Uznemirujuća vijest s Milanske burze: Pad UniCreditovih dionica doveo u pitanje prodaju dionica Zagrebačke banke

Kao i svaka velika poslovna transakcija i preuzimanje Zagrebačke banke nailazi na snažne otpore u hrvatskoj javnosti. Ovaj put argument je kretanje dionica UniCredita na Milanskoj burzi. Naime, dioničarima Zagrebačke banke konzorcij UniCredito/Allianz ponudio je plaćanje u gotovini i u novoizdanim dionicama UniCredita. Dioničari Zagrebačke banke koji se odluče na prodaju za jednu će svoju dionicu s pravom glasa dobiti 49,06 novih dionica UniCredita i 47,71 USD u novcu. Pritom, da bi se dobila procijenjena fair vrijednost od približno 238 dolara po dionici Zagrebačke banke, dionica UniCredita trebala bi vrijediti oko 4,5 eura, što je njezina prosječna vrijednost u prošloj godini, naravno uz prosječan odnos tečaja dolara i eura u istom razdoblju. Dok tečaj dolara i eura oscilira oko iste vrijednosti, cijena dionice UniCredita je proteklih dana na Milanskoj burzi bila od 4,1 euro do najviše 4,2 eura, iz čega proistječe da dioničari Zagrebačke banke ne bi dobili obećanih 238 dolara po dionici, nego manje.
No, tu postoji “kvaka” s kojom se mora suočiti svaki dioničar Zagrebačke banke sam. Naime, odluče li se ipak na zamjenu svojih dionica za UniCreditove, konzorcij im ih može pretvoriti u gotovinu u tjednu između 12. i 18. ožujka. Tada dionice UniCredita mogu vrijediti i manje, ali i više.
Na zapadu, u područjima razvijenije dioničarske kulture, posjednici dionica nisu investitori na tako kratak rok kao što je tjedan dana. Dakle, kad današnji dioničari Zagrebačke banke dobiju dionice UniCredita, oni ih ne moraju odmah prodati, nego ih mogu zadržati. U tom slučaju oni moraju razmišljati o tome kako će se cijena njihove imovine kretati u budućnosti, u sljedećih mjesec, tri mjeseca, godinu ili više dana.
Pitanje koje se pred njih postavlja je hoće li u budućnosti više rasti cijena dionica Zagrebačke banke, ili cijena dionica UniCredita. Ako će rasti UniCredito, onda je bolje da kupe njegove dionice, ako imaju više povjerenja u Zagrebačku banku, bolje je da zadrže njezine dionice.

Hagena spašava fondove i smanjuje obavezni broj osiguranika, Erste i Helios bi se mogli ujediniti

U tijelima nadležnim za provedbu mirovinske reforme, dakle u Hageni, razmišlja se o smanjenju obaveznog broja osiguranika koji u dvije godine moraju skupiti fondovi iz drugog stupa. Naime, da bi fondovi opstali i nastavili svoj rad, u dvije godine imaju obavezu skupiti 80 tisuća osiguranika, pri čemu će naravno najveći dio tih osiguranika biti skupljen do kraja ožujka, dokad se moraju opredijeliti oni koji sad rade, a imaju do 50 godina – poslije fondove biraju samo oni koji se zapošljavaju. Ustanovljeno je da bi po trenutačnim propisima na tržištu opstala tri odnosno, možda, četiri fonda. Članove koji su se upisali u ostale fondove Hagena bi rasporedila onima koji su ispunili cenzus. No, ako se cenzus smanji, a govori se o 40.000 ili vjerojatnije 50.000 članova, onda bi još neki od fondova mogli ući u tržišnu utakmicu, ili bi se mogli ujediniti, o čemu se već pregovara. Time bi stvari prošle elegantnije, članovi ne bi bili seljeni, a tržišna utakmica među fondovima bi možda bila i kvalitetnija. No, potvrđeno nam je u Hageni, ideja će se još analizirati, osobito s aspekta pitanja je li za kvalitetan rad pojedinom fondu dovoljno 50 tisuća članova, na ovoj razini prosječnih plaća, odnosno uplata iz tih plaća. Također, već su počeli zasad sasvim udaljeni pregovori između dva ambiciozna fonda – Erste i Heliosa – o eventualnom ujedinjenju.

Rast industrijske proizvodnje jedanaest mjeseci zaredom

Industrijska je proizvodnja u siječnju porasla za 2,8 posto na godišnjoj razini (u odnosu na siječanj 2000.), što je već jedanaesti mjesec za redom u kojemu se bilježi porast industrijske proizvodnje. Među glavnim industrijskim grupacijama, na porast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini u siječnju, najviše je utjecao porast proizvodnje kapitalnih prozvoda (za 21,3 posto) te porast proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju (za 10,4 posto), dok su istovremeno ostale glavne industrijske grupacije zabilježile pad proizvodnje. Analizom industrijske proizvodnje u siječnju u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju u 2001. zabilježen je pad od 6,1 posto unatoč porastu proizvodnje energije za 14,5 posto u istom promatranom razdoblju, izvjestio je Državni zavod za statistiku.

Plavi fond zahvaljujući Ivaniševiću najviše dobio na imidžu

Po rezultatima najnovijeg istaživanja GfK centra za istraživanje tržišta, provedenog od 29. siječnja do 4. veljače, o poznatosti imena mirovinskih fondova i njihovih promotivnih kampanja, po spontanoj poznatosti mirovinskih fondova (kad sami ispitanici navedu ime fonda na prvom mjestu) s oko 36 posto glasova anketiranih prvo je mjesto zauzeo AZ mirovinski fond, slijedi ga Raiffeisen mirovinski fond s 22 posto, potom dolazi Plavi fond (12 posto) pa PBZ Croatia osiguranje (9 posto). HA1 mirovinski fond ima 7 posto, pretposljednji Helios 5 posto, a posljednji po spontanoj poznatosti imena fonda je Erste mirovinski fond s tek 2 posto glasova. Uspoređujući rezultate s ispitivanjem iz prosinca 2001. godine najviši je skok zabilježio Plavi fond i to s 80 posto tzv. ukupne poznatosti (kad se ispitanici imena fonda sjete uz podsjećanje) na 93 posto što je, kažu u GfK rezultat promotivne kampanje s Goranom Ivaniševićem. Otprilike jednaka podacima o poznavanju fondova je zamijećenost reklama fondova, osim što je reklama Erste fonda kudikamo poznatija od samog fonda. Dakle, može se zaključiti, od te se reklame više pamti “meni je veličina važna” nego ime samog fonda koji se reklamira.

‘Ericsson Tesla’ žali se na pad prodaje u Hrvatskoj

Uz objavu lanjskih rezultata poslovanja “Ericssona Nikole Tesle” manje je zapaženo da je Uprava, na čelu s Ake Enelom, željela staviti naglasak na svoj podređeni položaj na domaćem, hrvatskom tržištu u odnosu na glavnog konkurenta, tvrtku “Siemens”. Naime, izvanredni poslovni rezultati “Tesle”, rast dobiti od čak 240 posto, uglavnom su ostvareni dvostrukim povećanjem izvoza, kako na istočnoeuropska tržišta tako i na nova tržišta Afrike i Azije. Pri tome “Teslu” bolje tretira njegova matična kompanija “Ericsson”, za koju upravo naša kompanija obavlja cjelokupnu prodaju na tim tržištima, nego matična domovina Hrvatska, gdje je prodaja pala za čak trideset posto, pa sad čini značajno manji dio prihoda kompanije. “Siemens” međutim prodaje HT-u, koji je kupio DT, a zacijelo nije beznačajno što je na njegovom čelu Mirko Barišić, vrlo utjecajan domaći biznismen, koji je toliko “socijaliziran”, za razliku od Šveđana, da je čak predsjednik Uprave Dinama.
Zato se “Ericsson Nikola Tesla” pouzdaje u VIPnet, drugi GSM operater na hrvatskom tržištu, s kojim zajedno razvija UMTS tehnologiju, te očekuje da država raspiše natječaj za nove koncesionare mobilnih komunikacijskih mreža.

Prodaja ‘Agrokorovog’ hotela: HUP dioničarima ‘Opere’ nudi 70 milijuna kuna

Iz javno objavljenih podataka može se zaključiti kojim se iznosima novca barata u preuzimanju hotela “Opera”, nekadašnjeg “Intercontinentala”, o kojem su se sporazumjeli dosadašnji najveći vlasnik “Agrokor” Ivice Todorića, i HUP Zagreb, kojem je na čelu Anđelko Leko. HUP sad ima 31 posto dionica. Za sve preostale nudi 125 kuna po dionici. Dakle, ako za sve preostale nudi oko 70 milijuna kuna, onda dosadašnje vrijede nešto više od 30 milijuna kuna. Izlazi da “Opera” na tržištu vrijedi nešto oko 108 milijuna kuna, 12 do 13 milijuna eura. Treba reći da je nominala dionice 300 kuna a prodaje se po samo 125 kuna, što govori o devastaciji vrijednosti hotela, ali također i u nuždi u kojoj se prodaje, premda “Agrokor”, kako je objavljeno, namjerava zadržati paket dionica kojim će još moći staviti veto na odluke, što znači 25 posto plus dionicu.
Do prošlog tjedna, međutim, “Agrokor” je oklijevao s prodajom na koju ga prisiljava najveći kreditor, EBRD, nadajući se da će probleme financiranja vlastite djelatnosti riješiti izdavanjem obveznica na inozemnom tržištu. Međutim, taj je posao vrlo rizičan jer skupi EBRD-ov kredit od 9 posto kamate, “Agrokor”, kako je inozemno tržište pokazalo, može zamijeniti samo obveznicama još više kamatne stope, 10 posto, plus troškovi transakcije, koji su dodatnih 1 do 2 posto. Naime, upravo kad je “Agrokor” objavio svoju ponudu za prodaju 150 milijuna eura obveznica, uslijedile su negativne ocjene rating agencija (“Moody’s”) i sumnjičavost investicijskih banaka (“J. P. Morgan”). Oni koji bi mogli kupiti najviše “Agrokorovih” obveznica su domaće banke, no pitanje je koja od njih. Od velikih možda jedino Privredna i Hypo iz Klagenfurta jer druge nisu baš sklone ekstenzivnom financiranju “Agrokora”. Tako se odluka da se riješi biznisa koji mu nije temeljna djelatnost (hotelijerstvo, bankarstvo), a koju je sugerirao EBRD, ostaje ipak najbolji Todorićev izbor.

Horvatinčić: HT dokaz da su moje investicije čiste

Uprava Hrvatskog telekoma seli iz zgrade u Jurišićevoj u unajmljenu, novosagrađenu zgradu u Hebrangovoj ulici u Zagrebu. HT seli u novu zgradu jer je dio prostora u kojem je bila Uprava u diobenoj bilanci pripao Pošti, a u drugi dio, koji još pripada HT-u, smjestit će se neke druge službe. Zgradu u Hebrangovoj ulici sagradio je Tomo Horvatinčić, vlasnik restorana “Babilon”, odnosno tvrtke “Castellum”, u rekordnom roku od samo 190 dana, u njoj je više od 7,5 tisuća četvornih metara suvremeno opremljenog poslovnog prostora i stotinu garaža, a HT je zgradu uzeo u najam na najmanje tri godine, iako najam može potrajati petnaest godina. Budući da je cijena najma u strogom središtu Zagreba od 20 do 25 eura po četvornom metru, može se sa sigurnošću pretpostaviti da će najam spomenute zgrade HT mjesečno stajati najmanje 120 tisuća eura, uračunavajući popust na količinu. Gradnja spomenute zgrade izazivala je u posljednje vrijeme dosta pitanja, o tome je li pribavljanje dozvola bilo tako brzo samo zahvaljujući dobrim vezama vlasnika restorana u koji zalazi hrvatska elita te odakle novac za tako ekspresnu gradnju. Samo useljenje HT-a, kako je izjavio Horvatinčić za najnoviji broj časopisa Banka, jedan je od dokaza da je u papirima sve čisto, a otkriva i izvor novca: riječ je o kreditu Hypo Alpe-Adria banke. Da se gradnja isplati, najam mora pokriti ratu kredita i od njega još mora preostati investitoru. S obzirom na spomenutu cijenu, izgleda da u tome neće biti problema.

U Jugoslaviji konvertirano 4,5 milijardi DEM

Guverner jugoslavenske središnje banke Mlađan Đinkić izjavio je da su ukupne bančine devizne rezerve dosegnule 2,2 milijarde američkih dolara. Dosad je u euro i ostale inozemne valute konvertirano otprilike 4,5 milijardi njemačkih maraka, a pritom su kompanije konvertirale samo 59 milijuna maraka. Ukupni štedni depoziti u srpskim bankama dosegnuli su 1,09 milijardi maraka, a najveći dio njih pohranjen je u Raiffeisen banci Jugoslavija. Đinkić je upozorio da bi visina deviznih ušteđevina stanovništva mogla otežati pregovore s Londonskim klubom kreditora, a i inozemni donatori bi mogli zbog njih sniziti besplatnu pomoć SRJ.

France Telecom želi osujetiti novu mrežu u Njemačkoj

France Telecom SA vrši pritisak na MobilCom AG, prijeteći da će odvesti svog njemačkog partnera na sud zbog financiranja mobilne mreže u najvećoj europskoj ekonomiji. Francuska telefonska kompanija, koja ima 28,5 posto MobilComa, traži istragu oko dionica koje je kupila žena Gerharda Schmita, inače direktora MobilComa. France Telecom želi da se ovaj problem riješi do 7. ožujka, kada se sreće MobilComov odbor. France Telecomov CEO Michel Bon, u namjeri da smanji 65 milijardi eura duga, nastoji osujetiti Schmitove planove da postavi novu bežičnu mrežu u Njemačkoj. Simone Chelini iz Nextra Investment Management iz Milana, a koja upravlja i dijelom dionica France Telecoma, kaže da ta tvrtka ne može podnositi takvo opterećenje dugom.

Nezaposlenost u Sloveniji 11,4 posto

Nedavno je objavljeno da je registrirana nezaposlenost u Sloveniji 11,4 posto i da raste. Usporediva stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je 23 posto. Međutim, prema međunarodno usporedivom izračunu u Sloveniji je stopa nezaposlenosti 6,3 posto. Ta je nezaposlenost u Sloveniji 1994. godine bila 9,4 posto, dakle smanjuje se. U Hrvatskoj je nezaposlenost prema međunarodnom izračunu prije pet godina bila malo viša od devet posto, i otad se povećala na blizu 17 (u Poljskoj, za usporedbu, također oko 18 posto). Prema predviđanju ministra rada u Sloveniji Vlade Dimoskog nezaposlenost će pasti na američku razinu od pet posto u ovoj godini. Njegovo će ministarstvo ove godine imati na raspolaganju 50 milijardi tolara, odnosno 220 milijuna eura, odnosno 0,85 posto BDP-a, što je najviši postotak u usporedbi sa zemljama EU. Za pasivne oblike pomoći, kao što je naknada za nezaposlenost, bit će potrošeno nešto više od pola tog iznosa, 13 posto za poslovanje Zavoda za zapošljavanje, a ostalo su aktivni oblici pomoći.

National bank of Greece u pohodu na Srbiju

National Bank of Greece najavila je da će, nakon otvaranja predstavništva u Beogradu, osnovati još 15 podružnica u Srbiji. Najveća državna komercijalna banka Grčke je svoju prvu podružnicu u Beogradu otvorila 18. veljače. Grčki bankari i privrednici potom su izrazili spremnost i za osnivanje Privredne komore Grčke u Srbiji, za ulaganja u srpsku privredu i za učešće kompanija iz Srbije u pripremama Olimpijade u Ateni 2004.

Maloprodajni lanac Wal-Mart imao rekordnih 217 milijardi USD prihoda

Američki maloprodajni lanac Wal-Mart Stores Inc., čije je poslovanje izvuklo ogromnu korist od povećane potražnje za robom po diskontnim cijenama uslijed recesije, ostvario je rekordno visokih 217 milijardi američkih dolara prihoda u 2001., što je 13,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Time se ta tvrtka probila na prvo mjesto na ljestvici najvećih svjetskih kompanija po visini godišnjeg prometa, premašivši ExxonMobil i General Motors. Njegova je godišnja dobit porasla za 6 posto, na 6,7 milijardi dolara. Usporedbe radi, Wal-Martov konkurent Kmart, treći po veličini diskontni maloprodajni lanac u Sjedinjenim Državama, prošli je mjesec podnio zahtjev za stečajem s preustrojem i najavio reorganizaciju.

Unatoč smanjenoj dobiti HVB-u skočila cijena dionica

Druga po veličini njemačka banka HVB je izvijestila da joj je lanjska neto dobit dosegnula 938 milijuna eura, što je 35 posto manje nego godinu dana ranije. Kao razlog tako snažnom padu dobiti u toj banci navode slabo gospodarstvo te porast rizika od nemogućnosti naplate kredita. Zbog toga je HVB za 18 posto povećao rezervacije za slučaj insolventnosti kompanija. Ta je banka, naime, u velikoj mjeri izložena kreditnom riziku u njemačkoj medijskoj skupini “Kirch”, koja ima problema s likvidnošću. No, bančina je dobit premašila očekivanja analitičara, koji su procjenjivali dobit u visini 730 milijuna eura. Zbog toga je danas cijena njezinih dionica na tržištu kapitala skočila za više od dva posto.