Od planiranih 500 milijuna eura državnih obveznica za pokriće troška mirovinske reforme država je emitirala 150 milijuna. Mirovinski fondovi su imali pravo upisati 70 posto, dakle nešto više od 100 milijuna po povlaštenim uvjetima, po 98,15 posto, ali – naravno – toliko novca još nema na njihovim računima. Fondovi su upisali 50 milijuna eura, a ostalo su sebi po istoj cijeni uzele tri banke, aranžeri emisije, Raiffeisen, Zagrebačka i Privredna. Pomnoži li se to s tečajem eura izlazi da su fondovi upisali nešto manje od 370 milijuna kuna. Robert Miletić iz Regosa izjavio je da je na račune mirovinskih fondova raspoređen 501 milijun eura (od 570 milijuna koji su uplaćeni u drugi stup). Fondovi su, dakle, izvan vrlo povoljne mogućnosti da kupe državne obveznice, jeftine i zbog vrlo jake kune, ostavili 130 milijuna kuna. Ili nešto u statistici ne odgovara stanju stvari, ili su fondovi preostalim novcem već kupili neke vrijednosne papire koje im se sad ne isplati prodavati budući, jer bi si stvorili gubitak. To ne možemo znati jer još nije profunkcionirao sustav praćenja vrijednosti ulaganja mirovinskih fondova, a još nije – također – profunkcionirao sustav putem kojeg bi osiguranici mogli pratiti koliko su poslodavci uplatili na njihov individualni račun u drugom stupu.