Jednostrano uvođenje eura u zemljama kandidatima prvog kruga ulaska u EU potrebna je i prije njihovog formalnog pristupanja EU 2004. godine, zaključak je svjetskih akademika i EBRD-a koji su na 8. dubrovačkoj konferenciji o ekonomiji raspravljali o tečajnim režimima u tim zemljama. Kako se Hrvatska ne nalazi u prvom krugu ulaska u EU, prilikom rasprave o tečajnim režimima u procesu pridruživanja EU nitko je nije spominjao, osim Hansa Flickenschilda, inače voditelja misije MMF-a za Hrvatsku, koji je rekao da je tečajni režim “vruće pitanje za Hrvatsku”. Poznat je stav ministra financija Mate Crkvenca da je uvođenje eura u Hrvatsku prerano, dok središnja banka nema službeni stav. No, kako neslužbeno saznajemo, kako Hrvatska nije u prvom krugu zemalja, od unilateralne eurizacije imala bi više štete nego koristi – ona bi naime značila zamjenu 10 milijardi kuna, koliko je trenutno u opticaju, s eurima, što bi predstavljalo inicijalni trošak od 1,5 milijardi eura.
Osim toga, zamjena kuna eurima značila bi i odricanje od emisione dobiti koja je ove godine iznosila 1 posto hrvatskog DBP-a.