Uprava holdinga Olympus Europa imenovala je prošli tjedan Hrvata Branimira Vlaju regionalnim menadžerom Olympusa za Adriatic regijuUprava holdinga Olympus Europa imenovala je prošli tjedan Hrvata Branimira Vlaju regionalnim menadžerom Olympusa za Adriatic regiju, novoosnovano poslovno područje ove japanske korporacije. Iako je Vlajo kao direktor Olympus Hrvatske i dosad vodio poslovanje japanske korporacije na tržištima zemalja bivše Jugoslavije i Albanije, njegovo službeno postavljanje na mjesto šefa regije Adriatic ukazuje na jače pozicioniranje vodećeg svjetskog proizvođača tehničke i medicinske opreme u ovom dijelu Europe. Vlajo, koji je među ostalim počasni finski konzul u Hrvatskoj te predsjednik Hrvatsko?japanskog poslovnog kluba za Nacional komentira svoje imenovanje koje je dio velikog restruktruriranja Olympusa u Europi, kao i poslovne planove Olympusa.

'Globalno gledajući Olympus je profitabilan, ali su veća očekivnja dioničara natjerala upravu kompanije na reorganizaciju'NACIONAL: Što konkretno znači nedavno provedeno restrukturiranje Olympusa u okviru kojeg je došlo i do vašeg imenovanja na mjesto menadžera za Adriatic regiju? – Moje imenovanje za menadžera Adriatic regije, kao i samo osnivanje te i drugih regija, dio je velikog restrukturiranja Olympusa u Europi i svijetu. Cilj izvršenih promjena je povećanje kompetitivnosti, jače fokusiranje na određene grupe proizvoda i na određene marketinške tržišne segmente. U skladu s tim osnovane su tri nove kompanije od kojih je svaka specijalizirana za određeno područje. Prva je kompanija Olympus Imaging Europe koja se bavi proizvodima audio i video tehnike, te sličnim proizvodima. Druga je Olympus Medical Systems Europe koja vodi segment medicinske opreme u području endoskopije. Tu je i Olympus Life and Material Science koja pokriva područje mikroskopskih sistema i druge laboratorijske usluge. Od navedenih promjene očekuje se da Olympus znatno poveća konkurentnost svojih proizvoda.

NACIONAL: Jesu li slabi financijski rezultati ili neefikasnost proizvodnje prouzročili reorganizaciju Olympusa? – Globalno gledano, Olympus je profitabilna kompanija, ali očekivanja u profitu su bila veća te se pokazala potreba da se ide u reorganizaciju poslovanja. Slijedom toga i očekivanja dioničara za isplatu dividendi, moralo se nešto napraviti na povećanju racionalizacije i profitabilnosti. Slična promjena dogodila se i na području tržišne organizacije Olympusa u Europi. Prepoznate su tri regije koje imaju svoj određeni profil. Ta su područja Iberia, koja pokriva područje Španjolske i Portugala, zatim Dach, koji obuhvaća Njemačku, Austriju i Švicarsku. Konačno, tu je i Adriatic regija koja pokriva područje bivše Jugoslavije i Albanije. Kao odgovorna osoba za Adriatic regiju očekujem da se postignu rezultati racionalizacije u resursima kao što su informacijska tehnologija te korištenje financijskih i računovodstvenih servisa. Tu su i logističke racionalizacije u smislu manipulacije robom, edukacije ljudi i korisnika i sl. Od nas se očekuje da navedene promjene rezultiraju financijskim efektom. U ovoj regiji imamo prednost lakšeg komuniciranja zbog sličnih jezika, što će biti velika prednost u poslovanju.

NACIONAL: Olympus je u Hrvatskoj poznat prije svega po robi široke potrošnje poput fotoaparata i diktafona. Kakva je situacija na domaćem tržištu što se tiče medicinske opreme? – Olympus Hrvatska ne crpi snagu samo iz najpoznatijih proizvoda, iako se oni danas najšire distribuiraju. Drugi naš važan segment poslovanja je medicinska oprema i medicinski potrošni materijal. Taj segment pokriva područje endoskopije, endoskopske kirurgije, gastroskopije i područje medicinskih aparata. Što se tiče područja roba široke potrošnje, upravo na tržište izbacujemo novi mp3 player od kojeg očekujemo vrlo dobre rezultate. Na području medicine pojavili smo se sa novim proizvodom, endoskopskom kapsulom. To je jedan, mogli bismo reći, futuristički proizvod iako on već ima svoju primjenu. Omogućava nam pregled probavnog trakta bez korištenja endoskopa i puno manje invazivan.

NACIONAL: S obzirom na najavljeno smanjenje troškova u javnom zdravstvu, očekujete li pad prometa i profita na tome području? – Mi se tu suočavamo s problemom našeg okruženja. Struktura Olympusa u zapadnoeuropskim zemljama razlikuje se od Olympusa u Hrvatskoj. Tamo je nositelj napretka i razvoja Olympusa medicinski dio naše proizvodnje. Naše tamošnje organizacije djeluju u okruženju koje izdvaja iz svojih prihoda, budžetskih ili osiguravateljskih, pet-šest puta više novca nego što se u Hrvatskoj ulaže na tome području. To govori da u takvim društvima postoji puno više novca za medicinske potrebe te se traže visoke tehnologije i skupi aparati i uređaji. To se naravno odražava na prodavače takve opreme, poput Olympusa. Kod nas je slika obrnuta: ovdje je područje robe široke potrošnje u većem udjelu i rastu nego u Zapadnoj Europi, gdje je već došlo do određenog zasićenja takvim proizvodima. Naš stav u recesiji na području medicinske opreme bio je da nastojimo održati standard i pogon, tj. ljude koji su stručnjaci za takve proizvode, pa i nauštrb naše dobiti. Sada smo u situaciji da se borimo za pozitivnu nulu na području medicinske opreme. Uvjereni smo da će se situacija poboljšati i da ćemo dobiti svoj dio kolača, ali isto tako je moguće da u sljedećih godinu dana taj naš dio kolača bude još i manji. Spremni smo na to i tražimo sve načine da racionaliziramo svoj pogon, ali tako da zadržimo sve bitne karakteristike koje su važne našim korisnicima. To znači da naši korisnici imaju dobar servis i da im možemo ponuditi proizvode kada imaju potrebu za njima. Smanjenje troškova u javnom zdravstvu ne doživljavamo kao tragediju, jer potrebe stanovništva ipak ostaju, samo će ih zadovoljavati na druge načine. Neće tu biti neke eksplozije u nabavkama, ali mislimo da će nam se trud i strpljenje na kraju isplatiti.

NACIONAL: Predsjednik ste Hrvatsko-japanskog poslovnog kluba. Koji su osnovni razlozi nedostatka japanskog kapitala u Hrvatskoj? – To je jedna mlada organizacija čiji je glavni cilj bolje razumijevanje Hrvatske u Japanu i obrnuto. Nas japanski biznismeni ne zaobilaze svjesno, već su jednostavno imali bolje destinacije. No i naše okruženje postaje sve profesionalnije, a njihove dosadašnje destinacije su pomalo zasićene, pogotovo nakon ulaska u EU. Ja sam optimist i očekujem poboljšanje na polju ulaganja Japanaca u nas, ali moramo raditi na funkcioniranju pravne države i brzini rješavanja svih administrativnih procedura. Japanski kapital je golem i šteta bi bila da nas zaobiđe. Meni je jako žao što bolje ne iskorištavamo naš turistički potencijal i ne privučemo veći broj japanskih turista u našoj neposrednoj blizini, koji nas zaobilaze. No da bismo im imali što ponuditi, moramo ih prvo bolje upoznati.

NACIONAL: Kako ste postali počasni konzul Finske u RH? – Ta funkcija nema veze s mojim sadašnjim poslom. Ja sam velik dio svoje poslovne karijere vezao uz područje Skandinavije te sam na taj način ostavio traga u području energetike i transporta čime sam se tada bavio. Kako sam zadržao kontakte s velikim brojem ljudi iz tog miljea, bio sam jedna od opcija za konzula Finske. Jako mi je drago da sam dobio tu funkciju koja ne nosi nikakve materijalne pogodnosti, ali zato mogu upoznati mnogo krasnih ljudi. Finska bi nam mogla biti model na koji bismo se mogli ugledati i njihov sustav vrijednosti trebalo bi pokušati preslikati u Hrvatsku.