Scena iz filmaNakon 23 godine čekanja napokon je snimljen film “Vodič kroz galaksiju za autostopere” (The Hitchiker’s Guide to the Galaxy) prema istoimenoj hit-knjizi Duglasa Adamsa. Knjiga je objavljena 1979. godine te je tijekom 80-ih dobila četiri nastavka, a stalno je bila meta brojnih hollywoodskih producenata. Mijenjali su se potencijalni redatelji, scenaristi i glumci, da bi se na kraju sve vratilo u Englesku, domovinu autora knjige. Redatelj i većina glavnih glumaca su Englezi pa stoga ne čudi što je svjetska premijera te znanstveno-fantastične komedije, kojoj je ekskluzivno prisustvovao i novinar Nacionala, održana prošle srijede u Londonu. Film u hrvatska kina stiže 9. lipnja.

Adams je parodiju SF-a najprije napravo kao seriju na BBC-ju 1978., a nakon velikog uspjeha prve tri knjige napisao je još dvije pa je nastala trilogija u pet dijelova Dok je Rockwell u filmu odjeven u otkvačene kostime, Freeman s pojavljuje u pidžami s papučama i bademantilom i takav stopira svemirom Film podsjeća na 'Brazil' Terryja Giliama, a Adams je bio veliki ljubitelj rada Monty Pytona i želio je biti pisac i izvođač svojih dijela na sceni Adams je prije smrti izjavio da glavni lik mora biti Brtanac, a da se svi ostali glumci trebaju izabrati po umijeću, a ne nacionalnosti Knjige “Vodič kroz galaksiju za autostopere ” i njezina četiri nastavka prevedene su na 25 jezika, do sada su se prodale u 20 milijuna primjeraka, a Douglas Adams je od talentiranog, ali neproduktivnog autora postao zvijezda i bogataš. Kako je sam rekao, osjećaj koji je imao nakon što je knjiga postala hit bio je bolji od orgazma. Riječ je o priči o Arthuru Dentu, običnom Englezu kojem jednog jutra ruše kuću jer se na tom mjestu mora izgraditi cesta. Međutim, istodobno je uništen planet Zemlja jer smeta izgradnji prolaza kroz galaksiju. Arthur Dent spašava se u posljednji trenutak uz pomoć prijatelja Forda Perfecta, koji mu objašnjava da će se spasiti kao autostoperi kroz galaksiju. Ukrcaju se na svemirski brod Zaphoda Beeblebroxa, predsjednika galaksije, na kojem je i Tricia Mcmillan, djevojka koja se sviđala Arthuru Dentu još dok je Zemlja bila čitava, te Marvin, manijakalno depresivni robot. Ta se ekipa sukobi s Vogonima, neobičnom rasom koja živi u galaksiji, ali u želji za povratkom u normalan život moraju prebroditi mnoge druge probleme.

Za ekranizaciju knjige prvi je bio zainteresiran redatelj Ivan Reitman, a ulogu Forda Perfecta trebao je dobiti Dan Aykroyd ili Bill Muray. No sve je otkazano zbog snimanja filma “Istjerivači duhova”. O projektu se tijekom sljedećih 20 godina često govorilo, no tek je prije pet godina sve bilo spremno za snimanje u režiji Jaya Roacha (“Dozvola za brak”) s Jimom Carreyjem u ulozi Zaphoda. Međutim, i to je propalo, a kada je u svibnju 2001. Douglas Adams umro od posljedica srčanog udara u 49. godini, činilo se da knjiga nikada neće dobiti filmsku verziju. No tada je scenarij filma došao u ruke redatelja Spikea Jonzea, koji je odmah kao redatelje predložio Gartha Jenningsa i Nicka Goldsmitha, do tada poznate kao redatelje videospotova čije je umjetničko ime bilo Hammer & Tongs. Oni su se povezali s Robbiejem Stampom, izvršnim producentom i starim prijateljem Douglasa Adamsa, koji je imao njegovu verziju filmskog scenarija koju je trebalo doraditi.

Kada smo se susreli s Jenningsom i Goldsmithom u londonskom hotelu Dorchester, oni su izgledali tako opušteno kao da taj film nije jedan od ključnih događaja u njihovoj karijeri ili kao da su potpuno sigurni u njegov uspjeh. Film je producirala kompanija Buena Vista, jedna od najjačih svjetskih kompanija poznata po brojnim hitovima, ali Jennings i Goldsmith kažu da im se producenti uopće nisu petljali u posao iako su to svi očekivali. “Buena Vista trebala je biti samo distributer filma za Ameriku, no kada smo nas dvojica otišli s njima na razgovor, ja sam cijeli film detaljno nacrtao na papiru, scenu po scenu, i to ih je fasciniralo. Odmah su rekli da su spremni financirati snimanje filma”, prepričao je Jennings, koji nikad nije sumnjao da to treba biti britanski film. Stoga su za glavnu ulogu Arthura Denta odabrali Martina Freemana, glumca poznatog po ulozi Tima u seriji “U uredu”. Britanska javnost koja je pratila nastanak filma oduševljeno je prihvatila Freemana, toliko da se u medijima stvorila fama kako nitko osim Freemana ne može glumiti zbunjenog Zemljanina. Uz to što je odličan glumac, Freeman je članove filmske ekipe zadivio glazbenim znanjem pa su ga nazvali hodajućom rock enciklopedijom. “Ne mogu reći da sam se posebno identificirao s likom Arthura Denta, osim što smo obojica bijelci i Englezi u tridesetim godinama, no ako neki vide sličnosti između mene privatno i Arthura Denta, ja im se neću suprotstaviti”, rekao nam je Freeman. U većini scena pojavljuje se s glazbenikom Mosom Defom, koji glumi Forda Perfecta i za kojeg Freeman kaže da piše sjajne pjesme “jer su tekstovi većine današnjih hip-hopera čisti idiotizam, i to je moj najveći prigovor današnjim hip-hoperima”. Glavnu i jedinu žensku ulogu Triciae McMillan dobila je Zooey Deschanel koja kaže da je knjigu prvi put pročitala sa 10 godina i nije je baš razumjela, ali ju je poslije pročitala još jednom i tada je sve shvatila. Uloga Zaphoda, predsjednika galaksije, ipak je pripala američkom glumcu Samu Rockwellu, poznatom po filmu “Ispovjedi opasnog uma”. Rockwell je pravi mangup, tijekom intervjua za Nacional više je stajao i šetao oko stola nego što je sjedio, a u filmu izgleda poput rock zvijezde. “Da, da, izgledam kao Sammy Haggar s ponašanjem Freddieja Mercuryja”, složio se Rockwell, a kada smo ga upitali je li ikad želio biti rock zvijezda, odgovorio je: “Naravno, ali samo na nekoliko tjedana. Što bih radio tih nekoliko tjedana? Odmah bih zapovjedio da mi dovedu što više djevojaka.” I dok je Rockwell u filmu odjeven u lude kostime, Freeman je u pidžami, kućnom ogrtaču i s papučama na nogama. Freeman kaže da je povremeno na snimanju bio ljubomoran na Rockwella i njegovu odjeću “ali Rockwell je bio ljubomoran na mene jer su mu trebali sati da odjene i skine te kostime te je vjerojatno poželio da nosi pidžamu tijekom cijelog filma.”

Osoba koja je cijelo vrijeme bila uz Douglasa Adamsa i “gurala” cijeli projekt je Robbie Stamp. Za Adamsa je rekao da je bio pisac koji je mrzio rokove te da nikad ništa nije napisao na vrijeme. Međutim, silno je želio da iz njegove knjige nastane film. “Iako je napisao ovu knjigu i još četiri nastavka, Douglas Adams nije smatrao da svaka knjiga treba dobiti svoju filmsku verziju već da od tih pet knjiga treba napraviti filmsku trilogiju”, prisjetio se Stamp. Adams je, kako je rekao Stamp, tijekom dvadeset godina čekanja realizacije projekta radio na scenariju filma, a njegova je zadnja verzija nakon smrti dorađena, u nju su ubačeni dijelovi priče kojih nema u knjizi. Bez obzira na to, film vjerno prenosi veći dio knjige. Naime, nitko nije želio mijenjati dijelove knjige, a kako su rekli Jennings i Goldmsith: “Silno smo pazili da film na kraju ne izgleda kao ‘Ratovi zvijezda’.” To potvrđuje i činjenica da je u projekt bila uključena i Adamsova supruga Jane Belson, 10-godišnja kći Polly i Adamsovi roditelji.

Konačni rezultat doista nema veze s “Ratovima zvijezda” i puno je bliži filmu “Brazil” Terryja Giliama, koji je režirao seriju “Monty Python’s Flying Circus” i filmove proizišle iz nje. Kritičar britanskog magazina Empire okarakterizirao je film kao križanac filmova “Brazil” i “Peti element” Luca Bessona. Nije čudno što “Vodič kroz galaksiju za autostopere” podsjeća na “Brazil” jer je Adams bio veliki ljubitelj pythonovaca te je želio biti i pisac i izvođač svojih djela na sceni. Nakon završetka fakulteta Adams se upoznao s Grahamom Chapmanom, članom Montyja Pythona, i počeo s njim pisati skečeve. Međutim, Chapmanov alkoholizam uništavao je poslovnu suradnju tako da su se njih dvojica ubrzo razišli. Kako ni Adams nije bio discipliniran pisac, u to je vrijeme prekinuo s pisanjem pa je radio kao tjelohranitelj kraljevske obitelji u Kataru jer, kako su rekli njegovi prijatelji, nije imao samopouzdanja i nije cijenio vlastiti rad. Ipak, nakon devet mjeseci pisanja, 1978. dovršio je “Vodič kroz galaksiju za autostopere”, koji je najprije emitiran kao BBC-jeva radiodrama, godinu dana poslije objavljena je knjiga, a 1981. godine snimljena je i serija.