Objavljeno u Nacionalu br. 362, 2002-10-23

Autor: Nacionalova redakcija

PRIVATIZACIJA INE

Rosneftove šanse za kupovinu Ine nisu vezane ni za kakve druge poslove s Rusijom

...

S predstavnicima Ruske Federacije, kao i ruske naftne kompanije Rosneft nije bilo nikakvih razgovora koji bi povezivali privatizaciju Ine s planovima suradnje na drugim područjima, izjavio je u ponedjeljak, predstavljajući gospodarske odnose s Rusijom, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Privatizacija Ine ide prema zakonu, apsolutno nije bilo razgovora i vezivanja drugih projekata i mogućih poslova s privatizacijom Ine. Ponude za Inu razmatrat će se ovisno o strategiji privatizacije koja je neovisna o drugim poslovima, izjavio je Jurčić te dodavši da ni Rosneft, s čijim je predstavnicima Vlada nedavno razgovarala, nije to pitanje postavio. Već u nekoliko navrata u nekim se hrvatskim medijima špekuliralo da bi ruski Rosneft mogao imati prednost u privatizaciji Ine, a što se povezivalo s mogućim drugim poslovima, posebice planovima uključivanja hrvatske brodogradnje u projekt obnove trgovačke flote Ruske Federacije. Istini za volju, mediji to nisu “isisali iz prsta” nego im je za takvo pisanje stigla diskretna naznaka, čak i od dužnosnika Vlade.

Inače, prije godinu i pol Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Ine, tvrdio je da je hrvatska naftna kompanija vrednija od mađarskog MOL-a, danas potencijalnog kupca četvrtine Ine, suprotstavljajući se brzoj privatizaciji. Unatoč tome što su podaci govorili suprotno te da Ini ne ide baš najbolje. Napokon, na nedavnom savjetovanju u Poreču njegov je zamjenik Željko Vrbanović iznio katastrofalne podatke o poslovanju Ine. Vrbanović je rekao da su rafinerije u devet mjeseci ove godine imale gubitke od 570 milijuna kuna. Uz zastarjelu tehnologiju za to su dobrim dijelom krivi preveliki troškovi poslovanja. Npr. talijanske moderne rafinerije (modenska ili San Lazaro) godišnje prerađuju oko 50 posto nafte više od riječke i sisačke, a imaju samo oko 350 zaposlenih, dok u Sisačkoj rafineriji radi 1200, a u riječkoj više od 800 ljudi.

Inina prodaja derivata na domaćem je tržištu u devet mjeseci ove godine smanjena šest do 12 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, upozorio je Vrbanović. Nakon što je ispala iz privatizacije kotorskog Jugopetrola koji je kupio grčki Hellenic Petroleum, pitanje je koliko će novi vlasnik te crnogorske kompanije kupovati goriva od Ine, koja je dosad držala oko 60 posto crnogorskog tržišta. Usto, zadnjih su godina zbog političkih odluka znatno smanjili isporuke na slovensko i jugoslavensko tržište, napominje Vrbanović.

Ali nije sve tako crno. U posljednje tri godine izvoz u BiH povećao se više nego trostruko, a najavljeno je skoro potpisivanje ugovora sa slovenskim Petrolom o isporuci 270 do 300 tisuća tona derivata u sljedećoj godini. Pitanje je kako to da tako loše vijesti dolaze sad iz same Ine? Izgleda da bi njezina Uprava sad brzu privatizaciju i pomoć strateškog partnera, jer se boji da bi s eventualnom promjenom vlasti Inu mogao privatizirati netko drugi.

Vezane vijesti

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Josip Friščić, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši čelnik Hrvatske seljačke stranke (HSS-a), HDZ-ovog koalicijskog partnera u bivšoj Vladi,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika