Prošlotjedni dvodnevni službeni posjet predsjednika hrvatske vlade Ive Sanadera Republici Makedoniji sadržavao je i jedan detalj koji je ostao skriven od javnosti.Prošlotjedni dvodnevni službeni posjet predsjednika hrvatske vlade Ive Sanadera Republici Makedoniji sadržavao je i jedan detalj koji je ostao skriven od javnosti. Sanader je saznao što je navelo aktualnog predsjednika Makedonije Branka Crvenkovskog da sredinom godine napusti mjesto premijera. Za razliku od HDZ-ove koaliciji u Hrvatskoj, vladajuća koalicija Crvenkovskog imala je više nego sigurnu većinu u makedonskom parlamentu, ali se on se u travnju ove godine ipak kandidirao na predsjedničkim izborima, na kojima je na kraju i pobijedio.

Hoće li mu iskustvo Crvenkovskog, s kojim se Sanader i sastao u Skoplju u okviru svog službenog posjeta, koristiti i navesti ga da se i sam kandidira na predstojećim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, znat će se, kako je i sam Sanader najavio, u rujnu. Tada će HDZ objaviti ime svog predsjedničkog kandidata. Je li makedonska priča bila dovoljno stimulativna za Sanadera u ovom trenutku još se ne može procijeniti. Sigurno je da bi se Sanader na predsjedničkim izborima, za razliku od Crvenkovskog, koji je vodio bitku s fantomskim izlaskom birača, suočio s više nego respektabilnim protivnikom – aktualnim predsjednikom Stjepanom Mesićem. Premda sve dosadašnje ankete pokazuju da bi jedino premijer mogao biti koliko-toliko vjerodostojan protivnik aktualnom predsjedniku, one isto tako nerijetko najavljuju pobjedu Mesića već u prvom krugu predsjedničkih izbora.

U svakom slučaju, Sanaderov rizik je toliko velik da nije isključeno da će posjet Makedoniji zaboraviti i na kraju ga ipak svesti na ono što je bilo ponuđeno kroz službena priopćenja. A u njima je naglašeno da je riječ je o dvjema zemljama koje su “pokretačka snaga u regiji prema Europskoj uniji i NATO-u”, te da u njihovoj međusobnoj suradnji “nema otvorenih pitanja”. Ostalo je i dalje otvoreno pitanje hoće li u prosincu Sanader ipak biti predsjednički kandidat HDZ-a.

Što se Crvenkovskog tiče, on nakon pogibije predsjednika Borisa Trajkovskog i nije imao previše izbora. Zbog onoga što su pokazivale tadašnje ankete u Makedoniji, procjenjivalo se da samo njegova kandidatura može osigurati dovoljan izlazak birača da bi izbori uspjeli i tako se izbjeglo otvaranje nove krize u Makedoniji. S druge strane, slučaj Crvenkovskog bjelodano pokazuje da se utjecaj političara nužno ne mora svesti na njegove ustavne ovlasti. Premda je makedonski ustav u smislu ovlasti predsjednika veoma sličan hrvatskom i glavnu ulogu u obnašanju izvršne vlasti daje premijeru, Crvenkovski je i nakon što se preselio u Ured predsjednika ostao najutjecajnija poluga vlasti u Republici Makedoniji.