Hrvatska narodna banka napokon je i javno istupila i izrazila svoje neslaganje s jednim dijelom procedure po kojoj je koncipirana i provodi se mirovinska reforma. Neven Barbaroša, predstavnik HNB-a, na okruglom je stolu mjesečnika Banka o provedbi reforme upozorio da je način na koji stvar teče u suprotnosti s već donesenim Zakonom o platnom prometu koji na snagu stupa 1. travnja a konačni je korak u provedbi druge važne dugogodišnje hrvatske reforme platnog prometa. Naime, umjesto da ZAP izgubi monopol na obavljanje platnog prometa, da on pređe u banke i da poduzeća naloge za plaćanje podnose bankama, čuveni RS obrazac – s kojim se sad muče računovođe u 60.000 hrvatskih poduzeća, a na kojem se ispisuju uplate poreza i doprinosa – zahtijeva da se nalozi za plaćanje podnose Regosu, odnosno Financijskoj agenciji, koja je nominalna nasljednica nekadašnjeg ZAP-a, čime je on na mala vrata sačuvan.
Da stvar bude zanimljivija, Regos, koji ima samo 24 zaposlena, zajedno sa ZAP-om preuzeo je ulogu i kontrolora uplate poreznih prihoda po osnovi poreza na dohodak i prireza te doprinosa (gdje je inače prema istraživanju Instituta za javne financije najveća utaja poreza). No prema riječima Tome Šnajdera iz Porezne uprave oni (koji imaju 3000 zaposlenih) i dalje će paralelno kontrolirati uplate poreza.
Iako Anđelka Buneta, direktorica Regosa, tvrdi da zbog mirovinske reforme plaće za siječanj neće kasniti, stižu brojni prigovori iz mnogih hrvatskih poduzeća. Primjerice, u Plivi upozoravaju da su naišli na niz problema, od kojih ističu neke: “Pravilnik o sadržaju obrasca je donijet prekasno”, kažu u Plivi, “zatim Pravilnik nije dovoljno precizan a drugih uputa REGOS-a nema pa je potrebno niz dodatnih usmenih pojašnjenja, na neka pitanja nema, za sada, odgovora a na neka se daju različita tumačenja, a RS obrazac zahtijeva dodatne evidencije.” Tako Pliva tek sad programira RS obrazac za isplatu plaća za svojih 3500 zaposlenika, a slično je i u drugim velikim i malim hrvatskim poduzećima.
Kako su obaviještene neke druge kompanije, kad poduzeća i predaju RS obrazac, tada Regos ima pravo tri dana provjeravati je li ispravno ispunjen. Ako nije pravilno ispunjen, to može značiti da će uplate svih plaća kasniti zbog pogreške obračuna za jednog jedinog zaposlenika. Poslodavcima je tako ostavljena mogućnost da manipuliraju, da namjerno krivu ispunjavaju obrazac i da ne isplaćuju plaće, a krivnju svaljuju na mirovinsku reformu.
Bude li problem eskalirao, može se dogoditi da Regos i ZAP ipak puste plaće u starom obliku, ili kroz netočno popunjene obrasce, no onda je pitanje neće li se u Hrvatskoj dogoditi poljska situacija, gdje još uvijek 800 milijuna dolara luta financijskim sustavom. Jedni tvrde da su ih uplatili, a drugi da ih nisu dobili (dok ih treći koriste).
Zoran Anušić, koji je ispred Svjetske banke zadužen za provedbu mirovinske reforme, ipak tvrdi da su problemi u Hrvatskoj, zbog potpunijih evidencija i kvalitetnije informatičke podrške, gotovo neusporedivo manji nego u drugim tranzicijskim zemljama gdje je provođena reforma.

Svjetske investicijske banke ušle u polemiku o kvaliteti hrvatskog gospodarstva

Prošli je tjedan počela turneja članova Vlade predvođenih Slavkom Linićem i Matom Crkvencem, koji će s drugim dužnosnicima Ministarstva financija u europskim financijskim centrima predstaviti novu emisiju sedmogodišnjih državnih obveznica u visini 500 milijuna eura. U tom se povodu među svjetskim investicijskim bankama i rating agencijama razvila polemika o kvaliteti hrvatskog gospodarstva.
Prvo je agencija Moody’s popravila kratkoročne prognoze o kretanju hrvatske kreditne sposobnosti. Moody’s je uz agencije Fitch i Standard&Poor’s među tri najuglednije svjetske rating agencije. Sve tri agencije već godinama jednoglasno ocjenjuju dugoročni hrvatski rizik kao najniži investicijski, što je vrlo dobra ocjena jer zemlje poput Hrvatske uglavnom se smatraju prikladnima samo za spekulativna ulaganja. Dosad je Moody’s ocjenjivao da bi se stvari u Hrvatskoj u kratkom roku mogle pogoršavati (outlook – negative), ali je sad promijenio ocjenu na – stabilno, objašnjavajući to postignutim sporazumima sa MMF-om i Svjetskom bankom. Time su se izrazito povećale hrvatske šanse da dobro i povoljno proda najavljenu emisiju obveznica, pa je ocjena došla u najboljem mogućem trenutku.
Međutim, na popravljenu ocjenu Moody’sa reagirala je jedna od najuglednijih svjetskih banaka, nizozemsko-britanski ING Barings. Za manje upućene riječ je o – uvjetno rečeno – nizozemskoj banci, koja je prije nekoliko godina kupila u stečaju jednu od najstarijih britanskih banaka Barings kad ju je poigravanjem s vrijednosnicama na azijskom tržištu uništio broker Nick Leeson a britanska joj vlada nije željela pomoći.
Londonski analitičar ING Baringsa oštro je upozorio Moody’s da se popravljanjem ocjene ignoriraju postojeći hrvatski problemi. Glavna opozicijska stranka, HDZ, koja još uvijek ima visoku podršku birača, i dalje ostaje nepoželjna u EU, pa se Hrvatska nikako ne može uspoređivati s baltičkim i srednjoeuropskim zemljama koje su na putu priključenja Europi 2005. godine. Te su zemlje već poodmakle u pregovorima o pridruživanju EU, a Hrvatska ih nije ni započela.
Kuna je precijenjena, deficit bilance plaćanja uporno je visok, proračunski deficit veoma velik, pa se po mnogo čemu Hrvatska može usporediti s Argentinom, navode analitičari ING Baringsa. Hrvatska doduše ima potencijale za rast, potencijalno jak turistički sektor i nekoliko veoma dobrih kompanija i banaka, no, upozorava Barings, ne smiju se ignorirati problemi koji u Hrvatskoj postoje.
Međutim, paralelno sa spomenutom polemikom druge su investicijske banke u povodu izdanja novih euroobveznica pozitivno ocijenile kvalitetu hrvatskog gospodarstva, pa tako i isplativost ulaganja u hrvatske obveznice. Investicijska kuća Merrill Lynch, koja je tradicionalno nesklona Hrvatskoj i hrvatske obveznice ocjenjuje manje atraktivnim od obveznica tranzicijskih zemalja, ipak ih je preporučila ulagateljima sklonim brzim promjenama portfelja. Prema analizi Merrill Lyncha samuraj obveznice daju veći prinos od drugih serija hrvatskih obveznica, a ulaganja preporuča europskim ulagateljima zainteresiranim za ubiranje prinosa u sljedećem valu širenja Europske Unije.
Hrvatske je obveznice preporučio i JP Morgan, čak i prije nego što je Moody’s popravio ocjenu, a od najvećih invaticijskih banaka na svijetu značajna je svakako i ocjena Deutsche Banka da je hrvatsko gospodarstvo stabilno.

Hrvatski poslovni ljudi treći put prevareni u Bruxellesu

Hrvatska gospodarska komora (HGK) obavijestila je hrvatske tvrtke svoje članice o tome kako su hrvatski poslovni ljudi, po treći put u mjesec dana, prevareni u Bruxellesu. Naime, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Bruxellesu 12. i 13. prosinca obratili su se predstavnici renomiranih hrvatskih tvrtki koji su, u cilju ostvarivanja poslovnih kontakata i ugovaranja poslova u arapskim zemljama (Saudijskoj Arabiji, Kataru, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Omanu i Jemenu) trebali otputovati preko Bruxellesa u te zemlje. U većini slučajeva riječ je o poslovima vezanim uz prehrambene proizvode namijenjene izbjeglicama iz Afganistana ili šireg područja.
U Bruxellesu ih je čekala “kontakt-osoba”, obično se predstavljajući kao bosansko-hercegovački državljanin opunomoćen od različitih arapskih tvrtki, a koja je navodno za hrvatske poduzetnike trebala pribaviti vize navedenih zemalja i avionske karte. Nakon preuzimanja povećega novčanog iznosa za navedene usluge i putovnica s već nekim traženim vizama i dodatnim fotografijama, ta je kontakt-osoba jednostavno nestala.
Svi su slučajevi prijavljeni belgijskoj policiji koja još uvijek ne može ući u trag mreži organiziranog kriminala te vrste. HGK stoga upozorava tvrtke da ubuduće ne nasjedaju poslovnim ponudama i navodnim posrednicima arapskih tvrtki, a pogotovo da ne pribavljaju vize i drugu dokumentaciju nelegalnim putem, tj. uz “pomoć” i naplatu od strane navodnih opunomoćenika.

Podravka pobijedila Ledo i kupila Ital-Ice

Podravka je nakon niza najavljenih akvizicija konačno jednu privela kraju – porečka obitelj Knapić pristala je prodati svoj Ital-Ice koprivničkoj tvrtki, ali nijedna strana neće otkriti za koliko novca. Tom kupnjom Podravka će realizirati svoj cilj ulaska na tržište smrznute hrane, a kako porečka tvrtka proizvodi i sladoled, jasno je kako akvizicija označava i početak tržišne bitke sa zagrebačkim Ledom koji je u sastavu koncerna Agrokor. Ledo je, pak, izgubio u nadmetanju za Ital-Ice jer nije htio preuzeti 35 zaposlenih, kaže Aldo Knapić, vlasnik Ital-Icea.

Mirovine i plaće iz proračuna utjecale na tečaj

Od početka ove godine doprinosi za zdravstvo (kao i doprinosi za mirovinsko od sredine prošle godine) idu u proračun, koji ima račun u središnjoj banci. Kad se uplate porezi i doprinosi, odjednom je manje novca u bankama, a kad krenu mirovine i plaće iz proračuna, kao i ostala plaćanja (na primjer prema dobavljačima lijekova), odjednom kuna ima u obilju, i pretvaraju se u devize. Iako HNB tvrdi da dobro koordinira s Ministarstvom financija, odnosno jedinstvenim računom riznice, projicirane priljeve i odljeve, ipak je i to utjecalo da početkom ove godine središnja banka intervenira da spriječi daljnje slabljenje kune, koje je – kažu u HNB-u – također bilo očekivano. Iako se u prosincu u hrvatske banke slilo 1,3 milijarde eura, od čega je Hrvatska narodna banka otkupila više od petine, ipak je u siječnju bila tako visoka potražnja za eurom zbog dospijevanja rata vanjskog duga da je kuna počela prebrzo slabiti. Zbog toga je HNB bio prisiljen prodati pedesetak milijuna eura.

Agrokor sve radnike namjerava plaćati preko Todorićeve banke

Godinama su bili zategnuti odnosi između Ivice Todorića i Zagrebačke banke, njegova najvećeg kreditora, dobrim dijelom zato što je Franjo Luković sugerirao internacionalizaciju Agrokora, a Todorić uporno zagovarao zatvaranje hrvatskog tržišta, specijalan tretman Agrokora u Hrvatskoj te nipošto nije želio prodati ni jednu jedinu dionicu da bi smanjio teret duga. Zagrebačka se banka riješila tereta Agrokora kad je EBRD organizirao sindicirani kredit od 350 milijuna eura, za što je u zalog uzeo dionice Leda i Jamnice, najboljih Todorićevih kompanija, te postavio uvjete da proda hotel Operu i Kreditnu banku. Međutim, prije prodaje Todorić očito želi na bilo koji način ojačati svoju banku i dalje oslabiti veze sa Zagrebačkom bankom. Oko 8000 radnika u sustavu Agrokora više ne bi trebali tekuće račune na koje se isplaćuju plaće imati preko Zagrebačke banke, već preko Kreditne banke. Radnici međutim ističu kako će mijenjanjem banke zapasti u novčane neprilike, jer im Kreditna banka odobrava manje minusa na tekućem računu nego Zagrebačka banka te također da je izbor banke slobodan i da ga poslodavac ne smije nametati. Nezadovoljni zaposlenici obratili su se i sindikatu. Tajnica Sindikata trgovine Hrvatske Dragica Mišelj kaže da je sindikat s Agrokorom dogovorio da će radnicima biti osigurani isti uvjeti kakve su imali dosad. Napomenula je i da svaki radnik ima pravo birati banku. Direktorica odnosa s javnošću Agrokora Violeta Colić pak navodi kako je istina da se posljednjih nekoliko mjeseci plaća zaposlenicima koncerna usmjerava preko Kreditne banke. Kaže da je prije toga postignut dogovor sa zaposleničkim vijećem, sindikatima i Zagrebačkom bankom. Ni jedan zaposlenik, istaknula je, ovim potezom neće biti zakinut.

Dubrovačka banka prodana Charlemagne Capitalu

Kupac Dubrovačke banke je londonski Chalemagne Capital, koji je već većinski vlasnik triju hrvatskih banaka, Dalmatinske, Istarske i Sisačke. CCL će uplatiti u državni proračun 24 milijuna eura i dokapitalizirati banku s osam milijuna eura. Uprava DAB-a smatra da ponuđena cijena odgovara stvarnom stanju banke, priopćeno je iz Državne agencije.

Natječaj za konzultanta do kraja sljedećeg tjedna

Natječaj za konzultanta za privatizaciju Ine bit će raspisan do kraja sljedećeg tjedna, odlučila je Vlada, a potvrđuje Ministarstvo gospodarstva. U međuvremenu u saborsku će proceduru specijalni zakoni o privatizacijama Ine i HEP-a, a privatizacija 25 posto kompanije očekuje se u trećem tromjesečju. Kao što je poznato, dosadašnji konzultant za INU u pretprivatizacijskom postupku bio je konzorcij na čijem je čelu Deutsche Bank, a koji su procijenili Inu prema više metoda računajući njezinu vrijednost u više okolnosti. Među ostalima, budući da na cijenu Ine najviše utječe situacija na tržištu nafte, procjene su se kretale od manje od milijarde dolara do dvije.
Konzultant je savjetovao iskoristiti konjunkturu i visoke cijene, no to se nije dogodilo. Tomislav Dragičević, direktor Ine, nedavno je tvrdio da Ina vrijedi više od mađarskog Mola, više od milijardu i pol dolara. U posljednje vrijeme – kako su cijene nafti pale – govori da Ina vrijedi milijardu dolara.
U svakom slučaju, odluka je izgleda da Ina ide u privatizaciju sa strateškim partnerom, koji će imati obvezu ulagati u rafinerije (400 milijuna dolara), a posao će biti dovršen – prema Vladinom planu – u trećem kvartalu ove godine. Tim bi privatizacijskim poslom u svakom slučaju bilo prikupljano dovoljno sredstava za Fond za razvoj (planirano 2,5 milijardi kuna).

Petrol se protivi kupnji Inine imovine u Srbiji

U rukovodstvu ljubljanskog Petrola pojavila su se neslaganja u pogledu moguće kupovine jugoslavenskog Beopetrola, a glavni protivnik je bivši slovenski pregovarač o sukcesiji Miran Mejak. Prema pisanju slovenskog lista Finance, Mejak tvrdi da je riječ o nekadašnjoj imovini hrvatske kompanije INA koja se nalazi na teritoriju Srbije i koja zato treba ići u sukcesiju. List navodi da srpski zakon o privatizaciji propisuje da će vrijednost nacionalizirane imovine biti nadoknađena vlasnicima “isključivo iz novčanih sredstava koje je u tu svrhu odredila Republika Srbija”.

Berlusconi zainteresiran za jugoslavensku državnu televiziju

Za kupovinu jugoslavenske državne televizije Ju info zainteresirani su talijanski premijer i medijski magnat Silvio Berlusconi, luksemburška RTL i Bloomberg, grčka TV Antena i jugoslavenske i strane banke, izjavio je generalni direktor savezne ustanove Radio-televizija Jugoslavija Zoran Predić. Ju info bi se trebala privatizirati za nekoliko mjeseci, najkasnije do kraja godine, jer je jugoslavenska vlada 16. siječnja odlučila razdvojiti i osamostaliti pet medijskih kuća čiji je osnivač.

Levi’s najavio mogućnost zatvaranja tvornica

Američki proizvođač jeans odjeće “Levi Strauss” razmatra mogućnost zatvaranja nekoliko proizvodnih pogona i otpuštanje nekoliko stotina radnika, kako bi se “izvukao” iz petogodišnjeg razdoblja lošeg financijskog stanja. Objavljeno je to u sklopu poslovnog izvješća za četvrto tromjesečje prošle godine, koje je za Levi’s završilo 29. studenog 2001. Kompanija je u tom razdoblju poslovala sa 63 milijuna američkih dolara dobiti ili 16 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Prihodi od prodaje smanjeni su 4 posto, na 1,23 milijarde dolara. Da nije bilo troškova reorganizacije poslovanja, koja je uključivala otpuštanje 500-tinjak radnika u američkim i japanskim tvornicama, Levi’s bi poslovao s 12 posto većom dobiti, stoji u izvješću. Kompanija nije željela precizirati koje će tvornice, niti koliko njih zatvoriti. Zasad je poznato da uprava pregovara sa sindikatima oko zatvaranja dva pogona u Škotskoj. Od 1997., kada je počeo gubiti tržišni udio, Levi’s je već zatvorio 24 tvornice u Sjevernoj Americi i otpustio više od 13 tisuća radnika.

Sporazum Croatia osiguranja i novosadskog osiguravatelja

Croatia osiguranje i novosadski DDOR potpisali su prošlog tjedna sporazum o suradnji kojim je predviđeno pružanje uzajamne pomoći kod šteta vezanih uz obvezno automobilsko osiguranje, kasko osiguranje i druge vrste pomoći na osnovi osiguranja motornih vozila. DDOR Novi SAD će, u skladu s tim sporazumom, obrađivati štete koje nastanu na teritoriju Republike Srbije kao posljedica nezgode koju prouzroči vlasnik zelene karte Croatia osiguranja. Hrvatska osiguravajuća kuća će, s druge strane, obrađivati nezgode koje prouzroče vlasnici zelene karte novosadske osiguravajuće kuće.

Putin najavljuje petogodišnji moratorij na povećavanje poreza

Jedna od najvažnijih ideja koje je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio u svojoj poslanici za 2002. je izrada deklaracije o petogodišnjem moratoriju na rast poreznih opterećenja. Iako trenutno državna administracija ne podržava nikakve mjere koje bi mogle dovesti do povećanja poreznog opterećenja, “službeno” uvođenje moratorija od strane predsjednika Putina bit će snažna podrška poreznoj reformi i donijeti mu nove političke poene, smatra investicijska banka ING Barrings. U ovoj godini treba započeti druga faza porezne reforme koja će smanjiti porezno opterećenje za 1,5 posto BDP-a, isto toliko smanjeno i u prošloj godini s vrlo pozitivnim posljedicama. Prihodi središnjeg proračuna povećali su se u 2001. na 17,5 posto BDP-a sa 16 posto godinu dana ranije. U ovoj godini bi promjene, posebice reforma poreza na dobit poduzeća, trebala povećati porezne prihode zahvaljujući smanjenom izbjegavanju poreza, sudeći po prošlogodišnjim iskustvima s porezom na prihod građana.

Crna Gora preuzela od JAT-a aerodrome u Tivtu i Podgorici

Crnogorska vlada će postati većinski vlasnik Javnog poduzeća “Aerodromi Crne Gore”, a Jugoslovenski aerotransport (JAT) će držati tek manji paket dionica, izjavio je u četvrtak crnogorski ministar prometa Jusuf Kalamperović. Nakon sastanka sa čelnicima JAT-a u Beogradu, Kalamperović je izjavio da se uspjelo postići rješenje koje zadovoljava obje strane, pa će crnogorski aerodromi uskoro biti predani na upravljanje tom javnom poduzeću. Dosad je aerodromima u Tivtu i Podgorici upravljao isključivo JAT, te naplaćivao usluge i crnogorskoj zrakoplovnoj kompaniji “Montenegroairlines”.

U 2001. smanjena prodaja automobila

Prema podacima Avto Triglava na slovenskom tržištu je u 2001. prodano 55.497 automobila, što je 7205 manje nego u 2000. godini. Kao što je poznato u Hrvatskoj je lani povećana prodaja na 71.000 automobila. U Sloveniji su najbolje bili prodavani modeli Renaulta, Peugeota i Opela, dok su najviše teškoća imali trgovci vozilima Fiata, Škode i Forda. Najuspješniji je Revoz iz Novog Mesta s 11.863 prodana osobna vozila, što je za 1,4 posto (162 automobila) više nego u 2000. godini. Najveći skok je zabilježio Peugeot Slovenija, koji je prodaju povećao na 5450 vozila, odnosno za skoro 19 posto, dok je najviše, 22 posto, pala prodaja Fiatovih vozila, kojih je ukupno prodano 4554 na slovenskom tržištu.