Kad bi se javnost morala informirati iz Vladinih priopćenja, ne bi ni izbliza znala što se zapravo zbiva. Tako je na posljednjoj zatvorenoj sjednici Vlade donesena odluka od dalekosežnog značaja, a u priopćenju je izražena u samo jednoj rečenici: “Produljen je i proširen Ugovor s konzorcijem Price Waterhouse Coopers i Deutsche Bank za usluge Vladina financijskog savjetnika u postupku privatizacije INA-Industrije nafte d.d.” Pročitavši rečenicu uzbudio se niz hrvatskih konzultantskih kuća koje već dugo očekuju da u proceduru konačno uđe i bude donesen Zakon o privatizaciji Ine, te da na osnovi tog zakona bude raspisan natječaj za savjetnika za privatizaciju Ine, kako je već nekoliko puta najavljeno. Naime, spomenuti konzultanti PWC i DB dobili su posao samo za pripremu privatizacije – za procjenu vrijednosti Ine, prijedlog strukturiranja, savjetničke usluge u regulaciji energetskog sektora i prijedlog Zakona o privatizaciji. Svoj su posao završili prije devet mjeseci te je tad vrijednost Ine procijenjena na jednu do dvije milijarde dolara, ovisno o tome kolika je cijena nafte na svjetskom tržištu (pa po tome kolika je vrijednost Ininih zaliha nafte u nalazištima u Hrvatskoj i svijetu), te prodaje li se Ina strateškom partneru ili u malim paketima, kao cjelina ili po dijelovima. Upravo na tome je zapelo, a savjetnici su dobili novi mandat da izrade novi prijedlog Zakona o privatizaciji, koji je – prema najavama iz Ministarstva gospodarstva – u proceduru trebao ući još prije tri tjedna, iako je koncept bio gotov već u jesen.
Ministar Goranko Fižulić tada je uspio izgurati da se strateškom partneru proda tek 25 posto Ine. Kako je Fižulić politički oslabio, te kako je oslabio i njegov utjecaj, tako su se lobiji, uglavnom međunarodni, uspjeli izboriti da PriceWaterhouse Coopers i Deutsche Bank pripreme prijedlog prema kojem bi se prodavao značajno veći udio Ine od jedne četvrtine, možda čak više od pedeset posto, već u prvom navratu. Njihova je argumentacija bila da se na ponudu 25 posto nitko ne bi javio, a to bi bila vrlo nepovoljna tržišna pozicija za sljedeću ponudu većeg paketa. Manje je zapaženo da je i MMF pri posljednjoj posjeti, uz idilične tonove, inzistirao na izradi Zakona o privatizaciji Ine, na što se Vlada i obvezala, konkretno potpredsjednik Slavko Linić. Dakle, unatoč zahtjevima sindikata da radnicima pripadne veći udio od predviđenih petnaestak posto, glavninu Ine dobit će strateški partner. Da stvar ispadne koliko-toliko dostojanstvena, sve se priprema da taj strateški partner bude mađarski Mol, koji u hrvatskoj Vladi ima vrlo dobre veze, što će reći da se privatizacija Ine vraća na prije dvije godine zaustavljeni proces spajanja koji je tad promovirao Davor Štern. Vlasnici mađarskog Mola su američki fondovi, čime je krug zatvoren.

Uskoro više od 500 tisuća nezaposlenih

Zahvaljujući provedbi mirovinske reforme na Zavodu za zapošljavanje vrlo uskoro mogao bi biti zabilježen novi rekord – 500.000 nezaposlenih, ili čak i više. Obveznika uplate mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj ima trenutačno nešto više od 1,4 milijuna ljudi. Od toga oko 200 tisuća su samostalni obrtnici (pretpostavlja se oko 90 tisuća), poljoprivrednici koji su u mirovinskom sustavu (70 tisuća) i druga samostalna zanimanja (na primjer odvjetnici, umjetnici, novinari te drugi koji sami brinu za svoje doprinose). Također, poljoprivrednicima dijelom, a umjetnicima poput Severine u cijelosti, mirovinsko osiguranje plaćaju porezni obveznici. Svima njima uplatnice za penziju, bilo u prvi, ili u prvi i drugi stup, šalje Mirovinski fond.
Za uplate preostalih 1,2 milijuna ljudi brine Regos, no do zakonskog roka – 15. veljače, izostala je uplata za najmanje 200 tisuća ljudi, zaposlenih u četrdesetak tisuća poduzeća i obrta. Postoji ozbiljna mogućnost da se njihovi poslodavci uopće ne pojave u Regosu s takozvanim RS obrascem. Naime, stisne li ih Regos, iz kojeg tvrde da oni uopće ne isplaćuju plaću svojim zaposlenicima, poslodavci će ih poslati na Zavod za zapošljavanje. Dio nedavnog priljeva na Zavodu, kojim je naglo premašena brojka od 400 tisuća nezaposlenih, može se objasniti upravo tim pritiskom.
Dosad, zaista, poslodavci im nisu legalno isplaćivali plaću, nego u gotovini, od dnevnog prometa u gostionicama i trgovinama, a držali su ih prijavljene tako da ljudi imaju formalno pokriće ako odu u mirovinu ili ako slome nogu. Mirovinski zavod bio im je obavezan isplaćivati penziju, iako njihovi poslodavci nisu plaćali, a Zdravstveni im je znao gledati kroz prste i po nekoliko mjeseci ili više. Sad ta priča više – po Regosu – ne bi trebala funkcionirati, pa će takvi zaposlenici svoja socijalna prava ostvarivati na Zavodu za zapošljavanje, a i dalje će zarađivati plaću na crno. Da u sustavu ništa ne štima pokazuju i prvi podaci o uplatama u drugi stup mirovinskog osiguranja.
Mirovinski su fondovi očekivali da se u drugi stup ove godine iz plaća izdvoji do 2,5 milijardi kuna, dakle barem 200 milijuna kuna mjesečno. Međutim, do 13. veljače iz plaća, prema uzorku 850 tisuća ljudi, u drugi je stup izdvojeno tek oko 70 milijuna kuna. Dakle, preostalih manje od 500-600 tisuća ljudi ne mogu uplatiti stotinjak milijuna kuna.

Kupnja ‘DIONE’: Jedini kandidati ‘Gavrilović’ i Mercator

Za kupnju imovine Dione d.d. u stečaju pismo namjere dosad su stečajnom upravitelju predali samo “Gavrilović”, uz podršku Raiffeisen banke iz Zagreba, i slovenski Mercator. Ostali ponuđači, poput Agrokora i Vindije, to su samo po pisanju novina. Juraj Jergović, stečajni upravitelj Dione, izjavio je za www.bankamagazine.hr da će se sudsko ročište, na kojem će se između ostalog odlučiti o prodaji Dionine imovine kao cjeline, održati 14. ožujka. Prije godinu dana Jergović i vjerovnici odustali su, naime, od preustroja kroz stečaj nakon što se procijenilo da vrijednost realne imovine iznosi oko 700 milijuna kuna, dok je knjigovodstvena vrijednost imovine bila iskazana u visini od 1,3 milijarde kuna, što je gotovo dvostruko više od realne vrijednosti. Na odluku o prodaji imovine značajno su utjecale i banke vjerovnici koje su, kaže Jergović, prema Dioni prekruto nastupile: prema najpovoljnijoj varijanti reprograma dugova Diona je bankama trebala isplaćivati 18 milijuna kuna mjesečno. Tijekom stečaja, koji je pokrenut 23. veljače 1999., Diona je ostvarivala pozitivan novčani tijek, ali u cijelosti nije pokrivala amortizaciju, kaže Jergović i dodaje da maloprodaja u posljednje dvije godine bilježi neprestani rast prometa: prošle godine on je bio 10 posto veći u odnosu na 2000., a u siječnju ove godine 17 posto veći u odnosu na isti mjesec lani. To, međutim, nije dovoljno za vraćanje duga bankama i nastavak poslovanja. Diona danas ima 130 otvorenih maloprodajnih mjesta i 1400 zaposlenih.

Autocesta Zagreb-Split: Hrvatske banke spremne ponuditi 150 milijuna eura

Za dva do tri tjedna trebao bi biti objavljen natječaj za financiranje gradnje autoceste Zagreb-Split. Prema svim pozitivnim zakonskim propisima taj bi natječaj morao biti međunarodni, pa će na njemu sudjelovati i svjetske banke, koje već imaju dobra iskustva u Hrvatskoj. U to se ime priprema konzorcij najvećih domaćih banaka koji je, kako se saznaje, spreman ponuditi tzv. sindicirani kredit za gradnju autoceste u visini od čak 150 milijuna eura, na rok duži od deset godina i s konkurentnom kamatnom stopom od sedam posto ili čak i nižom.

Zagrebačka burza: Građanima postaju dostupniji investicijski fondovi

Od ponedjeljka se na Zagrebačkoj burzi može pratiti cijena svih otvorenih fondova u Hrvatskoj. Cijena se ističe putem sustava trgovanja MOST, Internet aplikacije za praćenje trgovanja Mostich te u svim izvještajima. “Cilj nam je bio na jednom mjestu objediniti sve relevantne financijske informacije, važne svim potencijalnim investitorima”, ističe Željko Kardum, glasnogovornik Zagrebačke burze. U ponedjeljak su uvršteni otvoreni fond TT Global investor i tri otvorena fonda PBZ investa – PBZ novčani fond, PBZ International bond i PBZ Global, a uskoro se očekuje i zaključenje ugovora o isticanju cijena svih fondova ZB Investa i CAIB Investa. Interes je iskazao i FondInvest.
Za sada se na burzi ne može trgovati udjelima zbog nedorečene legislative, no očekuju se pozitivni pomaci i u tom smjeru, najavljuju s burze.
Tako građani mogu pratiti isplati li im se više štedjeti u banci ili kupovati udjele investicijskih fondova, koje u svakom trenutku mogu prodati. Dakle, u slučaju dobrih kretanja može se dobiti prinos kao da je štednja oročena, ili veći, a istovremeno se u svakom trenutku ulog može pretvoriti u gotovinu.

Imovina fondova gotovo dvije milijarde kuna

Imovina fondova Privredne banke Zagreb, Novčanog i Global fonda, premašila je 600 milijuna kuna. Imovina, kojom su ta dva fonda upravljala krajem prošle godine, vrijedila je oko 520 milijuna kuna. PBZ je za ovu godinu najavio osnivanje novih fondova, od kojih će prvo aktivirati PBZ International bond – fond za koji je rješenje Komisije za vrijednosne papire banka dobila još 2000. Nedavno je i ZB invest objavio da je imovina fondova Zagrebačke banke premašila milijardu kuna, pa kad se tim fondovima pribroje još Erste International, Select Europe i TT Invest, onda se imovina fondova bliži svoti od dvije milijarde kuna.

Mirovinska reforma: Nedovoljan priljev novca u fondove

Mirovinski su fondovi očekivali da se u drugi stup ove godine iz plaća izdvoji do 2,5 milijardi kuna, dakle barem 200 milijuna kuna mjesečno. Međutim, dosadašnja kretanja ne potvrđuju taj optimizam. Naime, do polovice veljače iz plaća za siječanj, koje su isplaćene za oko 850 tisuća zaposlenih, u drugi je stup izdvojeno tek oko 70 milijuna kuna.
Ako je tome tako, a ako u Hrvatskoj plaće prima nešto više od 1,4 milijuna ljudi, izlazi da je ostalo još manje od pola plaća za isplatiti. Te plaće moraju biti vrlo visoke da se ispuni plan izdvajanja novca u drugi stup.

Uprava Petrokemije u Euromoneyju objavila sporan oglas

Uprava Petrokemije iz Kutine dala je plaćeni oglas u londonskom časopisu Euromoney, u broju posvećenom Hrvatskoj, u kojem stoji da se Uprava protivi privatizaciji jer vjeruje da je proizvodnja mineralnih gnojiva od nacionalnog interesa za Hrvatsku. Dalje se u oglasu navodi da će Uprava raskinuti sporazum s radnicima i umirovljenicima o prodaji dionica, te da će Petrokemija, u sljedećih 5-6 godina, izgradnjom plinovoda kupovati jeftiniji plin na inozemnom tržištu te investirati 8 milijuna dolara u zaštitu okoliša. O tome zašto je Uprava platila da taj tekst objavi strani časopis, član Uprave Tomislav Seletković kaže: “Razlozi za taj oglas su kontakti s potencijalnim investitorima.” No, veći dio oglasa govori o protivljenju Uprave privatizaciji, reagirao je Vicko Ferić, član Nadzornog odbora iz PIF-a Dom fond: “Uprava nema što komentirati privatizaciju, njezin je posao da provodi restrukturiranje.” Petrokemija je, međutim, formalno privatizirana, a zapravo pod državnom kontrolom, odnsno u statusu u kojem joj država pokriva neizbježne gubitke. Petrokemija je Obrovac koji radi, kaže jedan dužnosnik. Država u Petrokemiji ima 49 posto a PIF-ovi 44 posto, a osim tročlane Uprave koja je imenovana u lipnju prošle godine, Petrokemiju nadzire i deveteročlani NO u kojem su 3 člana iz sindikata i udruge branitelja, 4 iz zaposleničkog vijeća, 3 iz PIF-ova, te 2 predstavnika države. Ni pomoćnik ministra gospodarstva Roman Nota, član NO-a, nije bio upoznat s tekstom koji je, kako saznajemo, nastao nakon razgovora predsjednika Uprave Petrokemije Borisa Mesarića s novinarom Euromoneyja još prije dva mjeseca. U Petrokemiji su napokon priznali da se radi o “nespretnom i pomalo čudnom tekstu”, te su odmah zatražili ispravak onoga dijela koji govori u raskidanju sporazuma s radnicima i umirovljenicima u sljedećem broju Euromoneyja, rekao je Seletković. Što se potencijalih investitora tiče, u međuvremenu se na oglas (koji Petrokemiju košta desetke tisuća eura) javio samo jedan američki projektni biro koji bi ponudio usluge, kako kaže Seletković, uz kredit Svjetske banke za zaštitu okoliša.

Pliva dosegla vrijednost 10 milijardi kuna

U proteklom je tjednu indeks Zagrebačke burze dostigao povijesne vrijednosti od gotovo 1300 bodova. Iako je cijena rasla većini prvoklasnih dionica, iako je bio dobar promet i državnim obveznicama, ipak je najveće zadovoljstvo investitorima priredila Pliva. Naime, u vrijeme krize s Baxterom Pliva je na tržištu vrijedila 330 kuna po dionici. Otad je skočila na 540 kuna, što je rast od blizu šezdeset posto. Drugim riječima, tko je u studenom kupio dionice Plive za 10 tisuća eura, za tri je mjeseca zaradio dodatnih šest tisuća eura. Valja podsjetiti da je u vrijeme krize s Baxterom država prodala svoje dionice upravo Plivi ne bi li se riješila dugova Zdravstvenog zavoda prema toj tvrtki. Da je malo sačekala, umjesto da se riješi 400 milijuna kuna dugova, mogla je platiti 600 milijuna kuna dugova.
Inače, rast cijena dionice Plive potakla je činjenica da ju je za kupnju preporučila poznata investicijska kuća Merryll Lynch na svojoj godišnjoj konferenciji posvećenoj ulaganjima u medicinu, biotehnologiju i farmaciju. Na sadašnjoj cijeni Pliva vrijedi više od 10 milijardi kuna.

Supermarkete čeka rat na sve užem terenu

Poznati su makroekonomski efekti dolaska stranih trgovinskih lanaca u Hrvatsku i smanjenog shoppinga u inozemstvu. U cijeloj 2001. je promet od trgovine na malo povećan za 14,4 posto, a kad se odbije inflacija kroz cijelu godinu oko 10 posto. Međutim, u tom ukupnom podatku ističe se trgovina na malo motornim gorivima i mazivima s porastom od 25,8 posto zbog rasta cijene benzina, a najniže stope rasta rasta u 2001. u odnosu na 2000. bilježi trgovina na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama, koja je u tom vremenu porasla za 1,1 posto te trgovina na malo teksitilom, odjećom i obućom, koja je istovremeno zabilježila porast od 7,8 posto. Drugim riječima, unatoč otvaranju tržišta, zbog slabog rasta kupovne moći izostao je očekivani bum u trgovini. Zato među velikim trgovinskim lancima predstoji rat na skučenom prostoru.

Privatizacija u BiH: Prodaje se Air Bosna

Međunarodni tenderi za prodaju prvih pet strateških tvrtki iz Federacije BiH – Granit Jablanica, Bira Bihać, Enker Tuzla, Metalno Zenica i Air Bosna, bit će raspisani u lipnju, izjavio je Steven Dimitriyev iz Svjetske banke zadužen za projekt Tehnička pomoć u privatizaciji.
Telekomi i pošta su također u prvoj grupi tvrtki za privatizaciju po tom programu, ali će taj proces početi u prvom kvartalu 2003. godine. Druga grupa poduzeća – Energoinvest Sarajevo, Željezara Zenica, KTK Visoko i KHK Lukavac bit će prije privatizacije restrukturirana. U trećoj grupi su Aluminij iz Mostara, Agrokomerc Velika Kladuša i Hotel Zenit u Neumu.
Pripreme za privatizaciju strateških firmi u Republici Srpskoj (RS) su također započele, ali kasne oko dva mjeseca. U prvoj grupi su Industrija alata Trebinje i njenih sedam potkompanija, UNIS Fabrika kotrljajućih ležajeva Sokolac, Valjaonica hladne trake Banjaluka i Šećerana Bijeljina. Program Svjetske banke pokriva 40 poduzeća u BIH, procijenjenih na oko 2 milijarde eura, s više od 30.000 radnika.

Srbija nastavlja s privatizacijom

Agencija za privatizaciju Republike Srbije objavila je 11. veljače prvi javni poziv za sudjelovanje u kupoprodaji pet poduzeća. Za 40 dana bi na Beogradskoj burzi trebala biti objavljena aukcija Industrije građevinskog materijala Ruma, staklarskog poduzeća Ornament iz Subotice, Laminata iz Bajine Bašte, Nove gume iz Rume i Ljevaonice preciznih odljeva iz Ade. Od oko 7000 poduzeća u Srbiji predviđenih za privatizaciju, oko 90 posto će biti prodano metodom aukcije.

Tko će graditi Stari most

Na međunarodni natječaj za izgradnju Starog mosta u Mostaru, srušenog za vrijeme rata u BIH, javile su se turska tvrtko ER-BU, francuska tvrtka Quelin i talijansko-bosanski joint venture Pontello Del Massio – Hidrogradnja. Ponude je 12. veljače otvorila Jedinica za izgradnju Starog mosta u Mostaru (PCU), ali nije priopćila visinu ponuda. Komisija za natječaj koju čine po tri člana iz PCU i UNESCO-a pregledat će pristigle ponude i analizu dostaviti Svjetskoj banci, koja bi do 25. veljače trebala izabrati izvođača radova.

Slovenci organiziraju kockarnice u Crnoj Gori

Hit iz Nove Gorice je platio drugu, posljednju ratu za hotel Maestral u Miločeru u Crnoj Gori te ga potpuno preuzeo. Hit je Maestral kupio od HTP-a Budvanska riviera za gotovo pet milijuna eura, a transakcija je digla prašinu u javnosti zbog navodno preniske cijene hotela i nekih neriješenih vlasničkih pitanja. Hit je također kupio i 14.000 kvadratnih metara zemljišta bez hipoteke, a u vezi s mogućim neriješenim vlasničkim pitanjima tvrdi da će se njima morati pozabaviti Budvanska riviera i crnogorska vlada. U preuređenje i dogradnju hotela Hit će uložiti još 15 milijuna eura, a desetogodišnju koncesiju za kockanje je već dobio od crnogorske Vlade. Početkom ožujka počet će obnova i dogradnja hotelskog kompleksa. Prvi dio bi trebao biti završen do sezone, a do idućeg proljeća će novi zabavni, kongresni kompleks s kockarnicom biti završen.

Utrostručena dobit Matava u posljednjem kvartalu

Najveća mađarska telefonska kompanija Matav, u većinskom vlasništvu Deutsche Telekoma, objavila je za posljednji kvartal više nego trostruko veću dobit zahvaljujući povećanoj prodaji svog odjela za mobilnu telefoniju i makedonske tvrtke kćeri. Neto dobit porasla je na 20,7 milijardi forinti (74,6 milijuna dolara) sa 6,48 milijardi forinti prethodne godine, objavila je kompanija. Matav je prošle godine kupio preostali dio Westela, najvećeg mobilnog operatera u zemlji te zaradio kad je povećano korištenje usluga makedonskog MakTela. Širenje u inozemstvu, zajedno s rastućom potražnjom za mobilnim telefonima, uslugama Interneta i prijenosa podataka, trebali bi nadomjestiti pad prihoda od fiksne telefonije tijekom idućeg razdoblja nakon što je mađarsko telekomunikacijsko tržište u potpunosti otvoreno konkurenciji.

Dobit HP-a iznenadila tržišta

Američki proizvođač osobnih računala Hewlett-Packard (HP) iznenadio je ulagače na tržištima kapitala objavivši da mu je dobit u prvom tromjesečju ove poslovne godine, koje je završilo 31. siječnja, čak tri puta veća nego u istom razdoblju godine ranije. U tom razdoblju dobit mu je dosegnula 484 milijuna dolara, prema 141 milijun dolara zabilježenih godinu ranije. Prihod je smanjen za 8 posto – na 11,4 milijarde dolara. Dobar rezultat poslovanja dolazi u trenutku kad unutar kompanije traju rasprave oko pitanja treba li HP nastaviti s planiranom kupovinom također američke kompanije za proizvodnju računala Compaq Computers za 22,6 milijardi dolara.
Predsjednica Uprave HP-a Carly Fiorina tvrdi da će kupovinom Compaqa profit još rasti. No, nasljednici osnivača HP-a protive se tom poslu, te tvrde da je najnoviji skok dobiti dokaz da nema potrebe za kupovinom Compaqa.

Allianz predviđa porast zarade od 76 posto

Allianz, drugi po veličini europski osiguravatelj, također s UniCreditom kupac Zagrebačke banke, ove godine predviđa porast zarade za 76 posto, nasuprot pada profita u 2001. koji je uslijedio zbog 1,3 milijarde dolara troškova nakon terorističkih napada na SAD. Allianz očekuje rast neto dohotka za više od 3 milijarde eura (2,6 milijarde dolara), a cijena je dionice porasla za više od 5 posto. Oporavak i ostalih europskih i američkih osiguravatelja vezan je uz porast cijena osiguranja nakon napada na SAD.