MATO CRKVENAC Njegovo ministarstvo za ovu godinu projiciralo je rast BDP-a od 3,5 posto, koji bi mogao biti zaustavljen enormnim zaduživanjem državeHrvatski bruto domaći proizvod (BDP) nastavio je s pozitivnim stopama rasta i u prvom kvartalu ove godine. Naime, prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, nakon što je BDP u posljednjem kvartalu prošle godine povećan za 3,4 posto (u odnosu na isti kvartal prethodne godine), u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježen je rast BDP-a za 4,6 posto na godišnjoj razini (u usporedbi s istim kvartalom prošle godine). Pozitivne stope rasta BDP-a započete su još u zadnjem kvartalu 1999.godine.
U prošloj godini BDP je po kvartalima rastao po stopama – 4, 2 posto u prvom tromjesečju, 4,7 posto u drugom, 4,0 posto u trećem i 3,4 posto u četvrtom, što je na kraju dalo godišnju stopu rasta od 4,1 posto. Dakle, stopa rasta od 4,6 posto u prvom tromjesečju obećava dobro kretanje gospodarske aktivnosti i u ovoj godini, iako je većina analitičara od Ekonomskog instituta do bankovnih analitičara i stranaca očekivala usporavanje na razinu oko tri posto i manje, a i Vlada je – to jest Ministaratvo financija – za ovu godinu projiciralo rast BDP-a od 3,5 posto.
Međutim, ono na što analitičari upozoravaju, to je enormno zaduživanje države koje sad potiče rast, no pitanje je da li dovoljno da se dugove u budućnosti može vraćati. Iz zaduživanja se naime uglavnom financiraju investicije, koje su u prvom ovogodišnjem kvartalu porasle za 9,4 posto na godišnjoj razini, što je već peti kvartal za redom u kojemu se bilježi pozitivna stopa rasta investicija u kapital. Još duži trend rasta (deset kvartala za redom) zabilježen je kod osobne potrošnje, koja je u prvom kvartalu porasla za 6 posto. Iako osobna potrošnja i investicije u kapital bilježe visoke stope rasta te pozitivno djeluju na rast BDP-a, ostale komponente djeluju u suprotnome smjeru.
Naime, državna potrošnja još od prve polovice 2000. usporava rast BDP-a, a tako je bilo i u prvom ovogodišnjem kvartalu, kada je državna potrošnja smanjena za 2,4 posto na godišnjoj razini. Neto izvoz (razlika između izvoza i uvoza roba i usluga) zabilježio je na godišnjoj razini pad od 26 posto u prvom kvartalu.