Nakon što su zapadnoeuropske novčarske kuće, bilo otvaranjem sestrinskih banaka, bilo kupovanjem onih domicilnih, duboko zakoračile na financijsko tržište europskog istoka, njihove ambicije time nisu do kraja ispunjene. Tako se već izrađuju planovi daljnje ekspanzije, pri čemu se do u detalje ispituje puls potencijalnih komitenata. Jedno takvo istraživanje o povezanosti građana s bankama i navikama korištenja široke palete proizvoda i usluga predstavila je, za trajanja Europskoga foruma, Bank Austria, članica HypoVereins grupe, inače novoga vlasnika Splitske banke.
U zemljama srednje i istočne Europe, prema dobivenim podacima, samo je 26 posto građana starijih od 15 godina koji su aktivno povezani s bankom tako da u njoj imaju otvoren račun. Najmanje ih je, tek 16 posto, u Rumunjskoj, a potom slijede Bugarska sa 19 posto, Bosna i Hercegovina sa 27 posto, Poljska sa 38 posto, te SR Jugoslavija sa 43 posto. Hrvatska se sa 80 posto građana iznad 15 godina koji imaju otvorene račune ubraja u gornji dom bankarski osviještenih zemalja. Ispred nas su Češka (83 posto), Slovačka (85 posto), te Slovenija, koja je s 98 posto, kako navode autori istraživanja, jedina po toj tržišnoj penetraciji banaka u sektor stanovništva usporediva s vodećima Austrijom (97 posto) i Njemačkom (98 posto građana s bankovnim računom).