Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne bankeDva je petka za redom Hrvatska narodna banka intervenirala na deviznom tržištu otkupom velikih iznosa eura, koje banke prodaju po sve nižoj cijeni jer ih očito imaju u izobilju, a kuna im nedostaje. Pretprošli je tjedan, tako, otkupljeno 122,4 milijuna eura po srednjem tečaju od 7,3884, značajno ispod srednjeg tečaja HNB-a koji se u tom trenutku još držao na 7,4 kune za euro, dok je prošli tjedan s hrvatskog tržišta povučeno 115,5 milijuna eura po tečaju od 7,3672 kune. Ove aktivnosti odgovor su Hrvatske narodne banke na jačanje tečaja kune koji je zabilježen u posljednja dva tjedna, vjerojatno zbog povećane kreditne aktivnosti banaka, isplate mirovina te općenito povećane potražnje za kunama na tržištu. Naime, banke su dobile eure u velikoj akciji zamjene valuta, no za davanje kredita, koje je u posljednje vrijeme intenzivirano smanjenjem kamatnih stopa, ipak su im po zakonu još potrebne kune, osobito za kredite stanovništvu, iako ih vežu valutnom klauzulom, pa to u svojim bilancama zapravo računaju kao devizni plasman. Situacija na tržištu bjelodano pokazuje zašto su u krivu hrvatski devalvacionisti koji zagovaraju administrativnu promjenu tečaja po njima precijenjene kune. Naime, tečaj kune posljedica je činjenice da se u Hrvatskoj štedi u stranoj valuti, pa Hrvatska narodna banka zapravo ne može “otisnuti” dovoljno domaće valute da kako-tako održi njezinu cijenu ispod granica kojima teži. Pritom ne treba zaboraviti da devizne rezerve neprestano rastu upravo otkupom eura, a devalvacionisti su često i protiv njihovog rasta, odnosno zauzimaju se da se ti potencijali iskoriste u druge svrhe. Prema izjavi Mladena Milera iz Zagrebačke banke reakcije Narodne banke otkupom deviza samo su dokaz da ona pažljivo prati događanja na hrvatskom tržištu, te svojim aktivnostima budno pazi na stabilnost kune.