U subotnjem broju Jutarnjeg lista odvjetnica Europapress holdinga Vesna Alaburić, u tekstu objavljenom preko cijele stranice, ponovno se uključila u obranu novinara iz EPH-a za koje je hrvatska javnost nedavno saznala da su nepobitno održavali kontakte s britanskim obavještajnim agentima. Budući da su predočeni dokazi koji kompromitiraju novinare poput Gordana Malića i Davora Butkovića neosporivi, EPH-ova odvjetnica odlučila je kolege iz svoje tvrtke pokušati obraniti tezom da je POA u vrijeme Franje Tureka postupala nezakonito, čime želi zataškati i preusmjeriti zanimanje javnosti za skandalozne postupke navedenih novinara. Tako u svom tekstu Vesna Alaburić, tobože kao velika pravna stručnjakinja, koja se osim medijskog zakonodavstva izvrsno razumije i u obavještajni rad i zakone o sigurnosti, optužuje Protuobavještajnu agenciju za nezakonit rad. Njezine kvazipravne konstrukcije već su na prvi pogled nelogične – sigurnosne zakone i uredbe koje su donijeli Sabor i Vlada RH proglašava neustavnim, čime je pokazala da ni sama nije sigurna treba li ustrajati na neustavnosti tih zakonskih propisa ili tvrditi da određeni postupci POA-e nisu obuhvaćeni tim propisima. U pokušaju obrane svojih novinara, Vesna Alaburić ne libi se čak ni izravno vrijeđati hrvatske saborske zastupnike, za koje u tekstu kaže da su “neodgovorni i pravno needucirani političari”. Bilo bi zanimljivo vidjeti misli li odvjetnica Alaburić tako o legalno izabranim predstavnicima građana samo u ovom pojedinačnom slučaju, koji kompromitira novinare i tvrtku za koju radi, ili je ovakav vrijeđajući stav njezino opće mišljenje. Međutim, pravni stručnjaci za Nacional su prokomentirali njezina novija pravna tumačenja: “Vesna Alaburić nije sud pa da može utvrđivati tko radi zakonito ili nezakonito, no zato želi stvoriti javni privid i utjecati na Odbor koji će obrađivati cijeli slučaj. Uredba o obvezama TK operatora u području nacionalne sigurnosti ne daje nikakve nove ovlasti sigurnosnim službama, već naprosto obvezuje TK operatore da stvore tehničke pretpostavke kako bi službe mogle konzumirati svoje već postojeće zakonske ovlasti. Što se tiče same uredbe, ona je napravljena prema standardima European Telecommunication Standardisation Institute i rezolucije Vijeća EU od 17. siječnja 1995. Izlisti telefonskih razgovora koji se rade za prošlo razdoblje nisu mjere tajnog prikupljanja podataka, već uvid u baze podataka, što se i drugačije zakonski percipira. Izliste kao uvid u baze podataka koristi i policija temeljem odredbi članka 177. i 183. Zakona o kaznenom postupku te se oni na sudu koriste kao dokaz i ne tretiraju se kao mjere tajnog prikupljanja podataka, za što postoji i relevantno mišljenje Vrhovnog suda RH.”