ministrica Kolinda Grabar-Kitarović: "Osjećam veliku odgovornost prema poslu, građanima, Vladi i premijeru. Vrlo sam zahvalna premijeru na povjerenju koje mi je ukazao i osjećam potrebu opravdati to povjerenje"Kolinda Grabar-Kitarović, najmlađa ministrica vlade Ive Sanadera, nakon godine dana vođenja Ministarstva za europske integracije, odnedavno je zadužena i za sektor vanjskih poslova. Netom po imenovanju na novu funkciju u intervjuu za Nacional prva hrvatska ministrica vanjskih poslova govori o svojim političkim stavovima i ciljevima, te komentira aktualna politička događanja.

NACIONAL: Imate najstrelovitiju karijeru od svih članova Vlade. Kako se osjećate na novoj funkciji? – Osjećam veliku odgovornost prema poslu, građanima, Vladi i premijeru. Vrlo sam zahvalna premijeru na povjerenju koje mi je ukazao i osjećam potrebu opravdati to povjerenje. Nastojim u nastupima biti što otvorenija prema građanima, što češće odlaziti među njih, držati predavanja i razgovarati, jer svaki građanin je bitan. Lijepo je čuti riječi potpore, ali volim čuti i kritike i prijedloge, jer da bismo mogli korigirati svoj rad, moramo biti realni i čvrsto stajati na zemlji.

NACIONAL: Kako će funkcionirati spojena ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija? – Funkcionirat će kao i dosad. MEI će i dalje biti samostalna organizacijska jedinica, ali radimo na novom ustroju koji će biti složeniji. Treba urediti i samo Ministarstvo vanjskih poslova. Dosadašnja praksa je pokazala da treba promijeniti neke elemente u organizaciji, posebno kad je riječ o prvoj upravi koja pokriva odnose s EU, NATO-om i SAD-om. Uspoređujemo modele država koje su nam slične po statusu i veličini, pokušavamo naći što funkcionalniji model. MEI će i dalje raditi na horizontalnoj koordinaciji svih tijela državne uprave u ispunjavanju svih obveza, pogotovo onih na koje nas obvezuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 1. veljače. Očekuje nas i osnivanje Nacionalnog vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, a prvi sastanak bit će 26. travnja u Bruxellesu. To vijeće pratit će provedbu i ispunjavanje svih obveza i mjera iz SSP-a, a dosad smo uspjeli provesti 85 posto mjera. Primjena i provedba SSP-a bit će važna u pregovorima, jer će se i na temelju provedbe Sporazuma utvrđivati minimalna razina standarda da bi se otvorilo ili zatvorilo određeno poglavlje u pregovorima. MEI će i dalje usklađivati zakonodavstvo, te u tom smislu usko surađivati s Hrvatskim saborom, ostat će Zavod za prevođenje koji će nastaviti prevoditi europsko zakonodavstvo na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik. Trebamo dodatno osnažiti taj dio, jer smo dosad preveli otprilike 22 tisuće stranica pravne stečevine, a do stupanja u članstvo trebali bismo prevesti oko 80 tisuća. Za pitanja informiranja i obrazovanja bivši MEI će i dalje provoditi komunikacijsku strategiju prema hrvatskoj javnosti. Jedan od bitnih projekata koje smo pokrenuli 2004. je i Nacionalni forum. Dosad smo imali dva sastanka, a planiramo intenzivirati sastanke Foruma i njegov rad. Uspjeli smo potaknuti rasprave među stručnjacima, studentima, profesorima i građanima, koje su doista dinamične i korisne, i iz kojih se mogu izvući zaključci koji nam mogu poslužiti kao smjernice u radu. Nastojat ćemo što više uključiti građane, jer je jedna od namjera Foruma ne samo informirati o procesima integriranja, nego i dati ljudima prostor gdje mogu izraziti svoje mišljenje. Euroskeptici me često pitaju kako ćemo im dati prostor, pa je to mjesto za argumentiranu razmjenu mišljenja. Jedna od mojih zamisli je i uključiti građane u politički proces, jer po našim istraživanjima javnog mišljenja mnogo ljudi kreira svoje mišljenje na temelju rasprava s prijateljima u kafiću ili na ulici. Prenijeti tu raspravu na taj forum, koji bi vrednovao mišljenje građana, da nam ono bude smjernica u radu, jedna je od temeljnih zadaća Foruma. MEI informira, ali to nije dovoljno, jer treba potaknuti rasprave između udruga, uključiti političke stranke. Ako je članstvo u EU pitanje nacionalnog konsenzusa i ako smo odlučili da će sve političke opcije preuzeti odgovornost za proces pregovora, onda to treba učiniti i kad je riječ o informiranju hrvatske javnosti, jer vjerujem da je euroskepticizam u Hrvatskoj velikim dijelom utemeljen na pogrešnim informacijama i poluinformacijama.

NACIONAL: Kako ćete se odnositi prema kolegama koji su sada u Ministarstvu vanjskih poslova? – Na redu je kadrovsko osnaživanje ministarstva, pomlađivanje. Treba valorizirati rad svih ljudi, cijenit ću njihov rad i angažman bez obzira na to kad je tko došao. Bitan mi je odnos prema građanstvu, ali i prema kolegama. Posebno namjeravam ojačati gospodarsku diplomaciju, treba unijeti neke promjene, stvarati model u skladu s našim interesima i prilikama u pojedinim zemljama, previše se držimo modela da u svakom veleposlanstvu imamo političkog i gospodarskog savjetnika. Ako je gospodarska razmjena s nekom zemljom četrdesetak tisuća eura, a taj vas savjetnik stoji otprilike pola milijuna eura, onda se to nikako ne isplati. A u drugim zemljama, recimo, ima ljudi koji su pretrpani poslom. Misije valja kadrovski osnažiti u skladu s potrebama. Na redu je i mnogo više konzultacija s privatnim sektorom, HUP-om i HGK-om o tome kako oni vide ulogu naših gospodarskih savjetnika. Valja voditi računa i o tome da se ljudi ne dijele na isključivo gospodarske i političke savjetnike, treba poticati multidisciplinarnost.

NACIONAL: Koji će biti vaši politički prioriteti na području vanjskih poslova? – Prioriteti su euroatlantske integracije, članstvo u EU i NATO-u, ali i bilateralni odnosi s članicama EU i državama koje nisu članice Unije. Važni su i čimbenici međunarodnih odnosa, poput SAD-a, Ruske Federacije, Kine, Indije, Japana, ali i drugih država u kojima možemo pronaći gospodarski interes.

NACIONAL: Hrvatski odnosi s SAD-om trenutačno nisu najbolji. – Vesele me odjeci summita u Bruxellesu i posjeta predsjednika Busha, koji najavljuju jačanje transatlantskog partnerstva. Mi smo taj dan bili na debriefingu u Europskoj komisiji, pa nas je luksemburški premijer Junker nakon susreta s Bushom informirao o tome. Temeljni je dojam da transatlantsko partnerstvo jača. U tom duhu i mi možemo jačati odnose s SAD-om, naši odnosi nisu inkompatibilni s ciljevima EU, jer i Unija želi jačati partnerstvo. Hrvatski odnosi s SAD-om opterećeni su elementima iz prošlosti, jedan od čimbenika koji određuje to pitanje je i suradnja s Haagom, jer SAD principijelno inzistira da se riješi pitanje generala Gotovine.

NACIONAL: Postoje li određeni problemi u odnosima s SAD-om ili je hrvatska diplomacija za vrijeme mandata vašeg prethodnika jednostavno zapustila odnose? – Proteklih godinu dana najviše smo se bavili odnosima s EU, ali i ispunjavanjem političke uvjetovanosti i ostalih kriterija. U sljedećem razdoblju moramo pojačati suradnju s SAD-om i intenzivirati dijalog o pitanjima o kojima želimo postići dogovor.

NACIONAL: Kakvi će biti vaši odnosi s državama u regiji? – To će nam biti jedan od prioriteta. Sa slovenskim ministrom Rupelom imala sam nekoliko kontakata i Slovenija zauzima poziciju da države stvaraju novo i snažnije partnerstvo. Činjenica je da imamo određena otvorena pitanja koja su se intenzivirala u predizbornoj kampanji, jer su kampanje katkad iracionalne i problemi se prikazuju većima nego što jesu. Cijenim slovensku potporu u procesu integracije Hrvatske u EU. Čak i kad su se nedavno intenzivirala otvorena pitanja između naših dviju država, mi smo nastavili suradnju. Slovenski kolege pomažu nam u prijenosu znanja i iskustava. Hrvatska je strana spremna i na arbitražu, odnosno na neki drugi obvezujući međunarodnopravni instrument, te se nadamo se da ćemo uskoro ta pitanja riješiti, ne smijemo time opterećivati EU.

NACIONAL: A odnosi s drugim susjednim zemljama? – Regionalna suradnja nije samo uvjet iz posebnih kriterija za stupanje u članstvo, nego i naša namjera, jer u jugoistočnoj Europi imamo mnogo interesa, od gospodarskih pa do činjenice da je trajna stabilizacija i održivi razvoj naš prioritet. Bitno je biti svjestan činjenice da imidž područja u kojem se zemlja nalazi utječe i na imidž zemlje. Stanje u susjednim zemljama utječe i na kreditni rejting Hrvatske, na poslovanje, broj turista koji će nas posjetiti. Stabilizacija regije pridonijet će i imidžu Hrvatske. Kad smo dobili datum početka pregovora, to se doista odrazilo i na broj turista, gospodarsko poslovanje te kreditni rejting koji je povećan krajem 2004. Želimo riješiti i pitanja koja su uvjetovana regionalnom suradnjom, kao što su povratak izbjeglica i povrat imovine. Važno je istaknuti da Hrvatska podupire članstvo svih naših susjeda u EU, no isključivo na temelju individualnog pristupa. Kada te zemlje postanu članice, to će biti jamac trajne stabilnosti. Što su naši susjedi gospodarski razvijeniji, to su i naše mogućnosti veće.

NACIONAL: Opterećuje li Hrvatsku činjenica da je neki europski političari doživljavaju kao primjer susjednim zemljama, pa su prema nama katkad možda i stroži nego što bi trebali biti? – U smislu političke stabilizacije i ispunjavanja demokratskih kriterija dosad se to nije pokazalo kao opterećujući faktor, nego kao poticaj i nama i susjedima da ulože napore. Kad sam u travnju 2004. bila u Irskoj na neformalnom sastanku ministara europskih integracija, a to je bilo tjedan dana prije avisa, imali smo okrugli stol o zapadnom Balkanu. Ondje sam neformalno razgovarala s kolegama ministrima, a kod nas je trajala intenzivna rasprava o avisu i o tome hoće li biti pozitivan. Ministri su bili zapanjeni i pitali se kako uopće možemo tako razmišljati. Oni shvaćaju da je taj pozitivan model snažna poruka svim reformskim snagama u tim državama koje se zalažu za stabilizaciju.

NACIONAL: Premijer Sanader je prije nekoliko dana u Rijeci kazao da je osim ulaska u EU naš nacionalni interes i boljitak hrvatskih građana. Ne bi li boljitak građana trebao biti na prvome mjestu? – Mislim da su mediji pogrešno prenijeli te riječi. Premijer je htio reći da članstvo u EU nije cilj sam po sebi, nego je cilj boljitak građana. To je temeljni cilj naše politike, a trebao bi biti i temeljni učinak ulaska u EU. Ulazak u EU trebao bi biti samo konačan rezultat svih reformi. Pogledajte što se dogodilo u zemljama koje su lani ušle u EU. Gotovo ništa, nije bilo rasta cijena, pada životnog standarda, nezaposlenosti. Nije riječ o trenutku, nego o procesu koji treba maksimalno iskoristiti.

NACIONAL: Domaći mediji ovih dana iznose rezultate raznih anketa koje bilježe pad potpore građana ulasku u EU. Kako to komentirate? – Naša istraživanja bilježe lagan rast od nekoliko postotaka. Do samog ulaska bit će i rasta i padova, često je to čak i iracionalno, što su mi objasnile kolege iz drugih država. To ovisi o nedostatku informacija, dezinformacijama, pa i manipuliranju osjećajima građana političkih opcija koje svoj program grade na euroskepticizmu.

NACIONAL: Hoće li Hrvatska do 17. ožujka izručiti Gotovinu Haag? – Sve informacije koje su rezultat istraga upućuju na to da se Gotovina ne nalazi u Hrvatskoj. Ako nije u Hrvatskoj, onda ga država ne može izručiti. Međutim, to ne znači da kažemo da general nije u Hrvatskoj i da ne možemo ništa učiniti. Obvezu suradnje s Haagom ne treba gledati kao nešto što od nas traži EU, nego kao nešto na što nas obvezuje Ustavni zakon o suradnji sa sudom i članstvo u Ujedinjenim narodima. Smatram da se u suradnju s Haagom ulažu maksimalni napori.

NACIONAL: Zašto se dosad nisu ulagali? – Bez obzira na to što se radi, uvijek se mogu uložiti dodatni napori. O konkretnim elementima istrage ne može se javno govoriti zbog interesa istrage, stoga katkad možda i dolazi do iskrivljene ili netočne slike o suradnji. Kriteriji pune suradnje trebaju odražavati ono što Hrvatska doista može učiniti.

NACIONAL: Koliko nam je štetila predizborna izjava Jadranke Kosor u kojoj nije željela jasno reći bi li dala uhititi generala Gotovinu? – Tu izjavu valja gledati u kontekstu predizborne kampanje. Točno je da moramo postupati u skladu sa svojim odgovornostima, no sada je najvažnije koncentrirati se na ono što se doista radi, na sve napore koje ulažemo, i o tome izvješćivati EU.

NACIONAL: U europskim medijima posljednjih dana prevladava mišljenje da Hrvatska umjesto policijske istrage provodi diplomatsku ofenzivu. – Ne bih se složila s tom tezom. Policija i druge službe doista rade svoj posao vrlo kvalitetno. Diplomatski napori uvijek su više u žarištu javnosti, o tome se može govoriti, a i mi dajemo priopćenja o takvim aktivnostima. Istraga se, s druge strane, vodi na drukčiji način i ne može biti javna.

NACIONAL: Zašto je Hrvatska trenutačno pod takvim pritiscima? – Zato što je vrlo teško dokazati nešto što nije. Možemo nastaviti s istragom, provjeravati sve informacije te o tome izvješćivati i sud i EU. Isto tako, oni koji tvrde da je general Gotovina u Hrvatskoj trebaju podastrijeti podatke ili dokaze da vidimo na temelju čega to tvrde, ali i da Hrvatskoj tako pomognu riješiti slučaj.

NACIONAL: Kako surađujete s predsjednikom države i oporbom? – Surađujemo jako dobro. Ne dijelim ljude prema stranačkoj pripadnosti, nego prema radnim sposobnostima, odnosu prema poslu, državi, prema drugima i prema meni. Otvorena sam za suradnju, vanjska politika uvijek štiti nacionalne i interese građana, tako da smatram da u tom području uvijek treba postići konsenzus. Kad je riječ o zaštiti nacionalnih interesa u inozemstvu, onda mora postojati jedinstvo, bez obzira na naše političke razlike u zemlji.

NACIONAL: Koliko se vaš privatni život promijenio otkako ste član Vlade, a pogotovo otkad ste preuzeli i sektor vanjskih poslova? – Privatni život mi se prilično promijenio, premda sam oduvijek jako mnogo radila. Sada su mi djeca prioritet. Trudim se raditi svoj posao što bolje, ali svaki slobodni trenutak posvećujem djeci. Kad sam s njima, potpuno zaboravim da sam ministrica. Legnem na pod, igramo se, valjamo se po podu. S djecom uvijek podjetinjite. To je dobro za duševnu stabilnost, jer opušta i pomaže da radim s manje opterećenja.

NACIONAL: Kad ste zadnji put bili u kinu? Čitate li? – S djecom sam u kinu gledala “U potrazi za Nemom”. Jako malo vremena ostane za druge stvari, pogotovo zbog djece. Knjige pokatkad čitam dok čekamo let u zračnoj luci.