Objavljeno u Nacionalu br. 322, 2002-01-15

Autor: Nacionalova redakcija

Trag novca

Siva ekonomija u Hrvatskoj: U 2000. neoporezovani prihodi pali na manje od deset posto nacionalnog bruto proizvoda

Institut za javne financije izradio je na narudžbu Ministarstva financija studiju o sivoj ekonomiji

Institut za javne financije izradio je na narudžbu Ministarstva financija studiju o sivoj ekonomiji. Institut je veličinu sive ekonomije mjerio uz pomoć nekoliko metoda, i prema njima se siva ekonomija uglavnom smanjuje, pri čemu prema statističkim metodama, koje se drže najpouzdanijima za hrvatske prilike, siva ekonomija iznosi u 2000. godini ispod deset posto. Mjerena na isti način siva je ekonomija od 1990. do 1995. godine iznosila prosječno četvrtinu (25 posto) domaćeg bruto proizvoda, najviše 1993. godine – 37 posto.
Međutim, prema monetarnim metodama, koje uglavnom promatraju korištenje gotovine u ekonomiji, te prema metodi potrošnje električne energije pokazuje se čak porast neslužbenog gospodarstva, dok je razina drastično drukčija: od 1995. do 1999. godine razina sive ekonomije iznosila je od 22 posto do čak 34 posto. No, autori studije ističu da su monetarne metode zbog visoke eurizacije u Hrvatskoj manje pouzdane.
Stručnjaci su procijenili poreznu evaziju od 8,5 milijardi kuna, do čak, kako se pretpostavlja, 11,7 milijardi kuna u 2000. godini.
Lavovski dio tog utajenog i izbjegnutog poreza odnosi se na porez na dohodak i doprinose, dakle na poreze od rada (na sve moguće koliko-toliko legalne načine, kao što je prijavljivanje na minimalne plaće uz isplate dodatnih honorara te preko student-servisa). Tu se utaja kreće od 6,3 milijarde do čak 9,5 milijardi kuna (6 posto BDP-a), pri čemu je naplaćeno 20,5 milijardi kuna u 2000. godini, pa je utaja i izbjegavanje od 31 do 46 posto. Drugim riječima, da se na svaki rad plate svi porezi i doprinosi, praktički ne bi bilo proračunskog deficita, pa bi i ukupno porezno opterećenje moglo biti manje.
Za usporedbu, procjenjuje se da je porez na dobit utajen u visini od oko 230 milijuna kuna. Također je procjena da utajeni PDV, najizdašniji hrvatski porez, iznosi 1,4 milijarde kuna, tek oko 0,9 posto uplaćenog PDV-a (21,8 milijardi kuna). Visoka je i evazija trošarina na duhan (23,6 posto), o čemu se mnogo govori, no taj je iznos, od oko 490 milijuna kuna, zapravo malen u odnosu na utaju i izbjegavanje poreza na dohodak i osobito doprinosa. Stručnjaci upozoravaju na visoko porezno opterećenje rada, te na niz iznimki i povlastica. Inače, državni dužnosnici javno su iskazivali očekivanje da će postotak sive ekonomije biti viši – Slavko Linić je govorio o 30 posto – te najavljivali represivne mjere. Međutim, znanstvenici smatraju da je važnija promjena zakonodavstva, koje omogućuje izbjegavanje poreza, nego puka represija, tj. otkrivanje rada na crno.
Prema tom istraživanju u turizmu na sivu ekonomiju otpada između petine i četvrtine ukupnog prometa, čak do 29 posto, dok je u trgovini još uvijek oko 30 posto (dok je početkom devedesetih bila oko 70 posto).
Međutim, u tim se djelatnostima siva ekonomija smanjuje, dok se u industriji povećava, a u poljoprivredi je uvijek ista, od 8 do 16 posto.

Cestogradnja: Autocestu Zagreb-Rijeka kreditirat će EBRD, Europska investicijska banka i njemačka razvojna banka KFW

Glasine o financijskom krahu gradnje autoceste Zagreb-Rijeka, o tome da će država zbog prekida ugovora s francusko-hrvatskim konzorcijem Spie Batignolles/Mediteran union tuneli izgubiti 100 milijuna eura a da veliki svjetski kreditori, koji su financirali gradnju ceste, izlaze iz posla, te da je cijeloj priči kumovao Slavko Linić, ipak nisu utemeljene. Naime, upitno je koliko je Linić zaslužan za raskid ugovora, budući da je odluku donijela Vlada. Točno je da je raskid ugovora predmet spora (zasad arbitraže u Hrvatskoj gospodarskoj komori), kao što je gotovo svaki raskid ugovora predmet spora, međutim posve je netočno da su se veliki svjetski financijeri povukli iz poslova na gradnji autoceste od Zagreba do Rijeke. Uza sve, ostala je gotovo nezapažena činjenica da su Mediteran union tuneli, hrvatski dio konzorcija koji je gradio autocestu, pod kontrolom generala Ante Rose, a bili su vlasnici niskogradnje Hidroelektre ali su iz te iscrpljene firme izišli.
Zoran Klarić, direktor poduzeća Autocesta Rijeka-Zagreb, rekao je za www.bankamagazine.hr da su čak dobiveni mnogo povoljniji krediti nego što su bili oni prijašnji, što je potvrđeno i iz drugih, neovisnih izvora. Nakon što je raskinut ugovor s francuskom tvrtkom Spie Batignolles/MUT, za koji je Vlada ljetos ocijenila da je štetan, NO Autoceste Rijeka-Zagreb krajem 2001. izabrao je tri nova izvođača za dovršenje tunela Javorova Kosa i Pod Vugleš: tvrtke Konstruktor, Viadukt i Strabak, koji su posao izlicitirali za 104 milijuna kuna (Spie je tražio 60 milijuna kuna više). “Za razliku od skupog kredita francuske banke Barcly, zbog kojeg je francuska tvrtka i dobila gradnju autoceste, već 1. listopada 2001. potpisali smo”, kaže Klarić, “ugovor s njemačkom razvojnom bankom KFW o 98 milijuna eura kredita kojim će se financirati završetak dionice Kupljak-Vrbovsko, uključujući i sporne tunele.” Klarić tvrdi da će ta dionica biti puštena u promet 15. lipnja sljedeće godine.
Osim toga, 15. listopada prošle godine potpisan je ugovor s EBRD-om o kreditu od 90 milijuna eura s rokom otplate od 20 godina i godišnjom kamatom od 4,4 posto. Taj kredit pokriva polovicu potrebnih sredstava za gradnju dionice od Vukove Gorice do Vrbovskog, a druga polovica financirat će se kreditom Europske investicijske banke.
Građevinski fakultet iz Zagreba, koji vještači kvalitetu dosad obavljenih radova u tunelima, ovih će dana predati svoje izvješće, a Klarić kaže da se već zna kako su radovi obavljeni vrlo loše. Sudski vještak financijske struke već je završio svoje izvješće i ustanovio, između ostalog, da Spie/MUT duguje 4 milijuna kuna. Također se očekuju izvješća nadležnih državnih institucija kao što su porezna uprava i državna inspekcija.

Gotovinski limit u hrvatskim poduzećima bit će podignut na 5000 kuna

Dnevni limit raspolaganja gotovinom u hrvatskim poduzećima, koji je dosad bio 1000 kuna, uskoro bi trebao biti povećan na 5000 kuna. O tom prijedlogu guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, koji je nadležan za područje platnog prometa, pa dakle i za gotovinski limit, još će prodiskutirati s ministrom financija, no gotovo je sigurno da će stvar proći i uskoro biti ozakonjena. Nizak limit raspolaganja gotovinom uveden je ne bi li se poduzeća natjeralo da sve svoje i najsitnije transakcije, kupnje potrošnog dnevnog materijala, provlače kroz bezgotovinsko plaćanje, ali je to poduzećima otežavalo dnevne poslove. Očito je ocijenjeno da za sadašnji stupanj restriktivnosti u raspolaganju gotovinom nema više pravih razloga, pa će limit biti podignut na 5000 kuna.

PBZ izdaje 15 milijuna eura obveznica ‘Belišća’

U sklopu očekivanog razvitka tržišta kapitala u ovoj godini Privredna banka namjerava aranžirati izdanje obveznica tvrtke “Belišće”. U svojem osvrtu na neke sumnje stručnjaci PBZ-a u časopisu Banka pišu da je riječ o malo poznatom dragulju među hrvatskim tvrtkama koji izvozi više od 100 milijuna dolara, a ima investicijske planove da taj izvoz izuzetno poveća. U to ime – a kako je tvrtka nisko zadužena (samo 37 posto imovine je dug, uglavnom dugoročni) – izdat će dosad rijetko korišten instrument u Hrvatskoj, korporacijske obveznice. Za upis trogodišnjih obveznica “Belišća” vodeće banke u Hrvatskoj pokazale su izniman interes. Štoviše, kako kaže Hrvoje Bujanović, pomoćnik izvršnog direktora Sektora korporativnog financiranja u Privrednoj banci koja je agent, aranžer i prodavatelj obveznica, zbog dobre potražnje razmišlja se čak o povećanju vrijednosti izdanja sa 10 na 15 milijuna eura. Upis obveznica “Belišća” treba biti završen polovicom siječnja.

Jagma za hotelima tvrtke ‘Sunčani Hvar’

Dionicama hotelsko-turističkog poduzeća “Sunčani Hvar” porasla je prošli tjedan cijena gotovo pedeset posto – u tri sata u četvrtak dosegla je 81 kunu, dok je u ponedjeljak zaključna cijena bila 55 kuna, pri čemu je protrgovano više od 20 tisuća dionica, odnosno oko 5 promila temeljne glavnice. Međutim, u petak je cijena pala 20 posto, ali bez velikog prometa. Strelovit rast cijene najvjerojatnije je potaklo skoro istjecanje roka za podnošenje ponuda za kupnju većinskog paketa od 60,88 posto dionica tog hvarskog turističkog poduzeća, koju je Hrvatski fond za privatizaciju oglasio u Financial Timesu.
Iako još nije dovršena studija, koja bi trebala pokazati je li bolje da deset hotela u sastavu “Sunčanog Hvara” bude prodano istom vlasniku ili da se tvrtka razbije na dijelove, neslužbeno već je počelo lobiranje potencijalnih kupaca: koncerna Andronika Lukšića, Gorana Štroka, te nekih svjetskih lanaca, navodno Six Continents Hotel, koja u svom sastavu ima lance Holiday Inn, Intercontinental, Crown Plaza i slične.
Gorana Štroka, navodno, zanimaju samo dva hotela – hotel Palace na hvarskoj rivi i kompleks Sirena u atraktivnoj uvali izvan samog mjesta za čiju je adaptaciju već izrađen cjelovit projekt.

Preuzimanje Sisačke banke pretvorilo se u sudsku bitku

Brokerska kuća Complite line i njezin direktor Miljenko Stuhne, mali dioničar Sisačke banke, osporavaju odluke rujanske izvanredne Skupštine Sisačke banke prema kojima bi tu banku preuzela Dalmatinska banka odnosno Charlemagne fond. Osporavanje je završilo kao tužba Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu i već je održano prvo ročište, dok je drugo sazvano za 15. siječnja. Istoga dana bi trebala biti održana još jedna izvanredna Skupština dioničara Sisačke banke.
Dalmatinska banka preuzela je Sisačku banku nakon što je na Skupštini dioničara usvojena odluka o smanjenju temeljnog kapitala te banke i nominalne vrijednosti dionica. Tako je kapital banke s 93,1 milijun kuna smanjen na 30,7 milijuna kuna, a vrijednost dionica sa 400 na 100 kuna. Ta ista skupština donijela je i odluku o povećanju temeljnog kapitala banke za 35 milijuna kuna i to novom serijom dionica vrijednosti 100 kuna na ime Dalmatinske bnake.

U leasing Privredne banke prešli zaposleni iz konkurentske tvrtke

U PBZ Leasing prešlo je 11 zaposlenika Pet plus leasinga (sad u vlasništvu Volksbank) nakon čega društvo za leasing druge po veličini banke u Hrvatskoj ima 39 zaposlenih, potvrdio je direktor Petar Paštrović. Uz automobile, PBZ Leasing financira brodove, nekretnine, mehanizaciju za graditeljstvo te informatičku opremu. Ambicija je PBZ Leasinga da postane najveća tvrtka u Hrvatskoj koja daje tu vrstu financijskih usluga, što mu zacijelo neće biti teško nakon što mu je akvizicijom zaposlenika iz glavne konkurentske firme broj zaposlenih narastao za gotovo 40 posto.

Novi austrijski fond za brzorastuća hrvatska i slovenska poduzeća

Austrijska venture capital tvtka Horizonte Venture Management (HVM), osnovana 1985. sa sjedištem u Beču, počinje u ovoj godini intenzivnije investirati u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. Naime, HVB je pokrenuo novi Alpe-Adria Venture fond, koji će se fokusirati na mogućnosti ulaganja (do 60 milijuna eura tijekom sljedećih 10 godina) u Sloveniji i Hrvatskoj. Fond je općeg tipa, a ulagat će u equity poduzeća s potencijalom brzog rasta, osobito ona iz sektora tehnologije, turizma te financija. Kao što je poznato u Hrvatskoj već ulaže nekolicina venture capital fondova, uglavnom u poduzeća novih tehnologija, informatiku i usluge.

Kadrovske zamjene u hrvatskim informatičkim tvrtkama

Direktor regionalnog ureda tvrtke Hewlett-Packard za Adriatic regiju od početka veljače bit će Martin Kleibl, koji je dosada radio u bečkom uredu kompanije kao direktor prodaje za Srednju i Istočnu Europu. Kleibl će naslijediti Marina Tadića koji je bio na čelu regionalnog ureda za Adriatic regiju od njegova osnivanja 1998. godine.
Regionalni ured za Adriatic regiju sa sjedištem u Zagrebu pokriva područje Hrvatske, Slovenije i Albanije, a od osnivanja bilježi kontinuirani rast. U Hrvatskoj su klijenti Hewllet-Packarda između ostalih i Hrvatski Telekom, ZAP, VIPNet, Pliva, Podravka i HEP.
Marin Tadić pak odlazi u Oracle Software d.o.o. na mjesto country managera.

Slovenski PDV povećan sa 19 na 20 posto

Slovenija ima od 1. siječnja viši porez na dodanu vrijednost. Opća stopa je povećana s 19 posto na 20 posto, dok je povlaštena stopa porasla s 8 posto na 8,5 posto. Slovenska vlada se odlučila na povećanje stope PDV-a kako bi nadomjestila manjak prihoda koji se očekuje zbog usporavanja gospodarskog rasta u 2002. godini.
Prema kalkulacijama inflacija će porasti između 0,4 i 0,6 postotnih poena. Odmah nakon Nove godine su 0,9 posto poskupjeli naftni derivati, dok se cijene ostalih proizvoda tek trebaju promijeniti. Trgovci najavljuju da neće novo porezno opterećenje u potpunosti prebaciti na kupce zbog, kako tvrde, male domaće potražnje i velike konkurencije. Ako dođe do potpunog pretakanja novih stopa PDV-a u maloprodajne cijene, inflacija će se u Sloveniji povećati 0,7 posto. Izuzev PDV-a od 1. siječnja u Sloveniji su povećane i trošarine na alkoholna pića i duhanske proizvode.

Deutsche Telekom će s gubitkom poslovati još tri godine

Cijena dionica Deutsche Telekoma pala je čak 3,7 posto nakon što je magazin Capital objavio izvještaj prema kojem će najveća telekomunikacijska kompanija u Europi poslovati s gubitkom do 2004., uključujući sedam milijardi eura gubitaka u ovoj godini. U izvještaju nisu uračunati jednokratni dobici poput javne ponude dionica bežičnog operatera Deutsche Telekoma, kompanije T- Mobile International. Glasnogovornik Deutsche Telekoma je odbio komentirati izvještaj koji se navodno temelji na podacima iz same kompanije.
Deutsche Telekom je koncem rujna imao 65,2 milijarde eura duga, koji ove godine planira smanjiti za 15 milijardi eura. Nekadašnji monopolist, koji će vjerojatno u poslovanju u 2001. prvi put zabilježiti gubitak, prošle godine je prodao šest svojih odjela za kablovsku televiziju američkoj korporaciji Liberty Media za 5,5 milijardi eura, što još treba odobriti njemački ured za kartele.

Jugoslavija će dobiti milijardu eura pomoći

Europska komisija usvojila je krajem godine petogodišnju financijsku pomoć Jugoslaviji te najavila da će u razdoblju od 2002. do 2004. za razne programe Jugoslaviji izdvojiti 960 milijuna eura. Od toga je već odobren 31 milijun eura CARDS programa za razdoblje od 2002. do 2006. godine. Ukupna sredstva CARDS programa, u kojem sudjeluju Albanija, BiH, Hrvatska, Jugoslavija i Makedonija, iznose 4,65 milijardi dolara, a on je osnovno sredstvo provođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji.

Airbus pretekao Boeing

Europski proizvođač komercijalnih zrakopolova Airbus prošle je godine zaključio više ugovora nego američki Boeing i time ukinuo monopol na tržištu velikih zrakoplova. Airbus je 2001. imao oko 367 narudžbi za nove avione, što je 30 posto manje nego godinu prije, a Boeing oko 335, što je čak 45 posto manje zbog krize zrakoplovne industrije nakon terorističkih napada na SAD. Airbusov najnoviji model A380 s 550 mjesta, čija se komercijalna upotreba očekuje do 2006., ukida monopol Boeinga 747 sa 420 mjesta na tržištu velikih zrakoplova.

Vezane vijesti

Tvrtke duguju 43 milijarde kuna

Tvrtke duguju 43 milijarde kuna

Ministar financija Slavko Linić i ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavili su danas u Banskim Dvorima prijedlog Zakona o financijskom poslovanju… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika