Ivan Gašparović s Nacionalovim novinaromU ovogodišnjoj kampanji za slovačkog predsjednika Ivan Gašparović je s ponosom isticao svoje hrvatsko podrijetlo: njegov djed Tomo i baka Agna rođeni su u Vinodolu, u griškom selu Baretići rodio se i Ivanov otac Vladimir, a 1920. cijela se obitelj preselila u tadašnju Čehoslovačku. Nakon pobjede na slovačkim predsjedničkim izborima Ivan Gašparović je bio ugodno iznenađen vijestima da se njegovoj pobjedi raduju i građani Hrvatske. Na poziv hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, novi slovački predsjednik odlučio je desetak dana godišnjeg odmora provesti u svojoj drugoj domovini, a tijekom svog boravka u Hrvatskoj pristao je na ekskluzivni intervju za Nacional. Jedan od zadnjih dana svog boravka u Hrvatskoj slovački je predsjednik Ivan Gašparović u pratnji supruge Silvije odlučio provesti u obilasku znamenitosti Pule, pa je na dogovoreni intervju u središtu Pule uz pripadnike osiguranja došetao iz pulske arene.

O uvjetima i načinu pregovaranja s EU sam razgovarao s vašim predsjednikom Mesićem prošlog tjedna, kad sam mu rekao da Hrvatska može od Slovačke očekivati inicijativu i potporu za sve napore GAŠPAROVIĆEV EUROREALIZAM 'Europska unija ujedinjuje zemlje po tržišnim principima. Nije karitativna ustanova i sve što ćemo od nje dobiti ovisi o nama'NACIONAL: Poznato je da ovo nije vaš prvi posjet domovini vaših predaka. Koliko ste puta već bili u Hrvatskoj? – Otprilike desetak puta. U Hrvatsku dolazim još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, još za vrijeme bivše Jugoslavije, a od neovisnosti Hrvatske bio sam ovdje tri puta. Jedan moj prijatelj vlasnik je hotelskog kompleksa Božava, pa sam najčešće ljetovao ondje. Ipak, ovo je moj prvi državnički posjet. Prihvatio sam prijedlog vašeg predsjednika da ljetujem na Brijunima, a osim uživanja u ljepotama tog otočja stigao sam posjetiti i svoje rođake kod Crikvenice, razgledao sam pulsku arenu i druge zanimljivosti. Htio bih reći da sam ljubav prema Hrvatskoj uspio prenijeti i na svoju djecu – moj sin Ivo, inače kardiokirurg u bratislavskoj bolnici, trenutačno sa svojom obitelji ljetuje u Šibeniku.

NACIONAL: Uspjeli ste se sresti i s predsjednikom Mesićem. – Tako je. Vašeg predsjednika upoznao sam u Istanbulu na summitu NATO-a na kojem su bili predsjednici brojnih država, a nedavno smo se susreli i na pogrebu austrijskog predsjednika Thomasa Klestila. Kad sam početkom kolovoza stigao u Zagreb, predsjednik Mesić ljubazno me pozvao na večeru, tako da smo našli vremena za dulji razgovor, bolje upoznavanje i razmjenu mišljenja.

NACIONAL: Što vam se sviđa u Hrvatskoj? – Budući da živim u zemlji koja nema mora, onda je to svakako more. Hrvatska je predivna zemlja, ne samo zbog svoje obale već i zbog lijepe unutrašnjosti. Poznat mi je kraj oko Plitvičkih jezera koji su predivni, a ove godine obišao sam i Titova lovišta na Brijunima.

NACIONAL: U ovogodišnjem predizbornom sučeljavanju na slovačkoj državnoj televiziji kao drugi strani jezik koji poznajete naveli ste hrvatski. Koliko se služite hrvatskim jezikom? Čitate li hrvatske knjige, gledate li filmove? – Moji baka i djed kod kuće su uvijek govorili mješavinom hrvatskog i slovačkog, a ja sam razumio gotovo sve što su pričali. Kasnije me i otac Vladimir podučavao hrvatski. Ipak, u posljednje vrijeme ne stižem čitati ni knjige na slovačkom… Međutim, dobro poznajem hrvatsku filmografiju, a pogotovo hrvatski sport. Bio sam iznenađen što je hrvatska reprezentacija tako slabo igrala na nedavnom europskom prvenstvu. Budući da Slovaci nisu nastupali na tom prvenstvu, jasno vam je za koju sam reprezentaciju navijao…

NACIONAL: Poznata je vaša ljubav prema različitim sportovima, pogotovo prema hokeju, košarki i automobilizmu. – Punih 29 godina igrao sam hokej, prenio sam to i na sina koji je do početka studija igrao za čehoslovačku juniorsku hokejašku ligu. Što se tiče automobilizma, prije tri tjedna bio sam na europskom prvenstvu u automobilizmu. Čak su mi dali da nastupim u predvožnji, a imao sam tako dobro vrijeme da bih sigurno uspio i u natjecateljskom dijelu. Odlučio sam da ću se iduće godine sigurno natjecati, ove godine nisam imao dobro pripremljen automobil.

NACIONAL: A kako stojite s poznavanjem hrvatske glazbe? Kako, primjerice, komentirate uspjeh hrvatske grupe Karma u Slovačkoj? – Da, Karma je u nas jako popularna. Ipak, meni su draži Dubrovački trubaduri. Ne čudi me Karmin uspjeh jer su hrvatski i slovački jako slični. Svi pripadamo velikoj slavenskoj obitelji pa se uvijek možemo dobro razumjeti. Sad bi još samo trebalo dovesti neke slovačke glazbenike u Hrvatsku…

NACIONAL: Premda ste izvan granica Slovačke postali poznati tek sredinom ove godine, kad ste postali predsjednik, u Slovačkoj ste po političkom radu poznati već dulji niz godina. – Da, moj politički angažman počeo je padom Berlinskog zida i početkom tranzicijskih procesa. Godine 1990. tadašnji čehoslovački predsjednik Vaclav Havel imenovao me državnim odvjetnikom zajedničke države, pa sam dvije godine živio i radio u Pragu. Kad smo se osamostalili, nakon mirne razdiobe države 1992., izabran sam za predsjednika slovačkog parlamenta, a posebno sam ponosan i na sudjelovanje u izradi novog slovačkog Ustava.

NACIONAL: Otada datira i fraza da ste “arhitekt nove Slovačke države”, kojom ste se koristili u predizbornoj kampanji. – Da, smatram da smo u Ustav uspjeli ugraditi sve važne demokratske principe, da je jako dobar.

NACIONAL: Već drugi dan nakon imenovanja na predsjedničku dužnost oštro ste kritizirali vladinu politiku. Kako surađujete s premijerom Dzurindom? – Što se tiče stranačkog opredjeljenja, ja sam opozicija premijeru. No u interesu države i građana naša suradnja mora biti dobra i proizlaziti iz zajedničkih ciljeva. Upravo zato sam ubrzo nakon imenovanja pozvao premijera i predsjednika parlamenta na razgovor u kojem smo usuglasili zajedničke principe unutarnje i vanjske politike. Budući da vanjska politika trenutačno igra veliku ulogu u Slovačkoj, dogovorili smo se da ćemo prema van uvijek istupati sa zajedničkim stavovima koje ćemo zajednički graditi. Pogotovo kad je riječ o bitnim pitanjima poput budućnosti Slovačke kao članice NATO-a i EU.

NACIONAL: Koalicijska vlada premijera Mikulaša Dzurinde je desničarska, a vi običavate kazati da je vaša orijentacija “lijevo od centra”, pa je očito da vi i premijer često imate različite stavove. Kako to rješavate? – Sve se da riješiti razgovorima i dogovorima. A ako i dođe do nekih spornih pitanja oko kojih se nećemo moći usuglasiti, onda ćemo parlamentu i zastupnicima prepustiti da presude u korist slovačkih građana.

NACIONAL: Za sebe volite reći da niste euroskeptik, već da ste eurorealist. Što to znači? – Europska unija ujedinjuje zemlje po tržišnim principima i ekonomiji. To nije karitativna ustanova i sve što ćemo dobiti od Unije ovisit će o nama samima. Unija nam ništa neće dati besplatno, ali, dakako, neće nas ni sprječavati da sami razvijemo vlastite inicijative. Ja sam eurorealist po tome. Očigledno je da nove države koje su nedavno ušle u Uniju i njezini građani nisu izjednačeni s građanima zemalja koje su članice otprije. Primjerice, iako smo članica Unije, naši građani nemaju isto radno pravo i mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama kao građani starijih članica Unije. To je taj realistični pogled na Uniju – nisam protiv nje, ali treba biti jako mudar. Naravno da je Europska unija veliko plodno tlo za Slovačku, pogotovo u budućnosti, a izjednačavanje gospodarstva i standarda građana pozitivne su stvari.

NACIONAL: Što mislite o Hrvatskoj kao budućoj članici Unije? – Jako sam sretan što je i Hrvatska na popisu zemalja koje će uskoro postati članice Unije. Što se tiče uvjeta i samog načina pregovaranja, o tome sam razgovarao s vašim predsjednikom Mesićem prošlog tjedna, kad sam mu rekao da Hrvatska može od Slovačke očekivati inicijativu i potporu za sve napore, ali ne treba bezglavo u nešto srljati i pristati baš na sve uvjete, pogotovo ako nisu povoljni. To bi bilo moje najveće upozorenje vašim političarima.

NACIONAL: Imate iskustva u pregovaranju s EU, a dobro poznajete našu zemlju. Koje su hrvatske prednosti, na što treba obratiti pažnju? – Hrvatska će sigurno naći svoje važno mjesto u Europskoj uniji. Vaša zemlja ima dobar položaj, uspješne gospodarske grane, posebno turizam. Isto tako, oduševljen sam načinom i brzinom gradnje vaših prometnica, i to je odlična stvar i vaša najveća šansa: kad mnogi Europljani sa sjevera kontinenta shvate i otkriju da su vaši autoputevi odlični i da to putovanje ne traje strašno dugo, onda će se putovanja zaustavljati u Hrvatskoj, neće se na odmor ići u Španjolsku ili Portugal. A to je veliki plus za Hrvatsku. Što se tiče investicija i sredstava koje bi trebali dobiti iz Europske unije i koji se već sad dobivaju kao krediti, moram iskazati bojazan da EU više neće biti tako velikodušna jer pri njezinu širenju neće više biti tako puno novca i fondova. Stoga će Hrvatska morati zaista poraditi na turizmu kao najboljoj grani pri ulasku u EU i društvo zapadnih zemalja. Uvjeren sam da Hrvatska od svih zemalja u regiji može najbrže rasti i napredovati.

PRVA DAMA SLOVAČKE
Po zanimanju inženjerka građevine, supruga slovačkog predsjednika Silvija Gašparović zamrznula je vođenje građevinarske tvrtke kojoj je dugi niz godina bila direktorica jer taj posao ne bi mogla obavljati uz sve dužnosti koje joj pripadaju kao prvoj dami Slovačke.
NACIONAL: Kako je biti prva dama Slovačke? – Nije to lak zadatak. Već su dva mjeseca iza mene i polako sam već navikla. Zasad imam jako puno posla, uspjela sam već osnovati fond Obrazovanje za sve, pripremamo mnogo akcija i želimo pomoći svim ljudima koji ne mogu na jednostavan način doći do obrazovanja. Dakle, čeka me još jako puno posla, ali mislim da je to uobičajeno za moj položaj.
NACIONAL: Vašeg je supruga iznenadila pobjeda, a jeste li vi očekivali da će postati predsjednik? – Još dok je bio predsjednik parlamenta, suprug je dobivao naznake u prethodnim predsjedničkim izborima da bi mogao biti uspješan na tom polju, ali kao pravniku puno više mu je odgovaralo da bude predsjednik parlamenta i nije razmišljao o funkciji predsjednika države. Ja sam vjerovala da bi mogao pobijediti.
NACIONAL: Ipak, oboje vas je iznenadio telefonski poziv u tri sata ujutro i vijest da je Ivan Gašparović ušao u drugi krug izbora. – Da, to je bilo veselo. Ivan je bio budan jer je te večeri na televiziji bio prijenos hokejaške lige. Budući da su stalno produžavali utakmicu, ostao je budan do kasno u noć, tako da se on javio na telefon. Probudio me i rekao što se dogodilo, pa smo se jako brzo morali spremiti i otići na lice mjesta.
NACIONAL: Kako se vama sviđa pradomovina vašeg supruga? – Jako volim Jadran. Od početka našeg braka bili smo na raznim morima, na Kubi, Malti, u Francuskoj, ali najljepša priroda i najljepše more upravo je ovdje. Jako volim more a Jadransko je doista nezamjenjivo.
NACIONAL: U vrijeme zajedničke države Čehoslovačke kružila je priča da Česi piju pivo, a Slovaci vino. Vaš suprug u intervjuima spominje da je pivopija. A vi? – Ja više volim vino. Imate jako dobra vina, za svaki ručak ili večeru isprobamo neku novu sortu, sve jedno bolje od drugog. Kod nas u Slovačkoj isto imamo dobra vina, šteta što ih puno Hrvata nema prilike probati, ali mogli bi doći na skijanje i zimski turizam pa bi se i sami uvjerili.

IVAN GAŠPAROVIĆ
Biografija
ROĐEN U POLTARU (SLOVAČKA), 27. OŽUJKA 1941.
1959. – 1964. studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta Jana Amosa Komenskog u Bratislavi
1964. postaje sudac Općinskog suda u Martinu i Gradskog suda u Bratislavi
1966. postaje potpredsjednik Međunarodne komisije čehoslovačkog hokejaškog saveza i potpredsjednik hokejaškog kluba Slovan u Bratislavi
1968. stječe titulu doktora znanosti i docenta na Pravnom fakultetu; predaje na Katedri krivičnog prava, kriminologije i kriminalistike
1989. postaje supredsjednik Foruma nezavisnih pravnika Slovačke
1990. postaje prorektor Sveučilišta Jana Amosa Komenskog u Bratislavi
1990. čehoslovački predsjednik Vaclav Havel imenuje ga državnim odvjetnikom sa sjedištem u Pragu
1992. učlanjuje se u HZDS, stranku Vladimira Mečiara, postaje predsjednik Narodne rade (slovačkog parlamenta), voditelj skupine pravnika koji su izradili Ustav neovisne Slovačke
1998. zbog bolesti predsjednika države Rudolfa Schustera od ožujka do lipnja ima predsjedničke ovlasti
1998. postaje zastupnik u parlamentu, član Ustavnopravnog, mandatnog i imunitetnog vijeća te član parlamentarnog izaslanstva u Međuparlamentarnoj uniji
2002. istupa iz HZDS-a i utemeljuje vlastitu stranku HZD – Pokret za demokraciju
2004. postaje predsjednik Slovačke Republike