Objavljeno u Nacionalu br. 362, 2002-10-23

Autor: Nacionalova redakcija

HRVATSKI KREDITNI REJTING I SLUČAJ BOBETKO

Rizičnost hrvatskih obveznica nije se povećala jer je već otprije u njih uračunat 'politički rizik'

Vesna PusićVesna PusićNetko je pogrešno obavijestio predsjednicu HNS-a Vesnu Pusić. U povodu slučaja Bobetko izjavila je da Hrvatska “već osjeća svojevrsne sankcije, koje se odražavaju u padu kreditnog rejtinga. To će se odraziti i na svakodnevni život kroz povećanje kamatnih stopa na sve kredite… Tržište kapitala reagira na političku situaciju i to se već osjeća”.

Podaci, međutim, govore suprotno. Hrvatske euro-obveznice nisu zasad na svjetskom tržištu pokazale značajnije pogoršanje financijskog položaja zemlje zbog slučaja Bobetko. Od četiri hrvatske obveznice na eu-tržištu tri su u posljednjih tjedan dana pokazale poboljšanje u odnosu na usporedive njemačke obveznice, a jedna zaista minimalno pogoršanje. Ulagači u obveznice isplativost ulaganja promatraju kroz tzv. spread u odnosu na usporedive prvoklasne, nerizične obveznice, u hrvatskom slučaju njemačke. Što je spread manji, obveznice bolje stoje. Hrvatska petogodišnja obveznica iz 2000. kad je izdana imala je spread od 210 bodova iznad usporedive njemačke obveznice. Prošlog joj je tjedna spread pao na 126 bodova, a tjedan prije bio je iznad 130 bodova, dakle – poboljšala se. Slično je i sa sedmogodišnjom obveznicom iz 1999. te s lanjskom desetogodišnjom obveznicom. Najuspješnije hrvatsko izdanje, ovogodišnja sedmogodišnja obveznica izdana je uz spread 158, a posljednjih tjedana oscilira je oko 150.

Objašnjenje za ovakvo kretanje jednostavno je i donekle se podudara s onim što je Vesna Pusić htjela reći. Hrvatska nije “pod sankcijama” zbog slučaja Bobetko jer one traju već duže vrijeme i – unatoč padu spreada – nije ih zapravo ukinula ni koalicijska Vlada. Odlični ekonomski pokazatelji, prosječan gospodarski rast od četiri posto od 1994. svrstava Hrvatsku u grupu najuspješnijih tranzicijskih zemalja. Tako je i sa stranim ulaganjima, inflacijom i drugim stabilnim hrvatskim makroekonomskim pokazateljima. Iako se smanjuje, hrvatski spread već godinama je veći nego slovački, poljski ili spread baltičkih zemalja, od kojih je po mnogočemu uspješnija. Zašto?

Zato što su investitori u njega već uračunali “politički rizik”, kakav kod drugih zemalja ne primjećuju. Slučaj Bobetko, kao i niz drugih političkih slučajeva, od radničkih prosvjeda do sporenja oko granice i suradnje sa sudom u Haagu, samo je potvrdio da je hrvatski politički rizik golem, odnosno da koalicijska vlada nije osigurala idejnu stabilnost. Investitori vide da Čondić i Thompson imaju tolik utjecaj i podršku da svaki čas mogu prisiliti hrvatsku politiku, premijera Račana, da pleše po njihovim notama, kad i ne koalira. Strani ulagači, taj rizik su već naplatili kroz povećani spread, pa nije bilo potrebe sad reagirati. Koliko malo se vjeruje Hrvatskoj pokazuje i slučaj od 130 milijuna eura, obveznica jedne od najvećih hrvatskih kompanija – Agrokora, koje kotiraju na burzi u Luxembourgu.

U posljednje su vrijeme nuđene po samo 80 posto njihove nominalne vrijednosti, ali ih nitko nije htio kupiti, unatoč činjenici da nose 11 posto kamate, što je u svjetskim razmjerima čista junk obveznica: No, prošli tjedan zabilježena je transakcija vrijedna 3,5 milijuna eura, a pojavile su se i ponude za kupnju za 87 posto vrijednosti.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika