjera je tvrtke da helikoptere locira u pet različitih  baza po Hrvatskoj: Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zadru koji bi u roku 20 minuta mogli intervenirati na svom području.Namjera je tvrtke da helikoptere locira u pet različitih baza po Hrvatskoj: Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zadru koji bi u roku 20 minuta mogli intervenirati na svom području.Završe li uspješno pregovori vlade Republike Hrvatske i tvrtke Heli kompanija d.o.o. (HIKO), iduće bi godine Hrvatska dobila višenamjensku komercijalnu helikoptersku službu spašavanja, traganja, nadzora, protupožarne zaštite i medicinske pomoći sastavljenu od 10 helikoptera tipa EC-130 i EC-145 poznatog francusko-njemačkog proizvođača helikoptera tvrtke Eurocopter. Dva se helikoptera EC-145 već izrađuju u njemačkoj tvornici na njezin vlastiti rizik i dizajnirani su u bojama hrvatske zastave s prepoznatljivom šahovnicom na repu helikoptera.

Računa se da 28 posto stradalih u prometnim nesrećama umire tijekom transporta do bolnice, a uvođenje helikopterske službe smanjilo taj broj za trećinu S obzirom na to da hrvatska država nema novca za tako skup projekt, a dužna je prema prihvaćenim međunarodnim pravilima o zračnoj plovidbi od početka ove godine ustrojiti takvu službu, u cjelokupni će projekt vrijedan 60 milijuna eura investirati tvrtka Heli kompanija d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu i to preko svojeg poslovnog partnera u Austriji, tvrtke Human Consult.

Namjera je tvrtke da helikoptere locira u pet različitih baza po Hrvatskoj: Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zadru koji bi u roku 20 minuta mogli intervenirati na svom području. Premda se na državnoj razini još uvijek nije donijela odluka o korištenju postojećih vojnih zračnih baza za potrebe tvrtke HIKO, postoji mogućnost da tvrtka kupi zemljište pored baza i sagradi svoje male centre.

U slučaju da država ponudi na korištenje kapacitete vojnih baza, cijena helikopterskih usluga bila bi za državu znatno povoljnija. U zrakoplovnoj vojnoj bazi Divulje pored Splita u Regionalnom središtu za pružanje pomoći i uklanjanje posljedica katastrofe nedavno je tijekom vježbe Dalmate-Divulje 2004. predstavljen projekt višenamjenske helikopterske službe, a francusko je veleposlanstvo osiguralo prisustvo helikoptera EC-145 iz sastava francuske civilne zaštite.

Premda je Republika Hrvatska s početkom 2004. postala punopravni član međunarodnih Združenih zrakoplovnih uprava JAA (Joint Aviation Authority) i na sebe preuzela obvezu prihvaćanja pravila udruženja, a time i usklađivanje zakonske regulative na području zračne plovidbe, već se sedam mjeseci ništa ne mijenja po tom pitanju.

Štoviše, kada je riječ o pravilima koja se odnose na funkcioniranje višenamjenskih helikopterskih službi, kao i zračne hitne medicinske pomoći, ona još nisu niti provedena što je bio posao ministarstva prometa, turizma i razvitka kojem je na čelu ministar Božidar Kalmeta.

Problem postaje dramatičniji ako se zna da Hrvatska u ovom trenutku ne raspolaže nijednim helikopterom koji po opremi, tehničkim karakteristikama ne odgovara preuzetim obvezama i međunarodnim pravilima. To znači da prema prihvaćenim pravilima nijedan helikopter ne bi smio obavljati nikakve hitne medicinske letove.

Transportni helikopteri MORH-a tipa MI-8 nisu adekvatni za takvu vrstu službe, ali zbog nedostatka civilnih helikoptera 80 posto svojih letova vojni helikopteri MI-8 obavljaju za civilne potrebe. Helikopteri MI-8 ne zadovoljavaju uvjete i pravila o međunarodnoj zračnoj plovidbi, jer su teži od 5700 kg. Osim toga, u Europi nijedna višenamjenska helikopterska služba ne operira helikopterima toga tipa.

U Hrvatskoj trenutno postoji samo jedan helikopter Bell 212 u vlasništvu MUP-a koji odgovara tehničkim karakteristikama, ali ne i po opremi. Međutim, Bell 212 više se ne proizvodi, a povučen je iz proizvodnje jer je prebučan za civilne potrebe. Ostala tri helikoptera u sastavu MUP-a tipa Bell 206 ne mogu biti uključeni u medicinske letove jer se prema regulativi za tu svrhu mogu koristiti isključivo 2-motorni helikopteri, a ovi to nisu.

Osim toga, MUP-ovi su helikopteri stari u prosjeku 25 godina. Međunarodna regulativa koju je Hrvatska prihvatila po tzv. JAR OPS 3 standardima ne samo da određuje karakteristike i opremu helikoptera, definira sastav posade, te potrebnu edukaciju članova već propisuje i jedinstveni sustav obuke i uvježbavanja takvih posada što ne postoji u Hrvatskoj.

Tvrtka HIKO namjerava napraviti sustav kojim će objediniti djelatnosti helikopterske hitne medicinske službe uključujući otoke i nepristupačna planinska naselja, sekundarni medicinski prijevoz, službu traganja i spašavanja na kopnu i moru, protupožarnu zaštitu, upravljanje u slučaju poplava i potresa, radova iz zraka, nadzora prometa i granice.

Značaj stvaranja višenamjenskih helikopterskih službi od vitalne je važnosti za Hrvatsku, ne samo zbog prihvaćanja pravila igre EU, već zbog činjenice da je takva služba prijeko potrebna Hrvatskoj zbog nekoliko razloga.

Računa se da 28 posto stradalih u prometnim nesrećama umire za vrijeme transporta do bolnice kolima hitne medicinske pomoći, a taj bi se postotak smanjio za trećinu uvođenjem helikopterske službe hitne medicinske pomoći, odnosno spasilo bi se stotinjak života godišnje.

Od velikog je značaja i hitna medicinska pomoć na često nedostupnim hrvatskim otocima te hitan prijevoz doniranih organa što je do sada, između ostalog, radio i vladin zrakoplov tipa Challenger 604.

Nadalje, novim bi se helikopterima na požarište mogli transportirati i vatrogasci, a po potrebi bi helikopteri služili i za njihovu i za civilnu evakuaciju. Osim toga, helikopteri mogu gasiti požare u usjecima jer bacaju vodu okomito, ali je njihova najveća korist opskrbiti gasitelje vodom.

Naime, u blizini požarišta se instaliraju bazeni koje helikopteri pune vodom, a koriste ih gasitelji za izravno gašenje požara. Višenamjenska helikopterska služba ponudit će i svoje usluge državi u nadzoru granice, jer Hrvatska nema nijedan helikopter s termovizijskim uređajem(tzv.FLIR) za noćne letove.

Takvim se uređajem s udaljenosti i do 4 km može primijetiti osoba u potpunom mraku. S obzirom na nedostatak takve opreme u Hrvatskoj, nije moguće spašavanje tijekom noći planinara u nekoj provaliji ili tome slično. Tvrtka HIKO svoje će helikoptere opremiti svom potrebnom opremom i najmodernijim uređajima prvenstveno za potrebe traganja i spašavanja, ali je spremna ponuditi MUP-u i suradnju.

S obzirom na važnost nadzora državne granice u cilju sprečavanja ilegalne trgovine ljudima, upada terorističkih skupina, šverca droge i tome slično, ponuda HIKO-a vrlo je primamljiva za MUP, jer samo jedan termovizijski uređaj stoji otprilike milijun američkih dolara.

Osobito važnim smatra se organiziranje službe spašavanja na nepristupačnim terenima. Hrvatska gorska služba spašavanja sve do sada nije imala mogućnost organiziranja zajedničke edukacije i zračne vježbe s MUP-om i MORH-om, a zajednički se djelovalo samo u slučaju stvarne potrebe što je predstavljao veliki rizik, i za posade helikoptera, i za spasilačke službe.

Primjerice, susjedna Slovenija do prije nekoliko godina nije imala zajednički sustav obuke i treninge spasitelja te helikopterskih posada. Upravo je zbog neuvježbanosti 1997. u Kamniškim Alpama smrtno stradalo petero spasitelja. U analizi nesreće utvrđeno je da nije postojala zajednička obuka i da nisu bile izrađene standardne operativne procedure što je kasnije natjeralo slovensku vladu da zakonski uredi to područje djelovanja. Hrvatska još uvijek nema Zakon o zaštiti i spašavanju dok je primjerice u Italiji spomenuta zakonska regulativa uređena s čak šest različitih zakona, devet uredbi i 53 regionalna zakona.

Kakva je regulativa na snazi u Hrvatskoj, pokazuje i primjer pripadnika hrvatske gorske službe spašavanja koji su nedavno 45 minuta čekali na dolazak helikoptera jer nisu bili u mogućnosti ispuniti formular s osobnim podacima unesrećenika koji su u provaliji dubokoj 60 metara jedva davali znakove života, a taj je formular bio ključan kako bi se dobila dozvola za let helikoptera.

Hrvatska još uvijek nema niti EURO CALL CENTRE 112 koji već postoji u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Rumunjskoj koja je već naručila pet helikoptera EC-135 na kojima piše broj 112. To je univerzalni europski broj za hitne službe poput 911 u SAD-u. Vrlo je važno da broj 112 zaživi što prije jer su turisti koji u Hrvatsku dolaze iz inozemstva navikli da za sve hitne intervencije zovu upravo taj broj. Tvrtka HIKO je trenutno u pregovorima s Regionalnim centrom za katastrofe iz Divulja da, ukoliko vlada RH uvede 112, Regionalni centar otvori svoje operativne centre u sklopu helikopterskih centara tvrtke HIKO.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika