Ruske tvrtke vezuju svoju budućnost uz zakon o privatizaciji hrvatske naftne industrije, rekao je ruski pomoćnik ministra energetike Vladimir Stanislavovič u Moskvi, na trećem sastanku rusko-hrvatske Međuvladine komisije koja je razmatrala suradnju u nizu gospodarskih područja, energetici, graditeljstvu, turizmu i drugima. Izgledalo je to kao vrlo direktna poruka, iako upućeni tvrde da je riječ o nesporazumu. Naime, posljednji je sastanak te komisije bio s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem, koji je tad tek najavio donošenje zakona o privatizaciji Ine. Odgovor ministra Ljube Jurčića, koji delegaciju vodi s hrvatske strane, bio je međutim, značajnije iznenađenje – da će prva faza privatizacije Ine biti gotova do kraja ove godine.
Inače, nije samo Rosneft, kandidat za kupnju, zainteresiran za privatizaciju Ine. Yukos vrlo usko surađuje s Molom, a upravo je on već započeo izvoz ruske nafte u SAD. Družba Adria dio je projekta izvoza ruske nafte u tu zemlju. Vesna Trnokop Tanta, direktorica Janafa, objavila je da je već posjećuju američki uvoznici i da će sasvim dogovoreni projekt biti potpisan do kraja godine. Odgovornost za organizaciju preuzela je Hrvatska, a bit će potpisan u Zagrebu. Ostali spomenuti projekti su također već poznati, ali vrlo veliki: izgradnja trećeg bloka termoelektrane u Sisku, što bi se prebijalo ruskim klirinškim dugom, a omogućilo bi povećanje izvoza ruskog plina u Hrvatsku sa sadašnjih 1,2 milijarde kubičnih metara na 1,8 milijardi. Ruske se nafte u Hrvatsku također izvozi sve više – sa 312 tisuća tona u 2000. godini preko 611 tisuća tona u prošloj, a ove se godine ili sljedeće namjerava dostići planiranih 1,2 milijuna tona. Hrvatska je strana izrazila zadovoljstvo što su Rusi ustanovili vrlo decidirano da im je Družba Adria s dogovorenim tarifama kudikamo isplativiji smjer nego preko Bakua te kroz Bospor i Dardanele. Rusi su ustanovili da su hrvatski agregati za pumpanje plina vrlo dobri – u deset godina uvezli su ih 300.